Bugajski: Nova ‘velika igra’ Moskve i Zapada na Balkanu

U kontekstu ostvarivanja ovih ciljeva Moskva pribjegava nizu 'taktičkih alatki' - između ostalog, promovisanje lokalnog nacionalizma. (Reuters)

Američki analitičar i ekspert za Balkan Janusz Bugajski smatra da Zapad mora znatno energičnije da odgovori na širenje utjecaja Rusije na Balkanu, navodeći da se na tom prostoru dešava borba za prevlast između Moskve i zapadnih sila slična onoj u 19. stoljeću, prenosi Tanjug.

“Velika igra, dugotrajna konfrontacija britanske i ruske imperije u centralnoj Aziji tokom 19. stoljeća, često je uzimana za primjer bitke za prevlast između velikih sila, ali u to vrijeme igrana je jedna druga “velika igra”, ona između Rusije i nekoliko evropskih sila, kada je Otomansko carstvo počelo da se povlači”, navodi visoki saradnik američkog Centra za analizu evropske politike (CEPA).

Bugajski ocjenjuje da je danas u toku nova verzija pomenute balkanske velike igre, ali sada, kako tvrdi, “Moskva pribjegava subverzijama i obmanama, jer ne može da se ekonomski i vojno mjeri za Zapadom”, prenosi Tanjug pozivajući se na tekst objavljen na stranici CEPA-e.

Smatra da su termini po kojima se Putinova Rusija “miješa i da ima maligni utjecaj na Balkanskom poluostrvu” suviše jednostavni da bi razotkrili stvarne namjere Moskve i da bi zbog toga mogli da ublaže osjećaj hitnosti kada je u pitanju odgovor Zapada.

Četiri cilja Rusije na Balkanu

Bugajski tvrdi da Kremlj u Balkanu vidi stratešku prednost zbog ostvarivanja najmanje četiri cilja.

Prvi je, kako ocjenjuje, da se proširi geopolitički utjecaj Rusije, za šta kao primjere navodi utjecaj Moskve na balkanske vlade, njen, kako dodaje, “vojni angažman, kao što je slučaj u Srbiji”, i njeno institucionalno prisustvo.

Drugi cilj je, dodaje Bugajski, da Rusija umanji ulogu zapadnih institucija, što čini, kako tvrdi, podsticanjem konflikata, dovodeći na taj način do razmimoilaženja u međunarodnim odgovorima na te konflikte.

Jedan od argumenta za takvu tvrdnju je po Bugajskom ideja o razmjeni teritorija u pregovorima Beograda i Prištine, koju je podržala Moskva i neke zapadne zemlje, dok su se druge zapadne zemlje tome suprotstavile.

Treći cilj Moskve je, kako tvrdi ovaj američki analitičar, da se umanji prisustvo SAD na Balkanu, što, dodaje, objašnjava rusko protivljenje i podrivanje širenja NATO-a.

Četvrti cilj Kremlja je, smatra Bugajski, da dobije nove saveznike ili potencijalne saveznike, što čini ekonomskim i energetskim utjecajem.

Promovisanje lokalnog nacionalizma

Da bi ostvarila taj cilj, kako dalje tvrdi Bugajski, Moskva ne preza od “podsticanja korupcije, ucjenjivanja, podmićivanja ili stavljanja u podređen položaj zvaničnika i političara za koje smatra da bi joj bili od koristi”.

U kontekstu ostvarivanja ovih ciljeva Moskva pribjegava nizu “taktičkih alatki”, dodaje Bugajski, pominjući između ostalog, promovisanje lokalnog nacionalizma.

Među primjerima za takve tvrdnje Bugajski, između ostalog, pominje i Kosovo, čije članstvo u UN, kako on smatra, Rusija uporno spriječava.

Tamo, kako on vidi situaciju, Rusija potencira priču o Srbima kao ugnjetavanoj manjini u cilju podsticanja internih sukoba.

Izvor: Agencije