Čelnici balkanskih država predstavili potencijale EBRD-u

Glavni grad Bosne i Hercegovine u srijedu je, u okviru godišnjeg sastanka Odbora guvernera Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), ugostio i čelnike zemalja zapadnog Balkana.

Budući da je upravo regionalna suradnja ključna za ekonomski napredak i stabilnost regije, moto skupa EBRD-a jest “Povezivanjem ekonomija do snažnijeg rasta”.

O ključnim temama za regiju raspravljali su predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, premijeri Albanije, Sjeverne Makedonije i Srbije: Edi Rama, Zoran Zaev i Ana Brnabić, a Bosnu i Hercegovinu predstavlja predsjedatelj Vijeća ministara Denis Zvizdić.

Predsjednik Kosova Hashim Thaci otkazao je dolazak u Sarajevo, pravdajući nedolazak navodom da su “odnosi između Kosova i Bosne i Hercegovine na najnižem mogućem nivou”.

“Bosna i Hercegovina još nije priznala Republiku Kosovo i, na nesreću građana obje zemlje, još na snazi drži vizni režim za građane Kosova”, poručio je Thaci, dodajući da se Bosna i Hercegovina “ponaša potpuno antieuropski i grublje od same Srbije”.

Komentirajući Thacijev nedolazak, Zvizdić je rekao kako “ne zna do kraja razloge zbog čega nije došao u Sarajevo”. 

“Moramo relaksirati odnose, povećati stepen saradnje, povjerenja i značajnije pokrenuti procese pomirenja. Trebamo regionalnu saradnju radi evropske i ekonomske budućnosti naših građana”, poručio je Zvizdić.

Govoreći o potencijalima regije, naveo je kako će čelnici “i dalje raditi na uklanjanju svih barijera kako bi zapadni Balkan pretvorili u jedinstveno ekonomsko područje, a onda ga integrirali u jedinstveno ekonomsko područje Evropske unije”.

Rama i Zaev za jedinstveno tržište

Premijeri Albanije i Sjeverne Makedonije smatraju da regija treba imati jedinstveno tržište i zajednički nastup prema ostatku Europe.

“Potrebna je uspostava slobodne trgovine na jedinstvenom tržištu ako se želi raditi regionalno. Napori koji se ulažu u tom smjeru naučili su nas da je to opet lakše reći nego učiniti, jer je to druga stvarnost kad shvatite da su najveći problemi u detaljima, sitnicama. Ne trebamo čekati da postanemo dio EU-a kako bismo imali vlastiti šengenski model u regiji. Nema mnogo smisla da i dalje toliko zaostajemo u smislu komunikacija, kretanja i slobode u prostoru. Trebamo imati veće tržište i prostor za različite mogućnosti”, smatra Rama.

Zaev je rekao kako je važno razgovarati o ekonomiji, “posebno tijekom teškog vremena, u smislu rješavanja političkih pitanja, jer su ekonomski aspekti itekako vrijedni i bitni za rješavanje drugih aspekata”.

“Imamo podijeljene proizvodnje, a nastupimo li zajednički, onda ćemo moći ponuditi i veće količine proizvoda na tržištu. Imamo mnogo toga na čemu trebamo raditi. Ostatak Europe više će nas cijeniti ako imamo bolju suradnju”, dodao je Zaev.

Đukanović pozvao na ‘evropeizaciju’ regije

“Naš region je istorijski zaostao i ta zaostalost je porodila nešto što je ozbiljan problem i što, nažalost, predstavlja reputaciju našeg regiona, a to je, manje-više, kontinuirana nestabilnost. Da bi izašli iz tog stanja i došli u situaciju da, kao odgovorne vlade, odgovorimo onome što je očekivanje naših građana, a to je dostizanje evropskog kvaliteta života, mislim da moramo odabrati put učvršćivanja stabilnosti, dinamičnog ekonomskog i demokratskog razvoja, koji će nas voditi ka sustizanju kvaliteta života u EU-u”, kazao je crnogorski predsjednik Đukanović.

Po njegovu mišljenju, “put evropeizacije regiona je put bez alternative, ali je za to potrebno da se obave kvalitetne reforme”.

“Upozoravam: dva su ključna deficita. Prvi je deficit znanja i moramo taj problem rješavati da bismo makar novim generacijama stvorili uslove da sutra budu konkurentni na tržištu rada ujedinjene Evrope. I, drugo, moramo razviti infrastrukturu koja će nas povezati s EU-om. Tu je primarna odgovornost EU-a”, rekao je Đukanović.

Za Brnabić su prioritet zajednički projekti

Brnabić smatra da je stalni politički dijalog, posebno o najtežim pitanjima, nešto što treba održavati i u što treba uložiti još vremena, energije i resursa.

“Ne možemo biti samo stabilan i predvidiv region. Mislim da je krupnija stvar da nas drugi vide kao stabilne i predvidive. Zato će nam trebati duže vreme. Kako nas vide treće strane je nešto na čemu trebamo zajednički raditi”, navela je Brnabić.

Prioritetnim smatra međusobnu povezanost kroz infrastrukturne projekte, istaknuvši u tom smislu povezivanje Beograda i Sarajeva novom autocestom.

“Trebamo razmisliti o energetskoj povezanosti i raditi na ujedinjenom energetskom tržištu. Digitalna povezanost je na kraju. Omogućiće nam da budemo region koji ima daleko bolju sredinu za mala i srednja preduzeća”, naglasila je Brnabić.

Predstavljanje investicijskih potencijala

Osim dosad postignutih rezultata, postojećih izazova te planova za sljedeće razdoblje, čelnici zemalja zapadnog Balkana uključili su se i u raspravu o brojnim temama ekonomske i političke prirode, od važnosti za cijelu regiju.

Sastanak je popraćen interaktivnim panelom, odnosno prezentacijama ministara na temu investicijskih potencijala svake od država.

Kroz pitanja i odgovore omogućena je i neformalna diskusija sa svim prisutnima, koja je stranoj publici trebala osigurati kompletnije razumijevanje cjelokupne regije.

Bosna i Hercegovina tokom tri dana ugostit će više od 2.000 predstavnika međunarodne poslovne zajednice, ulagača, visokih vladinih dužnosnika (guverneri EBRD-a, ministri financija, ekonomije, trezora ili središnjih banaka) te predstavnika organizacija civilnog društva.

Izvor: Al Jazeera i agencije