Che Guevara: Ubica neistomišljenika koji je postao kultna ličnost

Che Guevara je bio učesnik Kubanske revolucije (EPA)

Život Ernesta Che Guevare i 50 godina nakon njegove smrti podjednako plijeni pažnju onih koji u njegovom revolucionarnom djelovanju vide način borbe za ostvarivanje ideja socijalizma i onih koji, odbacujući njegovu komercijalizovanu simboliku, žele da se njegovo životno naslijeđe tumači iz perspektive poštivanja historiografskih činjenica. Ipak, i i jedni i drugi priznaju da je teško razlučiti simboliku isprepletenu oko njegove ličnosti od onoga što je on uistinu bio uz objašnjenje da je nemoguće odvojiti mitskog od istinskog Che Guevare.

Profesor historije iz Zagreba Tvrtko Jakovina najbolje razumije šta znači stvarati historiografski narativ, naročito onda kad se historijska istina sukobljava s mitskom slikom nekog događaja ili osobe. Takav je slučaj i sa Che Guevarom, nemirnim buntovnikom, koji se borio za uspostavu svjetske revolucije, uglavnom neuspješno.

Borac, političar, revolucionar

“Che Guevara je bio argentinski liječnik koji je u mladosti odlučio upoznati svijet i kontinent na kojem živi i shvatio je da su problemi, kao što je to shvatio i Castro, gvatemalskih i argentinskih seljaka vrlo slični i taj osjećaj nepravde ili siromaštva oko njega pretvorio ga je u borca za latinoameričko, pa onda i generalno oslobođenje i borbu za drukčiji svijet. Drukčiji od onog kakva je bila Latinska Amerika vojnih režima u kojima se on formirao i koje je mogao upoznati na svom putovanju tim prostorom. On poslije, osim što postaje borac, postaje i političar, međutim, kratko nakon neuspjele političke karijere vratio se širenju revolucije bilo u Africi – neuspješno u Kongu – ili u Latinskoj Americi, također neuspješno. Tu se pretvara u simbol i taj simbol je ono što mi danas znamo o Che Guevari.”

Ipak, Jakovini je sasvim jasno da je Guevara postao jedan od najprepoznatljivijih političkih simbola čovječanstva, toliko popularan da majice s njegovim likom nose čak i oni od kojih bi se to, zbog političkog ili ideološkog svjetonazora, najmanje očekivalo.

“Che Guevara je postao jedna od najpoznatijih ikona generacije i nekih stremljenja mnogo generacija tog vremena. Sasvim sigurno da su njegov karakter i izgled zaslužni za to. Che Guevara, unatoč svoj krizi u kojoj se socijalistička ideja nalazi, i dalje je jedini i glavni lik koji imate na kubanskim ulicama kao simbol. Fidela Castra tamo nije namjerno bilo, jer svu tu ulogu koju je u drugim zemljama imao Castro preuzeo je Che Guevara. Za neke je on i dalje živ kao da se ništa nije dogodilo, a mnogima je i dalje prisutan kao simbol, jer je njegov lik dobio vlastiti život bez obzira šta simbolizira. Njegov su lik nosili i izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Slaven Bilić i studenti Filozofskog fakulteta, ali i neki Kanađani. Che Guevara živi i bez uskog značenja za koje je on mislio da ga ima ili nosi.”

Mitski i stvarni Che Guevara

Problem sa Che Guevarom jest to što se njegova mitska slika ne podudara sa stvarnim i historijskim Guevarom, koji je bio čovjek umiješan u neke od najgnusnijih zločina počinjenih u vrijeme Kubanske revolucije. Historiografija o Guevari zna da je bio pobornik masovnih zločina, kaže historičar i profesor s IUS-a Admir Mulaosmanović.

“Uglavnom, bio je i pomalo kontroverzna osoba i danas se slavi kao revolucionar, veliki liberal i promotor ljudskih prava, ali mi znamo da je bio vinovnik strijeljanja, egzekucija nevinih ljudi i to je strana koja se ne spominje. Egzaktno se zna da je sa svojim suborcima činio zločine. On je zapravo u prvom redu lik na majici. Danas je generacije teško motivirati u mnogo čemu, ali on doista personificira i simbolizira jedno vrijeme i jednu ideju i, kao takav, on se shvata i razumijeva kao pravednik u borbi protiv koruptivnog i neljudskog sistema, što je na neki način pogrešna slika. Jer, slika nije crno-bijela. Takav je slučaj i sa Che Guevarom. I on je u svojim revolucionarnim godinama, u svojoj borbi, počinio stvari koje ne idu na čast i ne mogu ga predstaviti kao pravednika, ali on je bio svjestan cijena koje se moraju platiti kako bi se izvojevala pobjeda.”

