Oglasi

Cijela je Hrvatska talac kojem se prijeti smrću

Dosadašnji hrvatski glavni tužilac kreće se u pratnji više agenata, zgrada stanovanja se nadzire, vozilo mu je pod pratnjom, a postoji i nadzor kako mu se služi i priprema kafa ili poslužuje piće u kafićima.
Dinko CvitanU vrijeme mandata Dinka Cvitana pokrenuti su postupci koji su snažno odjeknuli u javnostiAl Jazeera - Arhiva

Nakon što je sada već bivši hrvatski glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan javno objavio da je naručeno njegovo ubojstvo te da su on i obitelj pod policijskom zaštitom, u hrvatskim medijima pojavile su se informacije o, kako se čini, gotovo dramatičnim mjerama zaštite.

Prema tim informacijama, do kojih nije moguće doći službeno zbog prirode slučaja, za Cvitana i njegovu obitelj i nakon što je prošlog tjedna otišao s funkcije nastavlja brinuti više od 50 osoba iz sustava - Cvitan ne može ništa i nigdje bez njihovog znanja, kreće se u pratnji više agenata, zgrada stanovanja se nadzire, kao i osobe koje se tamo kreću, vozilo mu je pod pratnjom, ponekad i pod sirenama, postoji nadzor kako mu se služi priprema kava ili poslužuje piće u kafićima, a navodno čak postoji i osoba koja provjerava hranu kako bi se utvrdilo ima li u njoj otrovnih ili radioaktivnih supstanci.

Cvrtila: Mjere zaštite pokazuju da je duboko 'zagrebao'

Bivši načelnik kriminalističke policije i sigurnosni stručnjak Željko Cvrtila kaže kako tako jake mjere zaštite govore da je Cvitan duboko 'zagrebao' u samu srž opasnog kriminala.

'Institucionalizacija' organiziranog kriminala

Cvrtila smatra da se može reći da je organizirani kriminal dijelom inkorporiran u pore države, lokalnih i regionalnih uprava - da je u jednom dijelu 'institucionaliziran'. Najlakši način je, kaže, kroz političke stranke ući u sferu donošenja odluka.

"Pa se onda te političke stranke na neki način financiraju, pa netko tko financira stranku ili je njezin istaknuti član ili blizak ima nekakav zahtjev, primjerice da bi netko mogao biti ministar, doministar, državni tajnik... Naravno to je netko njihov, to im se omogućava, a onda osoba na toj poziciji učini sve što može da se pogoduje onome tko mu je omogućio takvu poziciju".

U borbi protiv njega nailazi se, kaže, na problem složene isprepletene strukture iza nekog konkretnog predmeta te se događa da netko u sustavu policije ili državnog odvjetnika naiđe na prepreke i 'podmetanje nogu' u sustavima koji bi mu trebali pružiti podršku, poput ministarstava, financijskih institucija, sudstva... Organizirani kriminal se, navodi, temelji na dvije osnovne metode - sili i korupciji. Gdje ne ide jedno, pokušava se s drugim, a tip iz 90-ih godina koji se temelji na sili najvećim je dijelom u Hrvatskoj stvar prošlosti.

"Toga je sada puno manje, a razlog je što ova druga metoda puno bolje funkcionira, a to je klasična korupcija gdje su ljudi iz samog sustava skloni surađivati s ljudima izvana i dijeliti nepripadajuću dobit".

"Najvjerojatnije se radi o organiziranom kriminalu, kojeg tipa i vrste teško je reći, možda bi on mogao više znati iz kojeg područja je to dolazilo, možda je istraga došla do nekakvih rezultata, ne do onih krajnjih da bi mogli ići s uhićenjima, ali možda imaju nekakve rezultate pa možda znaju od kuda bi mogla ići prijetnja. Ja bih rekao da je radio svoj posao revno, možda baš onako kako treba jer u nekim prošlim vremenima je bilo zapravo i čudno da ravnatelj policije, šef PNUSKOK-a ili USKOK-a nemaju nikakve vidove osiguranja, a to znači da se nisu nikome zamjerili i da nisu duboko ušli u tu problematiku", kaže Cvrtila.

Očito se, kaže, radi o ozbiljnim prijetnjama i ugrozi zbog čega su se u policiji, moguće i u sigurnosnim službama, odlučili za ovakav pristup.

