Četiri zemlje spremne za prihvat 12.000 izbjeglica

Prihvatni centri na Zapadnom Balkanu služit će samo tome da se ljudima osigura privremeni smještaj (EPA)

Četiri zemlje koje se nalaze na balkanskoj izbjegličkoj ruti mogu odmah omogućiti privremeni smještaj za ukupno 12.000 izbjeglica, od kojih su Hrvatska i Slovenija spremne osigurati po 2.000, a Srbija 3.000 mjesta, objavila je Europska komisija.

Komisija je objavila priopćenje nakon prve video-konferencije osoba za kontakt za razmjenu informacija o izbjeglicama.

Sve zemlje s balkanske rute koje su u nedjelju sudjelovale na summitu u Bruxellesu dogovorile su se da će imenovati osobe za kontakt koje će na dnevnoj osnovi razmjenjivati informacije o kretanju izbjeglica i upravljanju migrantskim valom.

Jedna od najvažnijih odluka nedjeljnog summita je obećanje država sudionica da će do kraja godine izgraditi kapacitete za privremeni smještaj za 50.000 ljudi u Grčkoj i još 50.000 u ostalim zemljama duž te rute.

Grčka je izvijestila o svojim planovima za osiguranje 50.000 mjesta do kraja godine, od čega 20.000 u udomiteljskim obiteljima kroz subvencije za stanovanje u suradnju s UNHCR-om.

Različit pristup u Grčkoj i ostatku Balkana

U Grčkoj će ljudi biti privremeno smješteni dok čekaju da im se riješi zahtjev za azil, kao i za one kojima je zahtjev riješen, a koji će čekati na relokaciju u neku drugu zemlju članicu EU-a. Oni koji ne dobiju azil tamo će čekati na povratak u svoje zemlje.

S druge strane, prihvatni centri u ostalim zemljama na toj ruti služit će samo tome da se ljudima osigura privremeni smještaj kako ne bi spavali na kiši i hladnoći dok čekaju transport za dalje.

Komisija je izvijestila da su zemlje članice do sada najavile slanje ukupno 183 policajca u Sloveniju, od ukupno 400 koliko je zatraženo. Do sada je njih 30 već raspoređeno.

Bespovratna pomoć za izbjeglice

Komisija dodaje da je Frontex na video-konferenciji izvijestio da je poslao pisma nacionalnim koordinatorima u Grčkoj, Bugarskoj, Mađarskoj i Hrvatskoj te ministrima unutarnjih poslova Hrvatske i Grčke, a u vezi s operacijom Posejdon u Sredozemlju i s odlukom o slanju Frontexa na bugarsko-tursku granicu, hrvatsko-srpsku te u Grčku.

U tim pismima Frontex je iznio kako zamišlja svoju potporu i sada traži odgovor i suglasnost od nacionalnih vlasti.

Komisija je također izvijestila o svojim razgovorima s međunarodnim financijskim institucijama kako bi istražila mogućnosti za financiranje smještajnih kapaciteta duž balkanske rute.

U priopćenju se kaže da je Razvojna banka Vijeća Europe najbolja institucija jer ona može djelovati unutar i izvan Europske unije, može davati bespovratnu pomoć umjesto zajmova i ima posebni fond za izbjeglice.

Na video-konferenciji razgovaralo se i o komunikacijskim aktivnostima sa ciljem da se tražiteljima azila pruži dovoljno informacija o pravilima za registraciju i identifikaciju te o mogućnostima za relokaciju.

Tim pristupom želi se potaknuti tražitelje azila da ne putuju nelegalno po Europi, fizički se iscrpljuju i izlažu beskrupoloznim krijumčarima.

Izvor: Agencije