‘Četnici’, ‘pobratimi’ i hapšenja u BiH: Burno u Hrvatskom saboru

Burno je u srijedu bilo u Hrvatskom saboru, gdje su premijer Andrej Plenković i njegovi ministri prvi put odgovarali na pitanja zastupnika.

Tijekom aktualnog prijepodneva, između ostalog, najviše pitanja se odnosilo na razvoj Slavonije, ali i na nedavna uhićenja veterana Hrvatskog vijeća obrane u BiH.

Premijer Plenković ponovio je Vladin stav da svaki zločin treba istražiti i procesuirati, ali da je Hrvatska protiv orkestriranih tajminga i selektivnog pristupa pojedinim optuženicima i pojedinim kaznenim djelima.

“Jasan je stav Vlade, a uvjeren sam i Sabora da svaki zločin treba biti istražen i procesuiran, a počinitelji odgovarati. Istodobno, Hrvatska je protiv orkestriranih tajminga, protiv selektivnog pristupa pojedinim optuženicima i pojedinim kaznenim djelima”, poručio je Plenković, kako prenosi Hina.

Time je odgovorio Dragi Prgometu iz HDZ-a kojeg je zanimalo što će Hrvatska, u svjetlu optužnica za deset časnika u Posavini, učiniti da je ne iznenade nove optužnice.

Plenković: Vlada reagirala najučinkovitije

Hrvatski premijer je podsjetio da se pravosudna suradnja između Hrvatske i BiH proteklih godina odvijala na različite načine, da je u okviru tog procesa dolazilo do razmjene različitih informacija i podataka.

Činjenica da hrvatska Vlada i njezine službe nisu bile upoznate s podizanjem tih optužnica i s odlukom o zadržavanju niza hrvatskih časnika je zabrinjavajuća, rekao je Plenković.

Vlada je, kaže, reagirala na najučinkovitiji način – odlučila je pružiti punu konzularnu pomoć uhićenima, osnovala je povjerenstvo na čelu s ministrom Tomom Medvedom koje prikuplja sve relevantne informacije, obnovila Savjet za suradnju sa međunarodnim kaznenim sudovima i u okviru njega na najvišoj razini definirat će hrvatsku politiku prema predmetima delegiranim s Haaškog suda i “analizirati kako ti procesi mogu utjecati na istinu o zbivanjima za vrijeme velikosrpske agresije na Hrvatsku i BiH, na istinu o Domovinskom ratu i na zaštitu hrvatskih interesa”.

“Vidjeli ste i ovih dana pokušaj diskreditacije potpredsjednika Damira Krstičevića, usprotivit ćemo se svim falsifikatima i svim naporima da se na taj način destabilizira Vlada i uznemire hrvatski branitelji”, naglasio je hrvatski premijer.

Poručio je i kako će Hrvatska politiku voditi odgovorno, a ustrajat će i na snažnoj i nedvojbenoj potpori BIH na njezinom putu u EU.

Hrvatski premijer odgovorio je i na pitanje o primanju Srpske napredne stranke u Europsku pučku stranku, koje je i HDZ član – rekao je da je HDZ bio suzdržan po pitanju primanja SNS-a u EPP “jer žele biti Vlada koja želi riješiti probleme sa Srbijom”, na što mu je SDP-ovac Predrag Matić uzvratio kako možda još nije rekao nekim kolegama “poput [Josipa] Đakića, [Steve] Culeja, [Milijana] Brkića, [Tome] Medveda, pa čak i generala [Damira] Krstičevića, da su od neki dan pobratimi sa Šešeljem, Vučićem i Nikolićem”.

Plenković je na Matićevo pitanje o tome zašto su bili suzdržani, a ne protiv primanja stranke Aleksandra Vučića u EPP odgovorio: “Činjenica da je danas 2016. i da je EPP najveća politička snaga u Europi, da je SNS, na čijem je čelu sadašnji predsjednik Vlade Aleksandar Vučić od 2013. podnijela zahtjev za dobivanje statusa u okviru EPP-a i da se o tome odlučivalo proteklih nekoliko godina u detaljnom procesu u kojem su temeljito analizirani njihov program, statut i ciljevi”.

“Stajalište HDZ-a o pridruženom članstvu SNS-a u okviru EPP-a vrlo je jasan. Mi smo bili suzdržani i u petom mjesecu kada je donesena odluka na razini radne skupine koja se bavi primanjima novih ili pridruženih članova, a to smo ponovili i na sjednici Političke skupštine EPP-a u studenom. Bili smo jedina politička snaga koja je imala takav stav, gdje smo rekli da Srbija u procesu pristupanja EU mora riješiti niz rezidualnih pitanja iz razdoblja velikosrpske Miloševićeve agresije na Hrvatsku”, dodao je.