Teoretičar komunističkog terora

Pravilno shvatiti ko je bio Che Guevara znači biti spreman odbaciti stereotipe i suočiti se s biografijom koja uopće nije idealna. Iza komercijalizovane i ideološki “retuširane” slike krije se osoba koja je, vođena idejama svjetske revolucije, provodila politiku ubijanja neistomišljenika, kaže filozofkinja iz Zagreba Marija Selak:

“Što se tiče Che Guevare, njegovo političko, više čak aktivističko djelovanje, s obzirom na to da on nije pravio razliku između toga dvoga, u povijesnom kontekstu potpuno je različito od onoga kakvim se on predstavlja sada kao komercijalni proizvod i kulta ličnosti koji se stvorio oko njega i koji se promovira kao jedan uzor za mlade. Ako uzmemo to što je on bio povijesno, a povijesno je bio jedna osoba koja je, kao što je poznato, jednako kao i Castro, odgovorna za smrt velikog broja ljudi i osoba koja se nije samo time praktično bavila – dakle ubijanjem neistomišljenika – nego je to i teorijski zagovarao i poznata je njegova sintagma da on ne treba dokaza da bi ubio čovjeka nego treba dokaza da ga ne ubije. Jedna takva osoba je veliki revolucionar, a povijesno je bolje poznat po revolucionarnim sudovima i brutalnostima s kojima je pred općom javnošću bio dio režima. Čovjek koji se na stadionima rješavao svojih neistomišljenika danas postaje kultna ličnost, nekakva ideja revolucionara, ono što je i Sartre hvalio kao nekoga tko je ispunio svoju egzistenciju.”

Problem pogrešnog razumijevanja ličnosti Che Guevare i njegove uloge u revolucijama u kojima je učestvovao jedan je od izazova s kojima će se čovječanstvo morati suočiti jer, kaže Selak, Che Guevara je dio jedne totalitarističke simbolike i toga svi oni koji veličaju njegovo djelo moraju biti svjesni.

“Što se tiče načina kako se nositi s tim problemom krive recepcije Che Guevarinog lika, mislim da naglasak treba biti na kontekstualnom. Kao i u pitanju osude korištenja svih totalitarnih simbola i likova, treba imati i razumjeti najprije kontekst. Ipak, nije isto kada jedan zabludjeli student nosi majicu sa Che Guevarinim likom i kada se ona nosi na nekim mjestima gdje se potiče na zločine u ime revolucije. Drugo, da bi se riješio taj problem krive upotrebe simbolike, treba staviti naglasak na edukaciju mladih.”

Titu nije bio drag

Kuriozitet koji se veže za Che Guevaru jest da on u očima bivšeg jugoslavenskog predsjednika, komunista i revolucionara Josipa Broza Tita nije imao važno mjesto. Profesor Jakovina kaže da je Tito odnos prema Guevari gradio kroz složeni odnos koji je Jugoslavija imala s Kubom i da je Guevara možda prepoznatljiviji kao ikona mladalačke neprilagodljivosti nego kao uspješan komunistički političar.

“Jugoslavija i Kuba nisu imale osobito dobre odnose, nikada. Jugoslavija je za te revolucionare bila premeka i preslična Zapadu, a za Tita je Che Guevara bio neko tko je inficiran dječijim bolestima ljevičarenja. Ne mogu reći da je bio u svemu naivan, ali on je bio više netko tko je drugačije gledao na svijet i tu je bio sukob između onih koji su se etablirali i onih koji su ostali neprilagođeni i koji su uvijek tražili promjene. Zato se i pretvorio u simbol, jer je mogao biti dobar pokazatelj mladosti i buntovništva, ali to ne moraju biti najbolja i uspjela politička rješenja.”

Izvor: Al Jazeera