Budžetski okvir produžava samit EU-a

Herman Van Rompuy ne isključuje mogućnost da samit traje i duže od predviđena dva dana.

Predsjednici država ili vlada 27 zemalja članica Evropske unije i Hrvatske kao buduće članice okupljaju se u četvrtak i petak na vanrednom samitu u Briselu kako bi pokušali dogovoriti višegodišnji budžetski okvir Evropske unije (EU) za razdoblje 2014-2020.

Očekuju se vrlo teški razgovori, stoga se ne isključuje ni mogućnost da samit traje i duže od predviđena dva dana.

Predsjednik Evropskog vijeća Herman Van Rompuy je u pozivnom pismu koje je uputio evropskim čelnicima naglasio važnost postizanja dogovora na ovom samitu.

"Izostanak dogovora bio bi štetan za sve nas", piše on, dodajući da je upravo zato predvidio mogućnost da se sastanak produži bude li potrebno.

Višegodišnji finansijski okvir (MFF) ključni je dokument kojim se definira na koje će se prioritete trošiti evropski novac i utvrđuje najviši iznosi za sve budžetske stavke.

Najveći dio evropskog budžeta namijenjen je za kohezijsku politiku i zajedničku poljoprivrednu politiku.

'Spornih' 80 milijardi

Van Rompuy je prošle sedmice predstavio prijedlog zaključaka za vanredni samit, u kojem je predložio za 80 milijardi eura manji budžetski okvir u odnosu na prijedlog Evropske komisije (EK), javila je Hina.

Prijedlog da se dodatno smanji iznos koji je predložila EK ne zadovoljava nijednu od dvije skupine država - one koje u evropski budžet uplaćuju više nego što dobiju natrag i one koje dobiju više nego što daju.

Prva skupina, koja se neformalno naziva "prijatelji boljeg trošenja", a neki ih nazivaju i "klub škrtaca", traži da u vremenima štednje i budžetskih rezova ni evropski budžet ne može biti izuzetak.

Druga skupina, "prijatelji kohezije", u kojoj je i Hrvatska, nastoji se izboriti da mjere štednje u budžetu EU-a ne idu na štetu kohezijskih sredstava iz kojih se finansiraju projekti namijenjeni smanjivanju razlike između bogatih i siromašnih regija u EU-u.

Samit će početi u četvrtak navečer, a Van Rompuy i predsjednik EK-a Jose Manuel Barroso u četvrtak ujutro će početi bilateralne konsultacije sa svim šefovima država ili vlada zemalja članica i Hrvatske.

Nakon tih konsultacija Van Rompuy će predstaviti čelnicima u četvrtak navečer novi kompromisni prijedlog MFF-a.

Potpuna zbrka

U vezi sa predloženim brojkama posljednjih dana je nastala potpuna zbrka. EK je za razdoblje 2014-2020. predložila MFF iznos od 1.033 milijarde eura u preuzetim obavezama, što je 1,08 posto bruto nacionalnog dohotka (BND) EU-a.

Međutim, na traženje više zemalja članica, u MFF su uključene i neke stavke koje su do sada bile izvan budžetskog okvira, poput sredstava namijenjenih za svemirski program Galileo ili za Međunarodni termonuklearni pokusni reaktor (ITER).

Nakon toga, počele su se pojavljivati različite brojke kada je riječ o prijedlogu EK-a: jedni i dalje spominju 1.033 milijarde eura, drugi 1.047 milijardi eura.

Van Rompuy je prošle sedmice pripremio prijedlog zaključaka za vanredni samit čelnika, u kojem je predložio za 75 milijardi eura manji iznos u odnosu na prijedlog EK-a, no ostalo je nejasno u odnosu na koji se iznos misli.

Dodatna zbrka nastala je kada je Van Rompuy u pozivnom pismu saopćio da je njegov prijedlog manji za 80 milijardi eura.

Za sada je jasno da će biti kresanja u odnosu prijedlog EK-a, samo se još ne zna za koliko će biti smanjen.

Neizvjestan britanski stav

Dio zemalja neto platiša, među kojima je i Njemačka, traže smanjenje od blizu 100 milijardi eura. Neke traže 150 milijardi eura, a Velika Britanija čak 200 milijardi eura.