"Što znači da najvjerojatnije iza toga stoje osobe ili osoba koja je u stanju organizirati i provesti, naručiti eventualno ubojstvo glavnog državnog odvjetnika i to možda i s nekakvim sofisticiranijim metodama nego što su one klasične metode fizičkog, tjelesnog napada ili 'sačekuša'".

Organizirani kriminal u porama društva i države

Navodi kako nije uobičajeno da se u slučaju zaštite provodi, primjerice, kontrola hrane. Obično se radi o tjelesnoj zaštiti.

Cvitan će, kaže, još dogledno vrijeme biti pod takvim mjerama, no s vremenom bi trebao prestati biti toliko 'zanimljiv' jer će ovlasti preuzeti novi državni odvjetnik - osim ukoliko se ne radi o prijetnji motiviranoj na osobnoj razini ili osveti.

"Naravno da nije ugodno i lijepo živjeti ni njemu ni njegovoj obitelji u takvim okolnostima, ali najjednostavniji i najbrži način da se ta situacija razriješi je da se pronađu počinitelji, to je ono što je ključno - ovako u nedogled možete osiguravati".

Iako posljednjih godina organizirani kriminal u Hrvatskoj nije kao tema zastupljen u mjeri u kojoj je bio ranije, Cvrtila smatra da 'na terenu' pravosudna tijela i država gube utrku s njime.

Jer, kako kaže, on nije samo ono što se najčešće prepoznaje kao organizirani kriminal i gdje se pokazuju najveći rezultati u borbi s njime, kao što je zlouporaba droga.

Sfere organiziranog kriminala

"Organizirani kriminal je puno opasniji kad uđe u sve pore društva i države, a čini mi se da se to kod nas dogodilo - Dubrovačka banka je bila organizirani kriminal, Riječka banka je organizirani kriminal, ovrhe koje su ovakve kakve jesu mogu biti organizirani kriminal. To znači da imate određene skupine ljudi koje se žele na nekakav vrlo lagodan način obogatiti i onda kad su u poziciji da oni kroje propise i zakone, onda ispada da to rade legalno".

Najgori je, ističe, onaj povezan s korupcijom - pripadnicima lokalne, regionalne ili državne vlasti.

"Jedna od takvih situacija je i prenamjena zemljišta iz negrađevinskog u građevinsko, promjene građevinskih zona itd. Sve je to u sferi organiziranog kriminala zato jer je potrebna određena organiziranost gdje netko, recimo, lobira da se neki zakoni ili propisi promijene, nazovimo to lobiranjem, drugi to omogućavaju, treći grade, a svi skupa izvlače novac".

Opasni kriminal, navodi pak Josip Kregar s Pravnog fakulteta u Zagrebu, funkcionira kao i mnoge druge organizacije - po principu profita, odnosno tamo je gdje se može ostvariti najveća dobit i za to koristi kriminalne metode.

'Vladari iz sjene'

No, zamišljati da je on nešto što se tiče ulice i incidenata je, kaže, pogrešno - u Hrvatskoj veliki je kriminal, navodi, tamo gdje se'iza scene' donose odluke u vezi financijskih interesa.

"Gospodin Cvitan je imao dovoljno hrabrosti da takne i u takve ljude koji su sive ili javne eminencije političkog i ekonomskog života u Hrvatskoj. Kad sam rekao političkog i ekonomskog života, zapravo sam trebao reći koje odlučuju o tuđim novcima. Kada je to napravio, nije mogao zaboraviti da se radi o ljudima koji su povezani s klasičnim oblicima kriminala koji podrazumijeva i nasilje", kaže Kregar.

Prijetnja cijelom društvu

Uz svakodnevnu 'crnu kroniku', postoji i kriminal koji se ne vidi, a za kojeg Raić-Knežević smatra da u Hrvatskoj nailazi na plodno tlo, dok se država općenito loše bori protiv organiziranog kriminala - tek sporadično, kaže, neki političar spomene goleme financijske interese iza brojnih političkih odluka.

Ipak, u slučaju Dinka Cvitana, smatra, ništa se ne prepušta slučaju - očito je obavještajna zajednica dobila informacije o ozbiljnoj ugrozi, no kao što se to često događa, navodi, ta informacija nije još postala dokaz, što je nužno da bi se moglo krenuti u uhićenje ili procesuiranje nekoga.

"Čim je gospodin Cvitan dobio takvu zaštitu, pretpostavljam da su se ti krugovi iz kojih su prijetnje dolazile možda malo primirili ili možda da su se pregrupirali i da možda vrebaju neku drugu priliku da naprave ono što su planirali i što im je bio cilj, ako im je bio, da mu na neki način naude".

