Brodosplit se probija na strana tržišta

Splitski Brodosplit, doskorašnji gubitaš, već je dvije godine u privatnom vlasništvu samoborske kompanije DIV, nakon što je država rekla – ili privatizacija ili likvidacija.

Ova kompanija sada na velikom međunarodnom projektu vrijednom više od 50 miliona eura spašava Veneciju od mora, javlja Ana Mlinarić, novinarka Al Jazeere.

Radnici splitskog Brodosplita već gotovo dvije godine čelik obrađuju za privatnog vlasnika.

Ante Podrug, zaposlenik Brodosplita, kazao je: “Dosta je uređenije i profesionalniji je odnos nego prije.”

Imaju božićnicu, uskrsnicu i dar za djecu. Plaće su redovite. Iako je prosječna plaća blizu 790 eura,  iza kamera radnici se žale da dio dobiva manja primanja, neki i do 260 eura.

“Ne znam šta bih rekao. Ma bolje je bilo u nekim stvarima i cijenio se radnik u nekim stvarima, a sada – ne znam”, rekao je jedan radnik Brodosplita.

Vlasnik, pak, kaže da bi se visina plaće realnije sagledala ako bi se uzeo godišnji prosjek, jer na nju utječe mnogo faktora. Kao i na uspjeh brodogradilišta, profit je sada jedino za čime se vode.

Ugovaraju se samo takvi poslovi poput luksuzne jahte koju grade za vlastitu flotu. No, brodovi nisu jedino što proizvode.

Josip Jurišić, glasnogovornik Brodosplita je rekao: “Razvijamo jaku vanbrodograditeljsku proizvodnju i prije smo radili čelične konstrukcije, mostove, most u Mostaru 1996, krov Spaladium arene. Imamo ugovorene pokretne dizalice, radimo motore za Brodotrogir, sporohodne motore, ali i električne isto, to je jedan iskorak.”

Odbrana Venecije

Za međunarodni projekt zaslužan je inženjer Mladen Bratošević. Brodosplitove čelične brane bi u Veneciji trebale služiti kao odbrana od poplava. Ugovor su potpisali za dva venecijanska kanala, a nadaju se i trećem.

“Tako bi kompletirali jedan veliki posao za Brodosplit, gdje bi u čeliku imali gotovo 18.000 tona crne metalurgije, gdje bi od korozije imali zaštititi oko 375 metara kvadratnih za bojanje i to po visokom standardu”, kazao je Bratošević.

Posao je to na kojem će raditi polovica zaposlenika, a traže i dodatnu radnu snagu. No, na oglase im se, bar u Hrvatskoj niko ne javlja.

“Tražimo radnike van Republike Hrvatske. Kvota bi bila 2.600. Prvi put smo na legalan način htjeli tražiti, ali nam to nije bilo odobreno jer nam je rečeno da u Republici Hrvatskoj ima 3.000 nezaposlenih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje”, kazao je Jurišić.

No, već i sada u splitskoj tvornici rade i strani radnici.

Ibrahim Grabus, radnik iz bosanskohercegovačkog grada Travnika, rekao je: “Prije sam radio na radnu dozvolu. Nakon pet godina steknete pravo na stalni boravak i onda više nije potrebno, možete raditi normalno. I osigurani ste i imate zdravstveno, mirovinsko, sve kao i državljanin Hrvatske”.

“Veoma sam zadovoljan u odnosu na to kako vidim, kako ima ljudi, zadovoljan sam”, ocijenio je Omer Delić, radnik iz bh. grada Žepča.

Zadovoljan je i vlasnik, jer je knjiga narudžbi puna do kraja 2017. Do tada bi u škveru, nada se, moglo raditi i do 7.000 ljudi, što je za gotovo 4.400 više nego sada.

Izvor: Al Jazeera