Četvrti mariborski ustanak

Novi protesti najavljeni opet u Ljubljani i nekim drugim gradovima (Reuters)

Političko vrenje na slovenskim ulicama nastavit će se bez obzira na ostavku mariborskog gradonačelnika Franca Kanglera, navode u petak slovenski mediji.

Manji protestni skupovi protiv lokalnih i državnih “političkih i privrednih elita” održani su u četvrtak u Kranju i Kopru, a nove demonstracije najavljene su u Ljubljani i nekim drugim gradovima za petak poslijepodne. 

Za idući petak Facebook grupe najavljuju “četvrti mariborski ustanak” sa zahtjevom da se raspusti prije dvije godine izabrano općinsko vodstvo i novi izbori za gradsku vladu održe zajedno s izborima za Kanglerovog nasljednika, te da Kangler podnese i ostavku na članstvo u Državnom vijeću.

‘Neprihvatljiv ultimatum’

Odlazak niz godina vrlo utjecajnog mariborskog političara i bivšeg člana Parlamenta možda je samo početak domino-efekta od kojeg strahuju i mnogi drugi pripadnici elite, koji odmah nakon izbora zaborave na birače i posvećuju se političkoj trgovini, navodi u petak u komentaru ljubljansko Delo, najavljujući da će se Facebook protesti nastaviti idućih godina.

S druge strane, Kangler je u razgovoru za Delo rekao da iza njegove smjene stoji stara ljevica koja je poticanjem nemira “željela spriječiti pobjedu Boruta Pahora na predsjedničkim izborima i baciti državu na koljena”.

Sličnu je ocjenu početkom sedmice za Radio Ognjišče dao slovenski premijer Janez Janša, rekavši da su protesti na kojima se čuju i antievropske parole, te usklici protiv njegove Vlade, “koordinirani” s ciljem da se destabilizira vladajuća koalicija i promijeni rezultat izbora.

Velika nepoznanica

Janša je uz to običnim “spinom” proglasio neke medijske informacije kako se među mirne demonstrante ubacuju organizirane ekstremističke grupe bliske njegovoj stranci s ciljem kompromitiranja protesta, te da se takvim glasinama želi sakriti stvarne organizatore.

Iako je ove sedmice slovenski Parlament prihvatio zakon o penzionoj reformi i “štedljivi” budžet za iduće dvije godine, iz čega se moglo naslutiti određeno smirivanje socijalne i političke napetosti, nije jasno kako će na to djelovati najavljeni jednodnevni štrajk cijelog javnog sektora zakazan za 23. januar iduće godine, ukoliko Vlada ne odustane od fiksirane budžetske pretpostavke da je masu za plate javnog sektora u idućoj godini potrebno smanjiti za pet posto.

Sindikati su ovu najavu ocijenili “neprihvatljivim ultimatumom”, a ministar finansija Janez Šušterič nečim o čemu pregovora uopće ne može biti.

U toj situaciji velika je nepoznanica šta će naciji u svom nastupnom govoru prilikom inauguracije 22. ili 23. decembra poručiti novoizabrani predsjednik Borut Pahor i mogu li njegove poruke biti smirujuće s obzirom na to da ga velik dio javnosti doživljava kao dio etablirane “političke klase”, a neki i kao “produženu ruku” premijera Janeza Janše protiv kojeg je usmjeren značajan dio energije na uličnim protestima.

Izvor: Agencije