Kregar kaže da je mreža organiziranog kriminala u Hvatskoj manja i manje utjecajna nego 90-ih, ali nije promijenila narav i metode - promijenile su se osobe, ne i uloge u koje ulaze jer društvo koje se u tom smislu jednom pokvari, ističe, teško mijenja princip djelovanja. Stoga prijetnje i opasnosti s kojima je suočen Cvitan, navodi, treba shvatiti kao poruku cijelom društvu i državi.

"Mi se ovdje susrećemo s tim da svatko tko dođe u položaj da ugrozi 'kraljeve iz sjene' mora se nositi s takvim rizikom. Prijetnje dobivaju mnogi, ali ozbiljnost ove prijetnje je u tome što smo zapravo taoci te prijetnje svi mi".

Smatra da ti krugovi žele dati primjer svoje moći i zastrašiti sve koji se miješaju u njihove poslove te da iza 'kulisa' Vlade, parlamenta, Ustavnog suda i drugih institucija stoje "pravi vladari" Hrvatske, osobe koje su uvijek u sjeni, ne izlažu se riziku te koriste 'posrednike' koji rade po njihovim nalozima.

"To su oni koji donose odluke o ekonomskoj politici, tečaju kune, mogućnostima uvoza i izvoza, davanja koncesija, prodaji državne imovine... Nemojmo zaboraviti da je korijen takvog kriminala kriminalna privatizacija obavljena početkom 90-ih godina, gdje su se ljudi bogatili temeljem svojih političkih veza i mogućnošću da se jednim potpisom domognu vlasništva velikih poduzeća, tvornica, imovine".

Postupci koji su odjeknuli

Ana Raić-Knežević, novinarka Telegrama koja godinama prati teme kriminala, osobno je vidjela dio mjera zaštite Dinka Cvitana i smatra ih impresivnima.

"Kad bi gospodin Cvitan prošao iz svog sjedišta u Gajevoj ulici, to je bila jedna poveća kolona i doista je izgledalo da se vodi računa o svakom njegovom koraku. Jednom prilikom je totalna panika nastala kad se automobil bugarskih registracijskih oznaka sa zatamnjenim staklima ubacio u tu kolonu. Odmah su krenuli policajci komunicirati i pokušali ga zaustaviti. Dakle, na svoje oči sam se uvjerila u taj dio. Ono što dio medija piše da mu se i kuša hrana mene malo čudi, ali možemo vjerovati da je to tako", kaže Raić-Knežević.

U ovom je slučaju, kaže, moguće da se pojavilo nešto možda do sada nepoznato istražiteljima, nova grupa ili način na koji se vrebalo Cvitana, no naglašava da, iako mnogi nisu zadovoljni onime što je Cvitan radio četiri godine, po njezinom je sudu obavio velik dio posla.

"Nemojmo zaboraviti da su pokrenuti postupci i protiv gospodina [Božidara] Kalmete i protiv gospodina [Zdravka] Mamića i protiv gospodina [Milana] Bandića. Ne upirem prstom ni u koga, no evidentno su u pitanju značajni financijski interesi. Upirem prstom u činjenicu da Hrvatska, iako je naizgled fizički sigurna zemlja, nije sigurna od kriminala u bilo kojem drugom smislu".

Plodno tlo za kriminalne interese

Mjere zaštite, kaže, trajat će sve dok se ne otkrije tko je prijetio ili dok se ne utvrdi da je opasnost prošla.

Iz kojih krugova dolaze prijetnje, 'viših' ili kriminalnih krugova koji 'rade' na 'ulici', teško je, kaže, procijeniti - i jedni i drugi zbog slabosti poput zakonskih i organizacijskih te korupcije kao najvećeg problema i uzroka, u Hrvatskoj imaju plodno tlo za svoje interese.

"Mislim i da su ljudi u tim financijskim krugovima jaki i poneki od njih opasni - nemojmo zaboraviti da su neki kriminalci iz 90-ih naglo postali poduzetnici - ali ne bih ja tu isključila ni one koji dolaze 'sa ceste', ne bih isključila ni narko milje koji također u Hrvatskoj ima velike interese jer se i tu tu vrti ogroman novac, blizu je Srbiji gdje vidimo što se događa ovih dana u obračnima unutar narko miljea", zaključuje Raić-Knežević.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.