Najvećim rizikom za postizanje dogovora smatra se stav Velike Britanije, jer premijer David Cameron, zbog pritiska svog Parlamenta, ima vrlo mali manevarski prostor.

Međutim, diplomatski izvori ističu da u posljednje vrijeme uočavaju određenu fleksibilnost u britanskim stavovima, s obzirom na činjenicu da bi se u slučaju da ne bude dogovora o MFF-u, pri donošenju godišnjih budžeta, kao polazna osnova uzimao iznos iz zadnje godine iz postojećeg MFF-a 2007-2013, uvećan za stopu inflacije.

EK je do svoga prijedloga došla upravo na taj način. Kao osnovu je uzela 2013. godinu i dodala očekivanu inflaciju.

To znači da se Velikoj Britaniji ili nekim drugim zemljama više isplati prihvatiti kompromis o manjem smanjenju nego što sada traže, umjesto uložiti veto, jer bi u tom slučaju plaćale više.

MFF je instrument planiranja kojim se utvrđuju najviši iznosi za sve budžetske stavke za razdoblje od sedam godina, što olakšava donošenje godišnjih budžeta.

Saglasnost svih zemalja

Za donošenje MFF-a potrebna je saglasnost svih zemalja članica, što znači da svaka članica ima pravo veta, te pristanak Evropskog parlamenta (EP), te tako parlamentarci mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog država članica, ali ga ne mogu mijenjati.

Kod donošenja godišnjih budžeta dovoljna je kvalificirana većina zemalja članica, dok EP primjenjuje postupak suodlučivanja, što znači da može predlagati amandmane na prijedlog država članica.

MFF je podijeljen u pet velikih kategorija rashoda.

Gotovo polovica budžeta (48 posto) odlazi na prvu kategoriju rashoda - Održivi rast, što uključuje kohezijsku politiku i podršku za ekonomsku konkurentnost, rast i zapošljavanje.

Iz ove budžetske kategorije finansiraju se prekogranični infrastrukturni projekti u saobraćaju, energiji, telekomunikacijama, te brojni istraživački programi.

Na drugu kategoriju, pod nazivom Očuvanje i upravljanje prirodnim resursima, otpada 37 posto budžeta, a uključuje zajedničku poljoprivrednu politiku, ruralni razvoj, zajedničku ribarsku politiku i zaštitu okoliša.

Treća kategorija nosi naziv Državljanstvo, slobode, sigurnost i pravda - na nju otpada skoro dva posto budžeta, a iz nje se finansiraju zaštita potrošača, zdravstveni programi, zaštita i upravljanje vanjskim granicama EU-a, te politika azila i imigracije.

Budžet je 'vrlo mali'

Četvrta kategorija - EU kao globalni faktor - uključuje humanitarnu pomoć, promoviranje ljudskih prava u svijetu, razvojnu pomoć trećim zemljama, pretpristupnu pomoć zemljama kandidatkinjama i pomoć susjednim zemljama. Na tu stavku otpada sedam posto budžeta.

Peta kategorija, Administracija (šest posto budžeta), uključuje troškove za plate službenicima, penzije i troškove funkcioniranja evropskih institucija.

U poređenju s nacionalnim, evropski budžet je vrlo mali. Na njega otpada samo otprilike jedan posto BND-a, dok se kod nacionalnih budžeta to kreće prosječno između 45 i 55 posto BND-a.

Evropski budžet je manji od budžeta Belgije ili Austrije, koje imaju po blizu 10 miliona stanovnika, dok u EU-u živi skoro pola milijarde ljudi.

Budžet se najvećim dijelom, 80 posto, puni doprinosima zemalja članica, a preostali dio dolazi od carinskih prihoda i kazni koje EU naplaćuje za kršenja pravila o tržišnoj konkurentnosti.

Iznosi koji zemlje neto platiše uplaćuju u budžet, iako se na prvi pogled radi o velikim iznosima, u odnosu na snagu njihovih ekonomija, mjere se u promilima, stoga je mnogima neshvatljiva upornost kojom zagovoraju kresanje evropskog budžeta.

S druge strane, siromašnijim članicama je novac iz evropskih fondova najčešće jedino sredstvo za javne investicije i glavna poluga za razvoj.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.