Bugarska želi veću saradnju s regijom

Najveći trgovinski partneri Bugarske u regiji su Rumunija, Turska, Grčka, Srbija i Makedonija.

Bugarska, Srbija, Crna Gora, BiH, Trgovinska razmjena
Bugarski proizvođači imaju ogroman potencijal za izvoz u Crnu Goru i BiH u oblastima prehrambene industrije [Reuters - Arhiva]

Piše: Metodi Metodijev

Prema podacima Ministarstva ekonomije, energetike i turizma Bugarske, promet u 2011. godini s regionom iznosio je blizu 11 milijardi eura, što predstavlja 25,2 posto od ukupnog prometa Bugarske.

Statistikom je obuhvaćena trgovinska razmjena s Turskom, Grčkom, Kiprom, Makedonijom, Srbijom, Kosovom, Crnom Gorom, Hrvatskom, Rumunijom, Bosnom i Hercegovinom i Albanijom. U spomenutom periodu registriran je rast od 19,6 procenata u odnosu na 2010. godinu.

Vodeće zemlje u trgovinskoj i robnoj razmjeni Bugarske sa susjednim zemljama su Rumunija (3,5 milijarde eura), Turska (2,8 milijarde eura), Grčka (2,7 milijarde eura), Srbija (732,3 miliona eura) i Makedonija (711,9 miliona eura).

Trgovinski odnosi između Bugarske i Bosne i Hercegovine, te između Bugarske i Crne Gore su svojevrsno ogledalo poslovne aktivnosti među spomenutim državama. Tržišta Bosne i Hercegovine i, naročito, Crne Gore su relativno mala, a osim toga obje zemlje, kao i Bugarska, trpe posljedice globalne finansijske i ekonomske krize.

U 2006. godini Srbija i Crna Gora su se odvojile, tako da se posebni statistički podaci o bilateralnoj trgovini između Bugarske i Crne Gore vode od početka 2007. godine.

Trgovinska i robna razmjena između Bugarske i Crne Gore (u milionima eura):

Godina

Uvoz

Izvoz

Promet

Stanje

2007.

4,74

29,9

5,12

4,36

2008.

10,34

0,23

10,57

10,11

2009.

10,38

0,87

11,26

9,53

2010.

13,44

1,32

14,76

12,12

2011.

12,08

0,47

1,.55

11,61

1-8. 2011.

8,08

0,27

8,35

7,81

1-8. 2012.

8,70

0,50

9,20

8,20

Trgovinska i robna razmjena između Bugarske i Bosne i Hercegovine (u milionima eura):

Godina

Uvoz

Izvoz

Promet

Stanje

2007.

27,108

23,468

50,575

3,640

2008.

52,626

13,926

66,550

38,703

2009.

40,657

4,367

45,024

36,290

2010.

33,594

6,388

39,982

27,206

2011.

40,937

7,790

48,727

33,147

1-8. 2011.

27,378

4,532

31,91

22,846

1-8. 2012.

23,386

11,073

34,45

12,313

U oba slučajeva robna razmjena s Bugarskom je negativna i za Bosnu i Hercegovinu i za Crnu Goru.

S druge strane, razlozi za nizak nivo trgovine i robne razmjene se mogu naći u obostranom lošem poznavanju tržišta i svoje tradicionalne orijentacije prema drugim, većim tržištima (u slučaju Srbije i Slovenije), kao i u sniženim kapacitetima privrede zbog spomenutih globalnih ekonomskih neprilika.

Poslovni forumi

U bugarskom Ministarstvu ekonomije smatraju da je, u cilju promoviranja saradnje među zemljama, potrebno da se organiziraju izložbe u Bugarskoj, Bosni i Hercegovioni i Crnoj Gori. U cilju uspostavljanja kontakta između poslovnih subjekata iz Bugarske, s jedne strane i iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore, s druge strane, potrebno je organizirati poslovne forume i pokrenuti aktivnu saradnju privrednih komora i stručnih organizacija, zajedničko učešće na sajmovima...

Produbljivanje privredne saradnje je moguće u najvećoj mjeri u oblastima  poljoprivrede, prehrambene industrije, građevinarstva, telekomunikacije, proizvodnje duhanskih proizvoda...

Bugarski proizvođači imaju ogroman potencijal za izvoz u Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu u oblastima prehrambene industrije, polufabrikata, smrznutog voća i povrća...

Memorandum s BiH

U cilju poboljšavanja privredne saradnje, 2013. godine se očekuje potpisivanje memoranduma o ekonomskoj saradnji između Bugarske i Bosne i Hercegovine. Predviđeno je da manifestacija bude propraćena bilateralnim poslovnim forumom.

Sektori u kojima će kompanije tražiti učešće su: poljoprivreda, turizam i hotelijerstvo, saobraćajna infrastruktura, usluge, obrada drveta, građevinarstvo, energetika... U ime Bosne i Hercegovine organizator manifestacije će biti Vanjskotrgovinska komora ove zemlje.

Saradnja između Bugarske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore u oblasti energetike se mora razvijati u okvirima saradnje energetskih zajednica u oblasti korištenja hidropotencijala i proizvodnje "zelene" energije iz obnovljivih izvora, a, također, i u proširenju gasne infrastrukture u regiji Zapadnog Balkana.

Dunavska regija

U pogledu turizma, zemlje mogu sarađivati u okvirima Strategije Evropske unije (EU) za Dunavsku regiju. Strategija ima za cilj da ujedini napore zemalja širom dunavskog sliva za efikasno provođenje principa Evropske kohezione politike na makroregionalnom nivou.

Dunavska regija obuhvata osam država članica EU-a i šest zemalja van EU-a (Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Ukrajina i Moldavija).

Očekuje se da će 2012. godine nivo trgovine između Bugarske, Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine ostati isti kao 2011. godine, s tendencijom neznatnog povećanja. S druge strane, očekuje se blagi pad trgovinske razmjene između Bugarske i Srbije.

Promet s Hrvatskom postepeno se smanjuje posljednjih nekoliko godina, ali taj trend postoji i s drugim zemljama, pošto su sve, manje ili više, pogođene globalnom ekonomskom krizom.

I u Bugarskoj i u Hrvatskoj (kao i u ostalim zemljama bivše Jugoslavije) mala i srednja preduzeća se suočavaju sa sve većim finansijskim poteškoćama u procesu provođenja aktivnosti, a neke velike kompanije u Hrvatskoj su prijavile negativan ekonomski rezultat.

Trgovina između Bugarske i Hrvatske (u milionima eura):

Godina

Izvoz

Uvoz

Promet

Stanje

2007.

125,655

80,305

205,959

45,350

2008.

126,882

64,470

191,351

62,412

2009.

70,070

36,889

106,959

33,181

2010.

81,942

35,712

127,654

46,853

2011.

82.671

27.266

109.937

55.405

1-8. 2011.

70,361

19,152

89,513

51,209

1-8. 2012.

41,514

19,422

60,936

22,092

Generalno, Bugarska insistira i insistirat će na održavanju dobrih trgovinskih i ekonomskih odnosa sa zemljama bivše Jugoslavije i Jugoistočne Evrope u cjelini.

Izvor: Al Jazeera

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.