Buntovni hakeri i web ratnici

Piše: Danny Schechter

Vlade širom svijeta sada vode cyber ratove, ponekad s drugim državama, raznim neprijateljima i sve više s vlastitim građanima. Internetski stručnjaci, elektronski inženjeri i tajanstvene “direkcije” web ratnika vrlo su traženi, pošto sve više režima nadgleda svaku poruku na Twitteru i stranice na Facebooku koje smatraju prijetećim.

Kineski stari Veliki zid zadržao je uljeze podalje; kineski novi veliki vatrozid (firewall) cenzurira izražavanje unutar zemlje. Izrael je obučio cyber vojsku da ubacuje viruse u iranska nuklearna postrojenja, dok Iran filtrira web stranice s antivladinom retorikom. I dok sve vrijeme SAD javno podržavaju slobodan internet, istovremeno koristite naprednu tehnologiju da ga špijuniraju.

Kineski stari Veliki zid zadržao je uljeze podalje; kineski novi veliki vatrozid (firewall) cenzurira izražavanje unutar zemlje.

Danas, u internetsko doba, visokotehnološki sistemi nadgledanja su brzorastući sektor. Nekada se strahovalo od službenog nadzora, kada su se ljudi žalili na škljocanje u svojim telefonima. To škljocanje je davno prošlo. Ono čega smo se plašili, sada je pretpostavljeno. Paranoja je novo normalno stanje.

No, postoji i rastući pokret protiv špijuniranja, koji koristi tehnologiju za borbu protiv tajnosti i za osporavanje pretjeranih vladinih mjera. Za svaku mjeru dizajniranu za kontrolu interneta, stvaraju se protumjere za oslobađanje informacija. Tu je WikiLeaks, koji nastavlja objavljivati dokumente koji nikada nisu bili namijenjeni za javnost.

Curenje dokumenata

Američkoj vladi nije baš prijatno zbog curenja tih dokumenata. Dovoljno je sramotno to što se stvarna dešavanja tako često sukobljavaju sa službenom pričom o našem dobročinstvu. Zato teško optužuju jednog vojnika, Bradleya Manninga, za kojeg pristalice misle da bi se trebao smatrati herojem zbog otkrivanja ratnih užasa koje su vlasti željele držati daleko od očiju javnosti.

Američko ministarstvo “pravosuđa” je, također, izgleda tajno optužilo Juliana Assangea za krivična djela koja će tek biti javno objavljena.

Ako sve ovo zvuči kao taktika policijske države, to je zato što ona to i jeste.

Democracy Now izvještava:

Ovo upućuje na to da FBI ima uvid u povjerljive razgovore između Assangea iz WikiLeaksa i hakerske grupe Anonymous. Iako nikakvi motivi nisu potvrđeni, neki vjeruju da je to dio veće strategije za izgradnju slučaja protiv Assangea. Povjerljiva e-mail poruka od Stratfora nedavno je otkrila da je američko ministarstvo pravosuđa već dobilo zapečaćenu optužnicu protiv Assangea.

Ako sve ovo zvuči kao taktika policijske države, to je zato što ona to i jeste.

Koliko dugo ćemo čekati na to da se sudije pokriju kapuljačama, kao što su bili u nekim stranim ratovima protiv terorizma, i da mehanički, bez razmišljanja, osuđuju one koji ni ne znaju da su na nekoj službenoj listi neprijatelja?

Ne znamo.

Špijun protiv špijuna

Sada, posljednja avantura “špijun protiv špijuna” uključuje tajni rat protiv međunarodnih “haktivista”.

FBI sada formalno obavlja ono što zove “odsijecanje glave” tajanstvenoj grupi cyber aktivista ili kriminalaca – ovisno od vašeg gledišta na organizaciju zvanu LulzSec.

Prošlog ljeta, prema web sajtu Ars Technica, u jednoj od tih tajnih operacija koje postaju sve uobičajenije, FBI je uhapsio hakera pod nadimkom Sabu, koji je navodno “mozak” LulzSeca. U stvarnom životu, to je 28-godišnji Hector Monsegur, koji od tada sarađuje s FBI-jem, nakon što se izjasnio krivim za kompjuterski kriminal.

‘FBI je čak članovima hakerskog kolektiva dozvolio korištenje vlastitih servera.’

