CG: Rigorozan Zakon o državljanstvu

Za posljednjih 12 godina ispis iz državljanstva Srbije je odobren za 37.601 lica, a podnesenih zahtjeva bilo je barem duplo (Ilustracija)

Crna Gora je prije četiri godine usvojila Zakon o državljanstvu. Njime se isključuje mogućnost uzimanja dvojnog državljanstva, pod prijetnjom gubitka crnogorskog. Od tada, dvojno državljanstvo stekli su samo oni koji su ga imali prije osamostaljenja Crne Gore 2006. godine.

Ipak, kako izvještava reporterka Al Jazeere Milica Marinović, u zemlji je veliki broj onih kojima je dvojno državljanstvo neophodno, kao i onih koji ga nelegalno imaju. Sve to bi, smatraju pravnici, moglo biti riješeno bilateralnim ugovorima sa državama regiona, kojim bi se život građana olakšao.

Bivši lider Narodne stranke i poslanik u Crnogorskom parlamentu Predrag Popović je skoro dvije godine stranac u zemlji u kojoj se rodio i proveo cijeli život. Crnogorsko državljanstvo mu je oduzeto kada je objelodanio da ima i državljanstvo Srbije.

Žrtva zakona

Njemu su, kako kaže, prilikom oduzimanja crnogorskog državljanstva, oduzeli i pasoš, vozačku dozvolu i ličnu kartu. No, to nije bilo sve.

“Meni su ukinuli i prebivalište, tako da sam morao da u Srbiji obezbijedim druga dokumenta i time sam suštinski eliminisan i da apliciram za dobijanje državljanstva“, kazuje Popović.


Vladimir Petronijević o dvojnim državljanstvima

On je prva “žrtva” norme crnogorskog Zakona o državljanstvu, koja kaže da svi, koji su nakon osamostaljenja države 2006, stekli neko drugo državljanstvo, automatski gube crnogorsko.

Sličan propis ima još nekoliko evropskih država, a razlog tome je, kažu pravnici, zaštita korpusa države.

„Zato što je Crna Gora mala država, što ima veliki broj iseljenika koji vode porijeklo iz Crne Gore, e onda iz tih razloga, praktičkih, pragmatskih političkih, ona je stavila jedan takav oštar uslov“, objašnjava pravnik Blagota Mitrić.

Od crnogorskog Ministarstva unutrašnjih poslova nismo dobili odgovor na pitanja koliko građana u ovom trenutku ima dvojno državljanstvo, koliko njih ga je tražilo, koliko crnogorskih je oduzeto, i da li država planira da riješi pitanje dvojnih državljanstava sa zemljama regiona, kaže reporterka Marinović.

Strogost crnogorskog zakona, međutim, nije spriječila dio građana da uzmu državljanstvo Srbije. To im je omogućio Zakon te zemlje, koji dozvoljava dvojnost, bez obaveze vlasti Srbije da bilo koga obavijeste o svojim državljanima.

Muke za običnog građanina

Predstavnici Srba u Crnoj Gori kažu da je prepreka rješavanju odnosa sa Srbijom, biračko pravo potencijalnih dvojnih državljana.

„Potrebno je da država Crna Gora, ljude koji su porijeklom iz Srbije, Crnogorce rođene u Srbiji ili Kosovu, što je čest slučaj, mora da shvati kao svoje građane, iako će možda glasati protiv ovog režima“, kaže Slaven Radunović iz Nove srpske demokratije.

Pravnik Blagota Mitrić tvrdi da dvojno državljanstvo nije poželjna pojava u međunarodnom pravu jer dovodi do konfuzije čiji je neko državljanin, gdje glasa i plaća porez. No, dodaje, slučaj zemalja bivše Jugoslavije je, zbog isprepletenih odnosa, porodičnih i nasljednih, ipak, poseban.

O kompleksnosti ovog problema slično je za Al Jazeeru govorio i Vladimir Petronijević, izvršni direktor nevladine organizacije Grupa 484.

On ističe da se ovaj problem lomi preko leđa običnog građanina, koji zbog neriješenih političkih pitanja, najviše i trpe. Petronijević kaže da ljudi zbog kompleksnih i isprepletenih odnosa, zbog činjenice da neki od njih imaju i po nekoliko centara svojih života, normalno imaju i interesa za dvojnim državljanstvom. Također ističe da je činjenica da Hrvatska iduće godine ulazi u Evropsku uniju veliki motiv za građane da traže hrvatsko državljnstvo.

Državljanstvo Crne Gore stiče se porijeklom, prijemom i po međunarodnim ugovorima. Uprkos najavama, Crna Gora za sada ni sa jednom državom regiona nije potpisala ugovor o dvojnom državljanstvu. Stoga ostaje pitanje kako riješiti taj problem, posebno sada kada i Albanija razmatra izmjene zakona, slične onima u Srbiji.

Izvor: Al Jazeera