CG: Povećan spisak nestalih i odbjeglih

Piše: Veseljko Koprivica

Međunarodna kriminalističko-policijska organizacija Interpol raspisala je u subotu potragu za Francuzom koji je početkom avgusta nestao u Crnoj Gori, gdje je bio na odmoru, saopštila je njegova porodica.

Žil Žano, star 61 godinu, ljetovao je u Crnoj Gori zajedno sa grupom turista, a na dan nestanka, 5. avgusta, krenuo je sam u šetnju, rekao je agenciji FP njegov brat Klod. Žano je nestao na planini Vrmac kod Kotora i od tada mu se gubi svaki trag.

Njegova porodica vjeruje da je otet, pošto je put kojim se šetao, u blizini Kotora, veoma prometan. Francuska policija takođe vodi istragu o njegovom nestanku.

Tako je na poduži spisak nestalih osoba u Crnoj Gori dodata još jedna.

Od početka jula traje potraga za 24-godišnjim Nemanjom Medinom iz Petrovca. Ni nakon tri mjeseca, policija i porodica nemaju trag koji bi riješio tajnu misterioznog nestanka Pera Martinovića (86) iz Kruta kod Ulcinja. Starac je nestao je 19. maja.

Medin je nestao kada je iz Petrovca krenuo u pravcu Virpazara. Njegovo vozilo nekoliko dana kasnije pronađeno je zapaljeno pored lokalnog puta Virpazar – Rijeka Crnojevića. I za njim je raspisana međunarodna potraga. Policija je saopštila da je saslušala 60 svjedoka u okviru istrage, a za sada je jedino uhapšen mladić koji je posljednji kontaktirao sa Medinom.

Uloga digitalne forenzike

Vladan Pavićević, privatni detektiv iz Podgorice, rekao nam je da zabrinjava činjenica, kada je riječ o nestalim osobama, što policija i ostali odgovorni za potragu za nestalim osobama prvo ne utvrđuju hronološki i kriminalističke razloge, odnosno, kako to profesionalci kažu – motive nestanka neke osobe, kakvih je sve više u Crnoj Gori.

Petar Martinović (86) iz Kruta kod Ulcinja nestao je 19. maja [Screenshot]

“Kada bi se utvrdio motiv njihovog nestanka, a to je obavezujuće u istrazi ovog nivoa, onda bi se sa približnom sigurnošću mogla pretpostaviti sudbina nestale osobe. Ovako, ide se na saslušavanje velikog broja građana, što može da dovede do zabune u korišćenju prikupljenih informacija, a nema bitnih činjenica koje bi ukazivale na  pravi razlog zašto je nestala određena osoba. Takav je slučaj sa nestankom Nemanje Medina i francuskog državljanina. I dalje se, dakle, ide na saslušavanje brojnih građana umjesto da se koriste struka i nauka i provjerene forenzičke metode. U ovom slučaju koriste se metode od prije dvadeset godina”, objašnjava Pavićević.

Digitalna forenzika je vrlo korisna i njen nalaz je presudan da bi mogla da se definiše stvarna misterija nestanka neke osobe, kaže Pavićević.

Šta uraditi nakon nestanka osobe

Vladan Pavićević kaže da nestanak osobe odmah treba prijaviti najbližoj stanici policije bez obzira na to da li su protekla 24 sata od nestanka: “Najvažnije je da članovi porodice pažnju obrate na sljedeće: da li je osoba ostavila lična dokumenta ili ih je odnijela sa sobom; da li je sa sobom odnijela veću količinu odjeće ili drugih stvari; da li se udaljila svojim vozilom; da li je odnijela veću količinu novca; da li u kući nestale osobe nedostaju neke stvari i dragocjenosti; da li u kući ili stanu postoje tragovi eventualnog nasilja, koje može da liči na borbu sa nekim napadačem, provalu i slično; da li je nestala osoba ostavila oproštajno pismo, poruku na društvenim mrežama; da li je promijenila način ponašanja i komuniciranja; da li se žalila na neke prijetnje.”

 

U Crnoj Gori je u januaru prošle godine nestalo osam osoba. Četiri su bile maloljetne. Tokom  2014. godine policiji je prijavljen nestanak 178 osoba. Pronađeno ih je 157 živih. Pretprošle godine nestalo je 45 djece. Krajem 2013. za svega petnaestak dana u Crnoj Gori su nestale četiri osobe. Od početka 2013. do 9. decembra u Crnoj Gori prijavljen je nestanak 148 osoba, od čega je pronađeno 135. Policija je uspjela da pronađe 127 živih osoba, dok su u osam slučajeva pronašli tijela nestalih. U osam slučajeva radilo se o samoubistvu. Tokom  2012. godine potraživane su 124 osobe, a 2011. prijavljen je nestanak 128. Većina je pronađena.

Razlozi za bjekstvo

Psiholozi i sociolozi kažu da od kuće bježe svi – od djece do starih ljudi. Najčešći razlozi su – loše ocjene, udaja, preljuba, senilnost, velika dugovanja…

Udaljavaju se uglavnom mladi ljudi, koji se pod dejstvom alkohola i drugih opijata ne jave kući, a porodica prijavi nestanak.

Prema policijskim podacima, osobe napuštaju kuće i porodice iz različitih ličnih razloga – socijalnih, emotivnih, finansijskih, porodičnih… Neke se same vrate, ali češće ih pronađu policijski službenici i vrate porodicama. Dešavalo se da nestale punoljetne osobe, po pronalasku, ne žele da se vrate porodici.

„Razlozi nestanka su raznovrsni i mogu biti socio-psihološki, zbog protivpravnog lišenja slobode, trgovine bijelim robljem kao i trgovine ljudskim organima”, kaže detektiv Pavićević.

Iskustva iz regiona govore da su mladima, uzrasta od 18 do 30 godina, izgovor za bjekstvo i nestanak poremećeni porodični odnosi, ljubavni problemi, loš uspjeh u školi… Oni u srednjim godinama često napuste kuću zbog dugova. Nemaština i bolest najčešći su razlozi nestanka starijih od 50 godina. Najstariji nestaju i zbog demencije.

Svake godine na teritoriji Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine nestane više od hiljadu ljudi. Ponekad su u pitanju i žrtve trgovine ljudima, pa i otmice i ubistva.

Prema podacima MUP-a Srbije svakog dana u toj državi nestane po nekoliko ljudi, godišnje i do 1.300 osoba. U Hrvatskoj godišnje nestane oko 700 djece, a njih oko 600 se ubrzo pronađe.

Izvor: Al Jazeera