Čerkez: Počinjemo s novim sistemom testiranja u FBiH

Zašto se provodi tako malo testiranja na korona virus i ko može biti testiran u Bosni i Hercegovini pitanja su koja se često mogu čuti u javnosti.

Ako je u Kantonu Sarajevo, u kojem živi gotovo pola miliona ljudi, testirano 700 osoba, ne znači li to da je vrlo mali postotak stanovnika provjeren na prisustvo virusa? S druge strane, ako je od tog broja testiranih zaraženo 50 osoba, imaju li epidemiološke službe dobre kriterije za određivanje ko će biti testiran?

Istovremeno, ispovijest porodica preminulih osoba koje su tražile testiranje, ali ga nisu uspjele dobiti ili su njihovi najmiliji testirani tek nakon smrti šokiraju javnost. 

Članovi Kriznog štaba bh. entiteta Federacije BiH tvrde da količina testova nije upitna i da njih ima dovoljno, čak i bez onih 150.000 koji su u ponedjeljak stigli iz Južne Koreje.

Riječ je, tvrde, o različitim fazama epidemije, u kojima postoji različit obim testiranja. Sada se, prema riječima Gorana Čerkeza, pomoćnika ministra zdravstva FBiH i člana Kriznog štaba federalnog Ministarstva zdravstva, ulazi u fazu masovnijeg testiranja. 

“Testova ima, njih 20.000, a ovih 150.000 će da stoji dok ne dođe vrijeme da ih se koristi”, kaže u razgovoru za Al Jazeeru. 

Također kaže da se situacija na terenu mijenja te da u ovoj krizi s korona virusom postoje četiri faze, u kojima se radi različito. Prva faza, kaže, obuhvata pripreme i u njoj nema testiranja, druga je očekivanje prvih uvezenih slučajeva, gdje se pojavljuje prvi slučaj i testiraju se svi ljudi koji su bili s tom osobom u kontaktu. Treća faza su klasteri koji trenutno postoje, a četvrta, objašnjava Čerkez, podrazumijeva lokalnu transmisiju virusa i masovnije testiranje. Postoji i posljednja faza, a to je faza masovnog obolijevanja.

“Mi sada ulazimo u četvrtu fazu, kada dolazi do promjene načina testiranja. Prema tome, broj testiranja mijenjamo shodno ovim kriterijima, kako je i rekla Svjetska zdravstvena organizacija, a cilj je još odgoditi širenje virusa kako ne bi došlo do udara na zdravstveni sistem.”

Ko će se moći testirati?

Dosad su se testirale samo one osobe sa simptomima i znakovima bolesti, a koje su putovale u neke zemlje žarišta ili su se epidemiološki mogle dovesti u vezu s nekim ko je pozitivan na korona virus. Međutim, ko će se sada moći testirati?

“Preporuke su da se posebno poveća testiranje hospitaliziranih pacijenata sa simptomima, dakle, svi oni koji idu u bolnicu trebaju se testirati. Zatim, zdravstveni djelatnici sa simptomima, pacijenti stariji od 65 godina sa simptomima, pacijenti sa hroničnim oboljenjima. U prioritetu dva su ustanove za zbrinjavanje starijih osoba, osobe sa simptomima, pacijenti stariji od 65 godina sa simptomima, pacijenti sa hroničnim oboljenjima i pružatelji pomoći, to su oni sa najvećim rizikom od komplikacija od moguće infekcije. I imate uvijek treći prioritet – to su djelatnici koji rade unutar zajednica, kao što su zdravstveni djelatnici, osobe sa blagim i srednjim simptomima. Dakle, ako resursi dozvoljavaju, i oni se testiraju, ali to je posljednji prioritet. I, naravno, testirat će se sve osobe kod kojih se pojavljuju ozbiljniji simptomi”, objašnjava Čerkez.

To znači da svi oni koji sumnjaju da su zaraženi, a nemaju simptome ili imaju lakše simptome ostaju, kao i dosad, kod kuće u izolaciji i oni se ne testiraju nego se javljaju porodičnom ljekaru, što, dodaje Čerkez, rade i druge zemlje. 

‘Uključiti i privatne klinike’

Prema njegovim riječima, danas će se održati videokonferencija sa svim kantonima, njihovim kriznim štabovima i zavodima za javno zdravstvo kako bi se objasnile nove smjernice. 

