Bugarska deportirala 340.000 etničkih Turaka

Odlazak blizu 340.000 etničkih Turaka iz Bugarske između juna i septembra 1989. godine bio je etničko čišćenje, a ne dobrovoljan odlazak, kako je predstavljeno u to vrijeme, potvrđuju objavljena nova dokumenta iz bugarske arhive, prenosi AFP.

“Suočavamo se s masovnim egzodusom… koji je svakako neophodan i povoljan po nas”, kazao je komunistički diktator Todor Živkov vodećim partijskim funkcionerima Bugarske na početku etničkog čišćenja u julu 1989. godine, prema dokumentaciji bugarske bivše Komunističke partije.

“Ukoliko ne učinimo da tih 200.000 do 300.000 ljudi ne ode, za 15 godina Bugarska neće postojati. Bugarska bi bila drugi Kipar”, rekao je on, aludirajući na sredozemni otok koji je 1974. godine podijeljen na sjeverni turski i južni grčki dio.

Pomenute izjave Živkova nalaze se među 2.459 dokumenata Izvršnog komiteta bugarske Komunističke partije koja su objavljena na web sajtu državne arhivske agencije (www.arćives.bg/politbiro).

Promjena imena

Bugarska je 29. maja 1989. godine otvorila granicu s Turskom (bila je zatvorena do pada komunizma) da bi ohrabrila odlazak dijela svoje turske manjine, koja je činila blizu 10 posto bugarske populacije.

Ta manjina je smatrana petom kolonom neprijateljske NATO države, prenosi AFP.

Oduka je donijeta nakon serije protesta etničkih Turaka na sjeveroistoku Bugarske koji su se željeli vratiti svoja muslimanska imena nakon što su ih bugarske vlasti svojevremeno promijenile u bugarska 1984. i 1985. godine.

“Naredili smo Ministarstvu unutrašnjih poslova da brzo silom deportira ekstremiste… da masovno protjera fanatike koji su u srcu tih događaja”, rekao je Živkov, što se vidi iz objavljenog dokumenta.

U isto vrijeme vlasti ne trebaju ometati odlazak običnih ljudi i taj proces treba predstaviti kao nešto normalno, a ne neprijateljsko, dodao je on.

Također, istakao je Živkov, riječ “deportaciju” ne treba koristiti.

Kuće po simboličnoj cijeni

Egzodus etničkih Turaka izazvao je zabrinutost Komunističke partije zbog pomanjkanja radne snage, posebno u poljoprivredi, građevinarstvu i sektoru industrije, a vojnici, studenti i penzioneri su mobilizirani da nadomjeste radnu snagu, otkrivaju dokumenti.

Prema instrukcijama Živkova, kuće onih koji su otišli treba prodati Bugarima po simboličnoj cijeni, a njima treba dati i upražnjena radna mjesta Turaka.

Blizu 340.000 ljudi napustilo je tada Tursku, od kojih se njih 130.000 kasnije vratilo u Bugarsku.

Kampanja koja nije imala podršku Moskve ubrzala je odlazak Živkova sa vlasti 10. novembra 1989. godine, nakon 35 godina vladavine.

Bugarska državna Agencija za arhivu u procesu je objavljivanja cjelokupne arhive koja pokriva čitav komunistički period Bugarske, od 1944. do 1989. godine.

Izvor: Agencije