‘Demagogija i populizam’

Suzdržani su, kaže, zato jer žele biti Vlada koja želi riješiti probleme sa Srbijom.

“Koja će imati dijalog otvoren, jasan, principijelan, čvrsto na crti hrvatskih nacionalnih interesa, ali dijalog koji možemo realizirati kvalitetnije s ovakvim stavom nego da smo bili protiv”, rekao je Plenković.

Premijer je u jednom je trenutku žustro odgovorio zastupnicima SDP-a, koji su ga prozvali zbog odobravanja pridruživanja Srpske napredne stranke EPP-u.

“Raspirujete jednu vrstu rasprave protiv koje se ja bunim, jednu vrstu demagogije i populizma protiv kojeg ću se boriti u cijelom svom mandatu, na svim temama, a osobito na ovoj. Vi nastojite napraviti što? Uznemiriti odnose između Hrvata i srpske manjine u Hrvatskoj? Neće vam uspjeti, nećete utjecati na našu politiku”, rekao je Plenković, kako prenose 24 sata.

Zastupnik SDP-a Damir Tomić pitao je Plenkovića kada će zatražiti od ministra plagijatora, misleći na ministra znanosti i obrazovanja Pavu Barišića, da podnese ostavku.

“Poslali ste danas poruku da su svi Srbi četnici. Jeste li svjesni toga? Možda bi bilo bolje da ste se ugledali na gospođu Merkel koja je razriješila dvoje ministara u svojoj Vladi zbog plagiranja”, dodao je Tomić.

“Vrijeđate i pričate neistine, no to je očito stil vaše stranke, sjetimo se samo kampanje”, uzvratio mu je Plenković, kako prenosi Index.

Ruski komentar ‘niže razine’

Hrvatski premijer izjavio je novinarima u srijedu da Zagreb podržava sporazum iz Minska kojega su ciljevi za okončanje rata na istoku Ukrajine slični iskustvu mirne reintegracije u Hrvatskoj, osvrnuvši se na komentar ruskog Ministarstva vanjskih poslova, za kojeg je rekao da je “niže razine”.

U komentaru objavljenom u utorak, dan nakon što je premijer za posjeta Kijevu izjavio da su i Hrvatska i Ukrajina bile žrtve brutalne vojne agresije te da iskustva mirne reintegracije istočne Slavonije 90-ih mogu biti korisna Ukrajini u povratu pobunjenih istočnih oblasti u rukama proruskih pobunjenika, ruski MVP je objavio da je zabrinut zbog te Plenkovićeve izjave.

U ruskom ministarstvu smatraju da će “nova paralelna struktura”, radna skupina formirana pri hrvatskoj vladi za suradnju s Ukrajinom, koja bi trebala prenositi hrvatska iskustva u mirnoj reintegraciji okupiranih teritorija, odvlačiti pozornost kijevskih vlasti s ispunjavanja obveza iz Minskog ugovora koji je za Rusiju temelj za rješavanje unutarukrajinske krize kojemu nema alternative.

“Kad usporedimo njegove ciljeve i sjetimo se iskustva Hrvatske iz procesa mirne reintegracije, postoji niz sličnosti”, rekao je Plenković o sporazumu kojim su Rusija, Ukrajina uz Njemačku i Francusku dogovorile mjere za okončanje rata na istoku Ukrajine.

“Naša je poruka bila poruka mira, iskustva Hrvatske koja je imala okupirani teritorij i želi savjetodavnim putem pomoći da se olakšaju procesi kako bi se oblasti Donjeck i Luhansk vratile u ustavnopravni poredak Ukrajine i tu bih stavio točku”, rekao je.

Za komentar ureda za informiranje i medije ruskog MVP-a Plenković je kazao da je “to samo priopćenje jednog odjela ruskog Ministarstva vanjskih poslova”.

Dodao je da na rusko priopćenje ne kani odgovoriti. To je “niža razina, a ja se bavim ozbiljnom i odgovornom vanjskom politikom. Imam principijelne stavove iza kojih čvrsto stoji cijela vlada”, rekao je premijer.

Aktualnim prijepodnevom započela je druga sjednica devetog saziva Sabora, koja će trajati do 15. prosinca.

Pred zastupnicima je mnogo posla – prije svega donošenje paketa od 15 zakona za provedbu porezne reforme, te donošenje proračuna za iduću godinu. 

Izvor: Al Jazeera i agencije