Čakovec primjer upravljanja otpadom

Novi Zakon o održivom upravljanju otpadom u Hrvatskoj je na snazi već godinu dana. No, ciljevi koje je Zagreb obećao Bruxellesu da će ispuniti, poput manjeg odlaganja i većeg recikliranja, daleko su od ostvarenih, prije svega zato što sustav primarnog odvajanja otpada u domaćinstvima još nije zaživio.

A nije zato što čak 29 posto gradova i općina nije donijelo ni plan kako će i gdje reciklirati. Ali da se itekako može pokazuje primjer grada Čakovca.

Reklame, pozivnice, leci – nakupi se u svakom domaćinstvu mjesečno i do kilogram nepotrebnog papira. No, u Čakovcu i on ima svoje mjesto.

“Kroz ovih desetak godina jednostavno je postala neka dnevna rutina svima nama i uopće nije neki problem razdvajati taj otpad. Jednako je da li ćemo baciti u jednu kantu ili ćemo imati tri kante”, kaže Goran Sobol iz Čakovca.

Ima i ekonomske svijesti

U Čakovcu je odvajanje papira, plastike i stakla od ostalog otpada iz domaćinstva normalno. Jer kako objašnjavaju u tamošnjem komunalnom poduzeću, ako građani i nemaju ekološku svijest imaju onu ekonomsku. Sami odlučuju treba li im mala, srednja ili velika kanta, hoće li je prazniti dva ili više puta mjesečno. I tako kontroliraju troškove.

“Petnaest puta vam se više isplati izdvajati otpad, nego ga odlagati zajedno u jednu vreću. Međutim, ako neki žele tu komociju da odlažu sve u jednu vreću, mogu tu komociju i dalje zadržati, ali to ih više košta”, kaže Saša Avirović iz Komunalnog poduzeća Čakovec.

Primjerice, ako limenkama napune kantu za komunalni otpad, dodatni odvoz platit će još euro i pol. Znatno im je jeftinije kupiti veličinom identičnu reciklažnu vrećicu za limenke, koja košta 13 centa.

U Čakovcu su izgradili jedno reciklažno dvorište, koje je koštalo više od 130.000 eura. No, kažu, mnogo je jeftiniji, a građanima bolji sustav “od vrata do vrata”.

Građani razvrstaju i ostave ispred kuće, komunalci pokupe i više od 50 posto otpada postane korisna sirovina.

Zagreb nije uzor

“U Čakovcu su o svemu vrlo dobro razmislili, čak i o reciklažnim kontejnerima. Kako bi ih mogli višekratno koristiti u različite svrhe, jednostavno su napravili magnetske naljepnice. A kako biorazgradivi otpad ne bi stavljali u plastićne vrećice, napravili su biorazgradive vrećice. Nešto o čemu stanovnici Zagreba zasad mogu samo sanjati”, javlja iz Čakovca reporterka Al Jazeere Jasmina Kos.

Iako je primarna selekcija postala obveza za sve hrvatske građane još prije mjesec dana, u Zagrebu za to još nisu stvoreni uvjeti.

“Zagreb je glavni grad, središte gospodarstva, znanja i mogućnosti i treba biti uzor svim drugim gradovima. Nažalost, to grad Zagreb nije. Već danas je grad Zagreb trebao imati uspostavljenu primarnu selekciju razvrstavanja otpada i pravedniji sustav gospodarenja otpadom”, kaže ministar zaštite okoliša Hrvatske Mihael Zmajlović.

Problema ima i drugdje. Uvjeravati građane da treba reciklirati često nema smisla, jer unatoč zakonskoj obvezi gotovo trećina gradova i općina nije počela ni razmišljati kakav će sustav ponuditi svojim stanovnicima.

Dobili su popravni rok, koji je istekao krajem osmog mjeseca. Nakon toga prijete im kazne. U međuvremenu – potencijalno korisna sirovina ostaje smeće.

Izvor: Al Jazeera