Guardian je objavio cijeli tekst nekih od dokumenata iz optužnica protiv članova LulzSeca. List, također, ima analizu sudskih dokumenata, u kojima se detaljno opisuje saradnja Monsegura s FBI-jem. U priči se navodi da Monsegur unaprijed obavještava FBI o napadima, koje je FBI očigledno dozvolio da se nastave. “FBI je čak članovima hakerskog kolektiva dozvolio korištenje vlastitih servera.”

WikiLeaks je na Twitteru objavio link na kojem se mogu pročitati chatovi LulzSeca od prošlog augusta, navodeći da tekst pokazuje kako je “FBI-jev doušnik pokušao izmamiti informacije od anonimnih hakera”.

Kako se ispostavilo, hakerska zajednica je postala sumnjičava prema Sabuu, koji se smatrao nemarnim i u procesu zvanom “doxing” oni su ga otkrili.

Prijetnje i preobraćenje

FBI je saopćio da je Monsegura uhvatio kada je koristio kućni računar, a ne softver poput Tora, koji osigurava lažni identitet.

Sabu je nezaposleni 28-godišnjak, koji je živio od socijalne pomoći u istočnom New Yorku, gdje su ga ubrzo uhapsili agenti koji su pratili njegove aktivnosti na internetu i koji su ga “preobratili,” prijeteći mu dugogodišnjom zatvorskom kaznom. Navodno se bojao da će, ako ne pristane na saradnju, izgubiti pristup djeci o kojoj se brinuo. Zauzvrat, odao je pet svojih online drugara hakera, koji su uhapšeni.

Hapšenja su možda proširila paranoju u većoj zajednici koja sebe naziva Anonymous, ali njihovi aktivisti tvrde da nisu spremni da se predaju.

Ovo hapšenje do sada nije, niti je vjerovatno da će, donijeti pobjedu u online ratu koji traje. Kako Ars Technica u jednom od izvještaja objašnjava:

LulzSec je prilično mali u poređenju s globalnim pokretom Anonymous. Nema razloga da se vjeruje “da će se haktivistički element Anonymous raspasti zbog ovoga”, primjećuje direktor jedne sigurnosne kompanije.

LulzSec je prilično mali u poređenju s globalnim pokretom Anonymous.

Naprotiv, hakeri povezani s pokretom Anonymous već su uzvratili napadom na desetine web sajtova u vlasništvu Panda Securitya, rekavši da je taj čin bio osveta za hapšenje hakera LulzSeca.

Dnevni list AM New York izvještava:

Anonymousi su umanjili značaj hapšenja u porukama postavljenim na internetu te su rekli da će nastaviti s aktivnostima.

Ovo su dvije njihove poruke sa Twittera navedene u izvještaju:

Ideja, a ne grupa

“#Anonymous je ideja, a ne grupa. Nema vođe, nema šefa. Preživjet će prije, tokom i nakon ovog vremena”, napisao je korisnik s nadimkom @AnonOps.

@AnonymousIRC je dodao: “Izlažemo se riziku, naša ekipa je potpuna i napreduje.”

I tako se ova borba nastavlja, na internetu i van njega, na sudovima i u tajnosti, gdje sigurnosne kompanije i vladine agencije vode prikriveni rat protiv prikrivene ofanzive sve većeg broja tehnički sofisticiranih aktivista.

Fascinantni su komentari na izvještaje Ars Technice:

‘Uvijek je samo pitanje vremena prije nego se svaki kriminalac uhvati. Osim vladinih kriminalaca, naravno!’

Jedan od njih kaže: “Sajt pod nazivom Death and Taxe umanjio je utjecaj hapšenja na Anonymouse, navodeći da je uvjerenje u to da je ‘Sabu bio izdajica mjesecima kružilo hakerskom zajednicom. Anonymousi su prerasli LulzSec i Sabua’, piše u članku.

Priča FBI također je dovedena u pitanje: “Sumnjam da su ga uhvatili zato što jednom nije sakrio svoju IP adresu. To izgleda samo kao priča za javnost, kako ne bi otkrili metodu pomoću koje su ga zaista uhvatili.”

Konačno, bilo je i ovo: “Uvijek je samo pitanje vremena prije nego se svaki kriminalac uhvati. Osim vladinih kriminalaca, naravno!”

I tako se rasprava nastavlja. Dok se vladini propisi pooštravaju, a istrajnost “haktivista” produbljuje, sigurno će biti još konfrontacija kako naša sve više tehnološka infrastruktura postaje još jedno globalno bojište.

Stavovi izraženi u ovom članku su autorovi i nužno ne predstavljaju uredničku politiku Al Jazeere.

Al Jazeera