Cigla nenadmašna u gradnji, a ciglane se gase

IGM Visoko jedan je od rijetkih svijetlih primjera opekarske proizvodnje u regiji (Al Jazeera)

Piše: Mladen Obrenović

Kad su se početkom raspada bivše zajedničke države počeli gasiti pojedini pogoni, a onda i cijeli industrijski kompleksi, na udaru se našla i opekarska proizvodnja. Jedna po jedna ciglana se gasila, a crni trend posljednjih godina, pogotovo nakon velike svjetske krize koja je buknula prije osam godina, sumornu sliku učinio je još strašnijom.

Problemi s kojima se suočavaju uglavnom su im svima zajednički, počevši od činjenice da potreba za brzom gradnjom zahtijeva primjenu novih tehnologija, preko pada stanogradnje koji je dramatično izražen u kriznim godinama, do konkurencije jeftinih proizvoda iz uvoza.

Pogoni u kojima se proizvodi opeka ili cigla, danas se doslovno mogu na prste prebrojati. Na području Bosne i Hercegovine ukupno je osam pogona za proizvodnju opekarskih proizvoda, od čega u entitetu Federacija BiH njih tri, a u entitetu Republika Srpska – pet. I od tih pet samo dva imaju konstantnu proizvodnju, dok ostali rade po potrebi.

Dobra priča iz Visokog

Industrija građevinskog materijala (IGM) u Visokom jedna je od rijetkih koji dobro posluje i koja proizvodi tzv. punu ciglu, bez koje se nekada nije mogla zamisliti ni gradnja kuća, ni višestambenih zgrada, niti bilo kojeg čvrstog objekta za kojeg se vjerovalo da, sa zidovima u kojima je korišten takav materijal, može trajati vječno.

Koristeći četiri temeljna elementa iz prirode – zemlju, vodu, zrak i vatru, visočki ciglari aktivni su dulje od stoljeća. Za svoje proizvode kažu da su jako traženi, posebno cigla kao temeljni segment svakog graditeljskog pothvata. I sve što proizvedu, prodaju. Ispunjavaju sve međunarodne standarde, a svoje proizvode mogu plasirati i na zahtjevno EU-tržište.

„Kad ljudi dođu i traže npr. punu ciglu, koja je osnovna jedinica formata u ciglarstvu, nije samo riječ o nostalgiji. Taj izuzetno tehnološki zahtijevan proizvod podrazumijeva primjenu znanja i moderne tehnologije, praćenje trendova u proizvodnji, upotrebu raspoloživih kapaciteta. Sve to ispunjavamo i zato smo lideri ne samo u BiH, nego i u regiji“, tvrdi Adnan Imamović, referent za marketing i informacione tehnologije u IGM Visoko.

I sarajevski BBI centar građen je visočkom ciglom [Ustupljeno Al Jazeeri]

„Realno gledajući kapaciteti i proizvodnja ciglarske industrije Srbije su znatno veći nego što tržište može da apsorbuje. Ovde je važno istaći da prodaja na stranim tržištima i dalje značajna, uz nepovoljnost da domaće tržište manje konzumira proizvode. Da nije bilo izvoza, ova privredna grana bi bila još u težoj situaciji“, upozorava Slavica Živković, sekretarka udruženja SIGP.

To udruženje prati kretanja u proizvodnji građevinskog materijala u Srbiji posljednjih 15 godina, te bilježe pad proizvodnja zidanog materijala iz godine u godinu za desetak posto. Osnovnim razlozima smatraju „nedostatak građevinske aktivnosti u individualnoj stambenoj gradnji u kojoj ti proizvodi trenutno nalaze najveću primenu, kako velikih državnih investicija tako i nedostatak novca kod građana“.

„U Srbiji postoji veliki broj izgrađenih stanova koji su prazni zbog skupe cene koštanja objekata na luksuznim lokacijama. Sa druge strane, imamo 300.000 registrovanih podstanara. Potreba za novom gradnjom postoji, ali po povoljnijim cenama što podrazumeva stimulativne kredite i jeftinije lokacije. Materijal za zidanje učestvuje sa samo tri odsto u ukupnoj ceni izgradnje objekta, dok su veliki iznosi u taksama i naknadama za građevinsko zemljište i ostale namete“, zaključuje Živković.

Izvor: Al Jazeera