Oglasi

Cijene hrane u Hrvatskoj - stvarno stanje ili stvaranje profita

Koliko god cijene goriva padaju, na radost vozača, to se ne odražava na cijene ostalih proizvoda po prodavaonicama.
Hljeb je i dalje, ovisno o pekari ili prodavaonici, 78 do 91 eurocent, a mlijeko 59 eurocentiDuško Marušić / Pixsell

Piše: Branimir Bradarić

Građani Hrvatske, kao i cijeloga svijeta, već nekoliko mjeseci svjedoci su sve nižih cijena nafte, što se u konačnici odražava i na cijenu benzina i dizela na benzinskim pumpama. One toliko padaju - a najavljene su i nove, još niže cijene - da se u medijima pojavljuju i tekstovi poput onih da će "uskoro sama bačva koštati više nego nafta koja se u njih ulijeva" ili pak da je "voda postala skuplja od nafte". Toliki pad cijena sirove nafte zabrinuo je i ekonomske analitičare, koji strahuju od nove, još gore ekonomske krize svjetskih razmjera.

Međutim, koliko god cijene benzina i dizela padaju, na veliku radost vozača, to se ne odražava na ostale proizvode po prodavaonicama. Cijene su i dalje kakve su bile kada je nafta bila mnogo skuplja, odnosno dok je litra benzina bila skuplja više od dvije kune (26 eurocenti) nego što je trenutno.

"Ovo sada je raj za trgovce, koji još jednom pokazuju koliko su socijalno neosviješteni. Bilo bi normalno da su barem malo snizili cijene, ali iskreno još nigdje nisam to primijetila. Kruh je i dalje, ovisno o pekarni ili prodavaonici, 6-7 kuna (78-91 eurocent), mlijeko oko 4,5 kune (59 eurocenti)… Zašto nisu barem malo spustili cijene kada je cijena nafte toliko niža u odnosu na prije nekoliko mjeseci“, pita Sandra Vidić iz Vukovara.

Govoreći o trenutačnim cijenama, dodaje kako njena četveročlana obitelj i dalje troši kao i prije, osim što se sada za istu sumu novca mogu malo više voziti automobilom. Problem je to što gdje god odu automobilom, nailaze na cijene kao i prije.

"Neke stvari bi trebalo urediti zakonom kada već trgovci to ne žele sami napraviti. Ovim ponašanjem sada pokazuju samo da nisu niti malo socijalno osjetljivi. Međutim, oni i sada gledaju samo sebe i svoj interes", ističe Vidić, koja ne skriva svoje ogorčenje.

I svi drugi građani s kojima smo razgovarali o činjenici da se pad cijena nafte ne osjeti i na ostalim proizvodima razmišljaju na sličan način. Posebno ističu primjere od prije nekoliko godina kada su cijene nafte strmoglavo rasle i kada su ostale pratile taj rast. Kažu kako su tada i trgovci i proizvođači iz dana u dan govorili kako moraju dizati cijene srazmjerno cijeni nafte.

Bez sniženja

Cijene u prodavaonicama na istoku Hrvatske manje-više su slične i razlikuju se u samo nekoliko lipa. Šećer se kreće oko 4,5 kune (59 eurocenti) po kilogramu, brašno 4,3 kune (56 eurocenti) po kilogramu, ulje košta blizu 8,5 kuna (1,11 eura) po litri…

"Nismo ništa snižavali cijene. Uostalom, niti proizvođači s kojima surađujem ih ne snižavaju, tako da ni ja nemam nekoga prostora za niže cijene. I ovako nas 'ubiše' veliki marketi i sva davanja državi, tako da bi snižavanje cijene proizvoda, ako prethodno proizvođači ne snize svoje, bilo poslovno samoubojstvo. Razumijem ljutnju građana, ali su nam vezane ruke", kaže jedan vukovarski trgovac komentirajući ogorčenje građana.

Dodaje i kako iz dana u dan o istoj temi raspravlja s kupcima, kojima može reći isto ovo što je i nama rekao.

"Nema tu pravde, ali u svemu tome ništa ne možemo. Pisala sam prije nekoliko tjedana Vladi Hrvatske i ukazala im na ovo što se događa. Odgovor nisam dobila. Pisala sam i nekim trgovačkim lancima i podsjetila ih na osjetno niže cijene nafte, a da pri tome oni svoje cijene nisu snižavali. Niti od njih nisam dobila odgovor. Iskreno, nisam niti očekivala, ali barem sam si malo olakšala“, kaže Margareta Tomić iz Vinkovaca.

I ona iz glave reda cijene koje su ostale iste, ali podsjeća i da nije došlo ni do snižavanja cijena gradskoga prijevoza, električne energije, vode, grijanja… Sjeća se i kako je prije samo nekoliko mjeseci litra benzina iznosila 11 kuna (1,44 eura) da bi danas pala na 8,7 kuna (1.13 eura), s tim da se predviđa i njen dalji pad.

"Svi oni nekada su kukali kako im je sve, zapravo, vezano uz cijenu nafte. Kako sada sve to više ne ovisi o cijeni nafte, koja je toliko jeftinija? Mogli su barem simbolično malo sniziti cijene. Vjerujem kako bi to naišlo na odobrenje građana. Ovako ispada da smo mi ili ludi ili slijepi“, dodaje Tomić.

Uskoro kod ministra

Svjesni ogorčenja građana su i u udrugama koje se bave zaštitom potrošača, ali gdje navode kako je zakonski sve regularno. I njima su u svemu vezane ruke.

Predsjednica Centra za edukaciju i informiranje potrošača iz Osijeka Tanja Popović pojašnjava kako postoji slobodno tržište te da nitko nikome ne zabranjuje da snizi ili povisi cijenu nekoga proizvoda.

"Očito je kako je mnogo toga i dalje neuređeno jer bi u situaciji kada toliko padaju cijene nafte normalno bilo i da imamo niže cijene ostalih proizvoda. Osobno nisam primijetila niti jedan sniženi proizvod, a nisam čula niti da je bilo kome od radnika u prodavaonicama podignuta plaća. Iz svega se zaključuje kako i proizvođači i trgovci ostvaruju ekstra profite. Mogli su bez ikakvih problema sada sniziti neke svoje proizvode, a nisu", ukazuje Popović.

Najavljuje i kako će odmah nakon formiranja nove Vlade, putem krovne organizacije zaštite potrošača u Hrvatskoj, pokušati doći do ministra gospodarstva i prenijeti mu svoja zapažanja, ali i prijedloge.

Popović kaže i kako je mnogo toga neuređeno, pa je tako zabilježen niz slučajeva da trgovci prije sniženja dižu cijene, koje potom u akciji snize, ali niže nego što je bilo prethodno povećanje.

Predsjednica Potrošačkog foruma iz Osijeka Mira Brumerček Lukačević ističe kako i trgovci i proizvođači redovito cijene svojih proizvoda podižu kada cijene nafte rastu, ali da očigledno ne reagiraju kada one padaju. 

„Nažalost, to je naša realnost. Oni ostvaruju ekstra profite, a sve se na kraju slomi na običnim građanima, odnosno kupcima. Oni to sve plaćaju. Vjerujem da se takve stvari ne mogu dogoditi u jednoj Njemačkoj ili Austriji“, zaključuje Brumerček Lukačević.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.