Brojni privrednici u FBiH ostaju bez subvencija zbog banalnih razloga

Od izbijanje pandemije u Federaciji BiH je ostalo bez posla najmanje 20.000, ili 2,6 posto od ukupnog broja radnika (EPA)

Vlasnici malih i srednjih biznisa u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine nezadovoljni su dinamikom kojom vlasti pomažu njihove pogođene poslove. Kažu da ekonomske mjere dolaze presporo, dok strategija borbe protiv ekonomske krize izazvana pandemijom bolesti Covid-19 nije usklađena između kantona, pa mnogi od njih ostaju bez prava na subvencije iz posve banalnih razloga.

Voditeljica poslovnice Yesari Food, prodavnice zdrave hrane u Sarajevu, kaže da, za razliku od nekih drugih radnji, toj prodavnici nije zabranjen rad tokom pandemije, ali je zabranjen rad tržnog centra u kojem je radnja smještena, pa je već više od mjesec dana zaključana i ta prodavnica. Ali, sada vlada Kantona Sarajevo ne želi subvencionirati tu radnju, jer je registrirana u Tešnju, na području Zeničko-dobojskog kantona. Poticaj ne može dobiti ni od ZDK-a, jer radnja posluje na području KS-a

“Ne radimo od 18. marta, kada je zatvoren tržni centar. U radnji u Sarajevu imamo tri uposlena, nismo nikoga otpustili, isplatili smo plaće i doprinose, ali pitanje je do kada ćemo moći izdržati”, kaže Amina Ljevaković za Al Jazeeru.

“Takvih primjera je još. Mi smo mala uspješna domaća porodična firma, koja većinu proizvoda koje prodaje također otkupljuje od proizvođača u Bosni i Hercegovin, i na taj način pomaže i domaću privredu”, dodaje ona.

Bez posla najmanje 20.000 radnika

Federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača iznio je podatak od skoro 20.000 radnika koji su ostali bez posla od početka epidemije bolesti Covid-19, a broj bi moga biti i veći. Poređenja radi, u decembru 2019. godine ukupan broj zaposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine bio je nešto veći od 535.000. U samo mjesec dana od izbijanje pandemije u Federaciji je ostalo bez posla najmanje 2,6 posto od ukupnog broja radnika. 

Zastupnički dom Parlamenta Federacije usvojio je u četvrtak “korona zakon” i rebalans federalnog budžeta, težak 5,5 milijardi konvertibilnih maraka (2,8 milijardi eura), prema kojem je 500 miliona KM (250 miliona eura) planirano za pomoć pogođenoj privredi. Plan je da Federacija dio od tog novca spusti na kantonalne vlade. Kantonalne vlade će radnicima firmi kojima je zabranjen rad tokom pandemije isplaćivati minimalnu plaću, koja u Federaciji iznosi tek nešto više od 400 KM (200 eura). Federalna Vlada će na te minimalne plaće plaćati većinu doprinosa za penziono i zdravstveno osiguranje.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Premijer Federacije Fadil Novalić rekao je u četvrtak da ne želi pričati bajke, ni davati lažne nade. Kaže da je udar na ekonomiju brutalan. “Ali, zahvaljujući ovom zakonu, spasit ćemo mnogo toga, napravit ćemo branu negativnim trendovima, ublažit ćemo štetu koju ne možemo zaobići, koju ni mnogo veće i bogatije države ne mogu zaobići.”

Rebalans budžeta i “korona zakon” prošli su tijesnom većinom u Zastupničkim domu. Osim opozicije, rebalans nisu podržali ni iz Demokratske fronte (DF), koja je dio koalicione većine sa Strankom demokratske akcije (SDA), Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ) Bosne i Hercegovine i Savezom za bolju budućnost (SBB) Bosne i Hercegovine. Iz opozicione Socijaldemokratske partije (SDP) Bosne i Hercegovine su optužili Vladu da uštede u budžetu i preusmjeravanje novca za spas privrede nisu rezali tamo gdje su trebali, već tamo gdje im je bilo najlakše, poput na stavkama za kulturu. 

Kučuk: Vlast se ponaša prevarantski

Da su mnogi privrednici skeptični u efikasnost mjera federalne i kantonalnih vlada misli i Ejub Kučuk, privrednik iz Sarajeva i osnivač neformalne grupe Glas malih biznisa na društvenoj mreži Facebook, gdje privrednici iznose svoje probleme. Kučuk je optužio vlast da se ponaša prevarantski tokom cijele krize i da pokušavaju dobiti na vremenu.

“Vlade nisu obuhvatile [u program subvencije] mnogo biznisa kojima posao nije zabranjen direktno, ali jeste indirektno. Naprimjer, krojačka radnja na pijaci Ciglane u Sarajevu nije zatvorena [vladinim mjerama o suzbijanju korona virusa], ali je zatvorena cijela pijaca Ciglane, pa ne radi ni ta krojačka radnja. Ili, nije zabranjen rad hotela, ali jeste zabranjen dolazak gostiju u državu”, rekao je Kučuk. 

“Kada Federacija ‘spusti’ novac na kantone, svaki će kanton morati donijeti i svoj ‘korona zakon’. To će odnijeti još vremena… firme ne rade već dva mjeseca, nemaju nikakve prihode”, kaže on.

Vlada Kantona Sarajevo raspisala je poziv za subvencioniranje plaća radnicima za mjesec mart u poslovima koju su pogođeni Vladinim mjerama o zabrani rada tokom korona kirze. Kraj je aprila, a još nije okončana subvencija za mart. Martovska subvencija bi mogla iznositi pola minimalne plate u Federaciji Bosne i Hercegovine, oko 160 konvertibilnih maraka (80 eura) po radniku, jer su mjere o zabrani rada donesene tek polovinom marta.

Izvor: Al Jazeera