Oglasi

Česi biraju sljedećeg predsjednika

Favorit od devet kandidata na izborima koji će se održati ovog mjeseca je aktuelni predsjednik Miloš Zeman.
U Pragu se mogli vidjeti posteri na kojima piše 'Ponovo Zeman 2018' EPA

Tri mjeseca nakon što je na mjesto premijera izabran populista, euroskeptik i milijarder Andrej Babis, Česi će za vikend ponovo na birališta da izaberu novog predsjednika.

Izbori se održavaju u petak i u subotu.

Favorit od devet kandidata na predsjedničkim izborima koji će se održati ovog mjeseca je trenutačni predsjednik Miloš Zeman (73) koji je, tokom svog petogodišnjeg mandata posmatrao kako mu država postaje podjeljenija no ikad.

Ideološko raskršće

Kao član Višegradske grupe, regionalnog saveza centralnoevropskih naroda koji se kreće sve više udesno i uključuje još i Mađarsku, Poljsku i Slovačku, Češka Republika se nalazi na ideološkom raskršću, uzimajući u obzir uspon ksenofobne krajnje desnice, koje je ušla u Parlament na oktobarskim parlamentarnim izborima.

Zeman je glasni protivnik muslimanske integracije i doživljavaju ga kao pristalicu diktatorskih režima, dok je istovremeno postao jedan od saveznika na koje Kremlj najviše računa u Evropi.

To su pogledi koji zabrinjavaju mnoge Čehe, koji strahuju da se njihova država možda udaljava od demokratskog sistema za koji su se tako žestoko borili tokom Baršunaste revolucije iz 1989. kojim su okončane četiri decenije komunizma.

„U vezi moguće promjene u pogledu političkog pokreta, ovo su sigurno najznačajniji predsjednički izbori [u novijoj historiji].

„Nalazimo se u situaciji gdje ako sve pođe po zlu mogli bismo biti suočeni sa promjenom režima, iako to ne bi bila još jedna diktatura, i dalje bismo možda mogli postati iliberalna demokratija“, rekao je politički analitičar Jiri Pehe, direktor Njujorškog univerziteta u Pragu.

„[Ovi izbori] bi mogli najaviti kraj prve demokratske republike i početak druge republike.“

Od raspada Čehoslovačke do kojeg je došlo prije 25 godina, predsjednička pozicija je postala u neku ruku ceremonijalna pozicija sa ograničenim, ali ne beznačajnim opsegom odgovornosti koji uključuje imenovanje na visokorangirane pozicije u vladi i susrete sa šefovima drugih država.

Od predsjednika se također očekuje da unaprijedi političku putanju države okolišajući oko linija politika izabranog parlamenta. To nije bio Zemanov način.

U oktobru je tadašnji premijer Bohuslav Sobotka optužio Zemana da se miješa u pitanja češke vanjske politike i da se suprotstavio vladi kada je ponovio svoj stav protiv sankcija Rusije u vezi ukrajinske krize, istovremeno braneći rusko pripajanje Krimskog poluotoka kao nepovratno.

Zemanov govor „je bio u oštroj kontradikciji s našom vanjskom politikom i predsjednik nije imao dozvolu da to uradi“, rekao je Sobotka u to vrijeme.

Šta je na kocki?

Profitirajući od sve većeg prezira prema nefunkcionalnoj vladi države u demokratskoj eri, premijer Babis je obećao da će učvrstiti ulogu vlade u korist snažnije izvršne vlasti, privukavši snažne kritike od svojih protivnika.

U srijedu je Zeman obećao da će podržati premijera iako su male šanse da će on biti u stanju da dobije glas povjerenja od parlamenta.

Predsjednik Zeman gotovo otvoreno podržava Babisa, a nema znakova da će potonji biti u stanju oformiti vladu prije nego što istekne Zemanov mandat početkom marta, novi predsjednik bi se mogao naći u poziciji da sazove prijevremene izbore ako ga Zeman već nije imenovao premijerom.

„Ako Babis nije još formalno imenovan ali neformalno traga za podrškom za svoju vladu do tad, novi predsjednik bi to jednostavno mogao zaustaviti, pa će tajming ovih postupaka biti veoma značajan u cijeloj ovoj stvari“, rekao je Pehe.

Da li je u toku borba za češki identitet?

Za mnoge Čehe, ulozi su mnogo veći. Izbori će poslužiti kao barometar borbe za identitet nacije koja se sve više odmiče od progresivne evropske integracije i politike i ide kao nativizmu.

Sa stavom protiv tradicionalnog prozapadnjačkog političkog establišmenta koji je vladao u Češkoj Republici početkom 1990-ih, Zeman je u više navrata izbjegavao izbjegličke kvote Evropske unije i svoju je podršku dao Tomiu Okamuri, antiislamskom, euroskeptičnom lideru stranke Sloboda i direktna demokratija (SPD) koji je došao na vlast u oktobru.

„Još od osnivanja naše države prije hiljadu godina, Česi su pripadali evropskom Zapadu. Ne može postojati ideološka podjela u ovom pitanju i ne može postojati ideološka podjela u pitanjima kao što su ljudska prava i propitivanje i balans zrele liberalne demokratije“, rekao je Michal Horacek, muzički producent, osnivač jedne od najvećih kladionica u državi i nezavisni predsjednički kandidat.

Ko se još natječe?

Izbori u Češkoj Republici uvijek imaju postavu likova koji bi se lako mogli pozicionirati u Kafkin roman. Osim Zemana, strastvenog pušača i ponosnog konzumatora alkohola, tu je i češki pjevač Petr Hannig i bivši premijer Mirek Topolanek, koji je 2009. fotografisan nag sa golišavim ženama u jednoj od vila bivšeg talijanskog premijera Silvija Berlusconija.

Najozbiljniji protukandidati trenutnog predsjednika su proevropski kandidat lijevo od centra Horacek i 68-godišnji centrista i bivši predsjednik Češke akademije nauka Jiri Dahos.

„Zemanova privlačnost nije povezana samo sa snažnim antiimigrantskim napadima, već i sa nekim vidom euroskepticizma. Ako Drahos pobijedi, predsjednikova slika će biti drugačija jer je Drahos intelektualno orijentisan bez radikalne vizije“, kako Aljazeeri kaže Lubomir Kopecek, politički analitičar na Univerzitetu Masaryk u Brnu.

Ko će pobijediti?

Ako Zeman ne dobije 50 posto glasova potrebnih za izravnu pobjedu na izborima ovaj vikend, što se očekuje, onda će se dva kandidata takmičiti u drugom krugu zakazanom za kraj ovog mjeseca.

Prema nekim lokalnim anketama, Zeman će odnijeti tijesnu pobjedu nad Drahosom u drugom krugu, dok je češka televizija objavila anketu u ponedjeljak, prema kojoj će Drahos za dlaku pobijediti sadašnjeg predsjednika sa 48,5 posto u odnosu na Zemanovih 44 posto. Prema istoj toj anketi, Zeman će u prvom krugu osvojiti 42,5 posto u odnosu na Drahosovih 27,5 posto.

„Naprosto je prerano da se kaže šta će se desiti“, kaže Pehe.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.