Šeranić: Šire testiranje u RS-u

Ministar zdravlja i socijalne zaštite bh. entiteta Republike Srpske Alen Šeranić najavio je šire testiranje zdravstvenih radnika, bez obzira na to jesu li imali simptome korona virusa ili ne.

Provjeravat će se, kaže, njihovo zdravstveno stanje i izvršiti testiranje metodom slučajnog uzorka.

“Imamo dovoljno testova, nabavili smo ih oko 20.000, a koje ćemo staviti u upotrebu”, rekao je Šeranić na konferenciji za novinare.

Bit će urađen i direktan nadzor nad njegovateljima u staračkim domovima, te onima koji ulaze u te objekte i izlaze iz njih.

U domaćinstvima će biti obavljena testiranja onih koji su bili u kontaktu s osobama pozitivnim na COVID-19 kako bi se spriječilo širenje porodičnih žarišta.

Pristigli testovi, kaže Čerkez, šalju se u kliničke centre u Tuzli, Mostaru i Sarajevu, gdje postoje laboratorije za obradu uzoraka.

“Ako klinički centri budu tražili da se još neko uključi u testiranje, naravno da ćemo da uključimo. Javne ustanove imaju mogućnost da stave privatni sektor pod svoju kapu, svoju ingerenciju, što znači da može privatna laboratorija testirati, ali samo ukoliko je unutar javne zdravstvene ustanove sklopljen ugovor i javna ustanova nama pošalje sve verifikacije. Osim toga, mi u kantone šaljemo podloge za testiranje i briseve za uzimanje uzoraka.”

‘Očigledno je da imamo problema’

Tužilaštvo Kantona Sarajevo u utorak je formiralo predmet u vezi sa smrću epidemiologa Šefika Pašagića nakon što je njegova supruga za medije ispričala da je on izgubio život zbog niza grešaka zdravstvenog sistema, a ne samo zbog korona virusa. Elna Pašagić kazala je da službe hitne pomoći i domovi zdravlja u Kantonu Sarajevo nisu htjeli doći i pomoći njenom suprugu, iznoseći i niz nepravilnosti u postupanju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, koji je kasnije negirao te optužbe. 

Zabrinuti građani Sarajeva stoga postavljaju pitanje mogu li vjerovati takvom zdravstvenom sistemu.

“Treba uvijek odvajati pojedince od sistema. Jeste da pojedinci čine sistem, ali onaj ko je pogriješio mora biti identifikovan. I treba se analizirati da bi se utvrdilo da li je neko pogriješio. Vrlo je teško optuživati nekoga”, kaže Čerkez.

Ministar zdravstva FBiH Vjekoslav Mandić ranije u utorak kazao je da je riječ o neodgovornosti.  

“Očigledno, ako i građani primjećuju da ima neodgovornosti, mi nemamo namjeru da krijemo to, ali mi ne možemo reći ko je kriv za ovaj slučaj jer slučaj treba istražiti. Očigledno je da imamo problema. Može to biti samo problem u komunikaciji”, slaže se Čerkez.

‘Svaki je direktor odgovoran’

Objašnjava da svaki nivo nosi svoju odgovornost – federalni nivo, koji strateški razmatra situaciju i donosi opće mjere, kao što su mjere zabrane kretanja, te kantonalni, čiji je posao operativni: da organiziraju sistem da mogu odgovoriti na situaciju.

“To znači da moraju funkcionirati dom zdravlja, bolnica, hitna pomoć, mora funkcionirati testiranje, oni moraju znati ko će se testirati. Kad se sve to napravi, onda svaki direktor mora imati odgovornost da njegova ustanova funkcionira i svaki direktor ima ime i prezime i odgovoran je za zaštitnu opremu i sve ostalo.”

Čerkez kaže da će se smrtni slučajevi događati jer je bolest takva, dodaje, da se pacijentu stanje može pogoršati u dva sata da može umrijeti. Kako kaže, tu ne pomažu ni testiranje ni respirator jer ne postoji terapija ili vakcina za tu bolest. 

“Ovdje se liječi na osnovu nekih dobrih iskustava koja se primjenjuju, liječi se metodama kojima se liječi svaka respiratorna bolest. Ovo je vrlo ozbiljna bolest i tako je treba shvatiti.”

Izvor: Al Jazeera