Busek: Mini Jugoslavija ne dolazi u obzir

Trenutna politička situacija na zapadnom Balkanu čini zajednički prijem zemalja te regije u Evropsku uniju još hitnijim, kaže u razgovoru za Al Jazeeru Erhard Busek, nekadašnji vicekancelar Austrije i član Narodne stranke u toj zemlji.

Dugogodišnji koordinator Pakta stabilnosti kaže da je u odluci Evropskog vijeća iz 2003. godine navedeno kako bi sve zemlje Balkana trebale biti primljene u EU, iako se ne mora desiti da one budu primljene u isto vrijeme.

Iako EU različitim mjerama, kao što su Transportna unija i Naučna fondacija zapadnog Balkana, koju je inicirala njemačka kancelarka Angela Merkel, pokušava zemlje zapadnog Balkana držati zajedno, čini se da je regija razdvojenija nego ikad.

Za Buseka, koji je bio među ključnim ljudima međunarodne zajednice koji su činili napore ka stabilizaciji regije, saradnja zemalja zapadnog Balkana u tako važnim pitanjima je neophodna.

Evropska unija donosi stabilnost

“Kroz tu saradnju vlade, parlamenti i civilno društvo uče zajedno rješavati probleme. Također je važno da se ona pitanja koja izazivaju moguće konflikte (kao što su, primjerice, granice između zemalja) odvojeno posmatraju, da se i tu konačno dođe do rezultata”, mišljenja je Busek.

Iako se proteklih sedmica u medijima pojavila informacija da EU pokušava uspostaviti “mini Jugoslaviju” na prostoru zapadnog Balkana, Busek tvrdi da to ne dolazi u obzir. Moguće je, kaže, samo govoriti o punom članstvu zemalja regije u EU, jer kroz njega dolazi i potrebna stabilnost.

Bosna i Hercegovina je jedina zemlja zapadnog Balkana koja na samitu u Trstu nije potpisala Ugovor o Transportnoj zajednici, zbog protivljenja bh. entiteta Republika Srpska, a Busek smatra de se blokade bilo kakve vrste moraju riješiti kroz pregovore.

“Niko time ništa ne dobija, zato se i mora voditi racionalna diskusija i to mora biti jasno”, kaže.

U ranijem razgovoru za Al Jazeeru Busek je kazao kako Sjedinjenje Američke Države i Evropa nisu uspjele osigurati razvoj konstruktivnog Ustava u Bosni i Hercegovini, a sada kaže da je uvijek sumnjao u to da su političke snage u toj zemlji same u stanju napisati svoj ustav.

Ni Hrvatskoj ne odgovara destabilizacija

“Nakon Dejtonskog sporazuma su SAD i EU smatrali da političke snage u Bosni i Hercegovini trebaju napisati svoj ustav. Ali, očito nisu u stanju to uraditi. Ne preostaje ništa drugo nego da se kroz blagi pritisak i zajedničke diskusije dođe do konstruktivnog rješenja, da građanke i građani konačno osjete rezultate zajedničke države i da se dođe o ekonomskih i socijalnih rješenja. Druga opcija, po meni, ne postoji.”

Kada je u pitanju ponašanje hrvatskih političara u Bosni i Hercegovini, Busek kaže: “Ni Hrvatska nema ništa od toga ako doprinos nestabilnoj situaciji, od koje niko ne profitira. Naravno da moraju postojati manjinska prava za Hrvate u Bosni i Hercegovini, ali za to postoje brojni primjeri u Evropi.”

Komentirajući mogućnost da se Bosna i Hercegovina organizira po građanskom principu, bivši austrijski kancelar navodi da za EU i ne postoji drugo rješenje nego ‘”edan građanin – jedan glas”.

“To, ipak, nije izgovor da se ne donose rješenja koja se tiču manjina, kao što se sada, primjerice, radi u Makedoniji, ili kao što je urađeno u Crnoj Gori. To je u Evropi praksa.”

Putin želi povećati svoj utjecaj

Nova premijerka Srbije Ana Brnabić je u intervjuu za novinsku agenciju Bloomberg kazala da će, ukoliko Srbija bude primorana birati između bližih veza s Rusijom i članstva u EU, odlučit se za ovo drugo. Nakon toga je transkript intervjua morala odnijeti ruskom ambasadoru u Srbiji. Kazala je da su njene riječi pogrešno interpretirane.

Poznato je da se i Crna Gora morala odlučiti između Rusije i NATO-a, a da odluka te zemlje na kraju nije odgovarala Moskvi. Busek tvrdi da su komentari “o pogrešnoj interpretaciji” ne samo svakodnevnica na Balkanu, nego generalno u politici.

“Naravno da Rusija pokušava izvršiti pritisak, jer nije zainteresirana za stabilnost Balkana. Strategija Vladimira Putina je da stvori labilnu situaciju (Pridnjestrovlje, Nagorno Karabah, istočna Ukrajina) da bi tako povećao svoj utjecaj.  Morat će se s Rusima dugo razgovarati o tome kako i oni trebaju biti zainteresirani za stabilnost Balkana.”

“Kratkovidnost svih aktera u ovim pitanjima”, zaključuje bivši austrijski vicekancelar, “ne pruža pomoć ljudima u toj regiji.”

Izvor: Al Jazeera