Oglasi

Černobil 32 godine poslije: Šta se desilo i zašto?

Eksplozija je oslobodila 400 puta više radijacije od atomske bombe bačene na Hirošimu tokom Drugog svjetskog rata.
Ova lokacija privlači hiljade posjetitelja svake godine, a prošle godine ih je ukupno bilo 50.000Getty

Prije 32 godine, eksplozije u nuklearnoj elektrani u Černobilu (tadašnji SSSR) pokrenule su najveću nuklearnu nesreću koja se ikada desila na svijetu.

Eksplozije su oslobodile ogromne količine radijacije u atmosferu, primoravši hiljade ljudi da napuste svoje domove i izazvale velike strahove za dugoročne posljedice po zdravlje i okolinu.

U decenijama koje su uslijedile, biljni i životinjski svijet se žestoko razvija u ovom području koje je postalo popularna turistička atrakcija.

Ovdje nudimo objašnjenje šta se desilo, zašto i kakav je Černobil danas.

Gdje je Černobil?

- Elektrana Černobil se nalazi nekih 100 kilometara od ukrajinske prijestolnice Kijeva i 20 kilometara od granice sa Bjelorusijom.

- Najbliži grad je Pripjat, sada napušten, koji je namjenski izgrađen 1970. godine za radnike elektrane i u njemu je živjelo između 40.000 i 50.000 osoba.

- U vrijeme eksplozije, Ukrajina je bila dio Sovjetskog saveza.

Šta se desilo?

- U ranim satima 26. aprila 1986. godine, jedan od četiri nuklearna reaktora elektrane je eksplodirao.

- Eksplozije su se desile tokom testa provjere funkcija hlađenja na ograničenoj snazi reaktora Jedinice 4. Sistemi za upravljanje energijom i sigurnost su bili ugašeni prije provjera kako bi se izbjegle smetnje.

- Reaktor je trebao raditi na 25 posto kapaciteta tokom testa, ali je pao na ispod jedan posto što je primoralo radnike da polako povećavaju nivoe snage.

- Neočekivan skok snage doveo je do eksplozije gorivih peleta u reaktora, što je dovelo do veće eksplozije koja je raznijela krov reaktora težak 1.000 tona.

- Oblak radioaktivnog materijala je oslobođen u atmosferu, a miješanje zraka i plina ugljik-monoksida u reaktoru je dovelo do izazivanja vatre, odnosno požara koji je gorio devet dana.

Reakcija

- Prvobitno su poslani vatrogasci da sipaju vodu u reaktor, da bi ih potom zamijenili vojni helikopteri koji su izbacili više od 2.400 tona olova i 1.800 tona pijeska u pokušaju da ublaži i apsorbira vatru.

- 27. aprila, područje u krugu od 30 kilometara oko postrojenja je okarakterizirano kao Zona isključenja nuklearne elektrane Černobil, odnosno Zona isključenja.

- Približno 116.000 osoba koje su živjele u Zoni isključenja je evakuirano, a područje je stavljeno pod vojnu kontrolu. Zona je kasnije proširena i još 230.000 osoba je izmješteno,

- Hiljade ljudi je učestvovalo u pokušajima suzbijanja katastrofe, pritom su stavljali vlastiti život i zdravlje u opasnost. Ti ljudi su kasnije bili poznati kao „likvidatori“.

- Na brzinu izgrađena kupola „sarkofag“, napravljena od čelika i betona, napravljena je iznad reaktora kako bi se obustavilo emitiranje radijacije u atmosferu. Završena novembra 1986. godine, kupola je došla u stanje da se ne može popravljati, što je izazvalo strahove za sigurnost, pa je 2016. zamijenjena pokretnom metalnom strukturom.

- Sovjetskom savezu je trebalo dosta vremena da prizna ozbiljnost incidenta sve dok nije bio primoran objasniti neobično visoke nivoe radijacije u zraku koje su otkrile stanice za praćenje u Švedskoj nakon eksplozije. Aprila 28. je objavljeno saopćenje od 20 sekundi u kojem se priznaje incident.

- Elektrana je zvanično 2000. stavljena van pogona.

Koliko je ljudi umrlo?

- Najmanje dvije osobe su poginule uslijed početnih eksplozija.

- Širina utjecaja na zdravlje ove nesreće i dalje je veoma kontraverzna jer je u nekim slučajevima teško izolirati radijaciju kao pojedinačni uzrok smrti ili bolesti.

- Kako navodi Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), približno pet miliona osoba trenutno živi u područjima Bjelorusije, Rusije i Ukrajine gdje su prisutni visoki stepeni radijacije.

- Više od 130 osoba koje su bile ili na mjestu nesreće ili su bile dio početnih napora čišćenja situacija imaju akutni radijacijski sindrom (ARS).

- Od 134 potvrđena slučaja ARS-a, 28 ih je preminulo u nekoliko sedmica od nesreće.

- Prisutan je bio ogroman porast slučajeva tumora štitne žlijezde među ljudima koji su bili djeca i živjeli na najzagađenijim područjima u vrijeme eksplozije, registrirano je približno 5.000 slučajeva u Rusiji, Ukrajini i Bjelorusiji. Ovo je zbog konzumacije mlijeka koje su davale krave hranjene na pašnjacima zagađenim radioaktivnim jodom.

Koje su bile posljedice za okoliš?

- Eksplozija je oslobodila 400 puta više radijacije od atomske bombe bačene na Hirošimu tokom Drugog svjetskog rata, pokazuju podaci Međunarodne agencije za atomsku energiju.

- Radioaktivnost se širila Evropom, stizala čak do Skandinavije i Velike Britanije gdje su neke farme imale post-černobilske restrikcije do 2012. godine.

- Zona isključenja jedno je od najradioaktivnijih područja na svijetu.

- Pošto nema ljudi, došlo je do rasta gustih šuma što je dozvolilo razvoj života divljih životinja. Međunarodna radioekološka laboratorija Černobil zabilježila je viđanje više od 400 vrsta životinja u ovom području, uključujući i 50 ugroženih vrsta.

- Procjene kada će Černobil biti pogodan za život ljudi ekstremno variraju i iznose od nekoliko stotina do 20.000 godina.

Koliko je sigurno ići u Zonu isključenja?

- Vlada Ukrajine je 2011. godine Zonu isključenja i zvanično proglasila turističkom atrakcijom.

- Ova lokacija privlači hiljade posjetitelja svake godine, a prošle godine ih je ukupno bilo 50.000. Postala je sinonim „tamnog turizma“ koji uključuje putovanja na mjesta povezana sa smrću ili patnjom.

- Uprkos visokim nivoima radijacije, hiljade osoba su se vratile u svoje kuće u Zoni isključenja u godinama nakon katastrofe, dok neki nikada nisu ni otišli.

- Približno 200 osoba živi trenutno u Zoni isključenja. Poznati kao „naseljenici po vlastitom izboru“, oni su većinom starije osobe koji su živjeli u tom području i odbijaju otići.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.