Oglasi

Britanija jedina izvan novog sporazuma EU

Velika Britanija je jedina članica Evropske unije koja je ostala izvan novog sporazuma o jačanju fiskalne unije evropskog bloka.
David Cameron tvrdi da je odbijanjem da potpiše izmjene sporazuma EU donio tešku, ali pravilnu odlukuEPA

Evropski čelnici kažu da je 26 od 27 članica Evropske unije (EU) podržalo budžetski i porezni sporazum koji bi trebao pomoći rješavanju dužničke krize eurozone, a jedino je Velika Britanija najavila da mu se neće priključiti, prenosi u petak BBC.

Kritike medija

Europski mediji kritiziraju britanski veto na sporazum kojemu je cilj rješiti dužničku krizu eurozone uvođenjem strože kontrole nad porezima i trošenjem budžetskog novca nacionalnih država.

"Izolirani više nego ikad prije", donosi na naslovnici francuski Le Monde pišući o posljednjem Cameornovu blefu.

Le Figaro piše da je britanski veto označio "novu eru izolacije" Velike Britanije od ostatka Europe.

Pod naslovom "Doviđenja Britanijo" njemački Der Spiegel u online izdanju opisuje Cameronov veto kao "prekretnicu", ali ne u dobrom smjeru, dok Bild navodi kako je "euro važniji od Britanaca".

Reakcije talijanskih novina sežu od ljutnje zbog samonametnute izolacije Velike Britanije, do žaljenja što i Italija nakon uvođenja eura također nije krenula vlastitim putom.

Svih 17 članica eurozone pristale su na dogovor, devet ostalih članica EU najavilo je da će ga potpisati nakon konsultacija s nacionalnim parlamentima, dok je britanski premijer David Cameron izjavio da je učinio "pravu stvar" ne potpisavši sporazum, jer nije u interesu Velike Britanije.

"Nismo isključeni, mi smo i dalje dio EU, jedna smo od vodećih članica jedinstvenog tržišta", izjavio je Cameron u intervjuu za lokalnu televiziju nakon evropskog samita u Briselu.

Ističući da je Velika Britanija jedina zemlja koja je izrazila suzdržanost prema sporazumu, njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je da je Cameron ipak prepoznao činjenicu da je stabilni euro u britanskom interesu.

Pokušaj da se promijeni sporazum EU u cilju izlaska iz dužničke krize doživio je poraz na ključnom samitu u Briselu, nakon što je Velika Britanija odbila prihvatiti promjene, jer nije dobila nikakve ustupke od zemalja eurozone.

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy kazao je da će 17 zemalja članica eurozone sada pokušati potpisati novi sporazum do marta.

Ključna tema razgovora, koji su se odvijali u noći sa četvrtka na petak, bila je francusko-njemački plan o strožijim fiskalnim kontrolama te automatskim kaznama za članice eurozone koje troše previše novca.

Prema navodima izvora iz eurozone, Berlin i Pariz nisu uspjeli dobiti podršku svih 27 zemalja članica EU za promjenu sporazuma kojom bi bile omogućene reforme.

Predsjednik Vijeća EU Herman van Rompuy kazao je da će sada 17 zemalja eurozone, zajedno s još šest zemalja članica EU, pokušati postići novi sporazum.

Sarkozy je ranije kazao da bi preferirao sporazum svih zemalja članica EU, ali to nije bilo moguće zbog stava Velike Britanije.

Sarkozy je kazao da "mi ne možemo prihvatiti" britanski prijedlog da ta zemlja bude pošteđena određenih fiskalnih regulacija, jer je manjak kontrole izazvao trenutne probleme.

Teška odluka

Britanski premijer David Cameron je izjavio: "Nisam bio spreman novi sporazum predstaviti svom parlamentu. To je bila teška, ali pravilna odluka."

On je ranije obećao da će zaštititi upravu grada Londona od poreza na finansijske transakcije koje je EU, po planu Francuske i Njemačke, željela uvesti.

Prema Cameronovim tvrdnajma, ovaj porez najviše bi utjecao na Veliku Britaniju.

"Uvijek smo govorili da ćemo nastaviti sa 17 zemalja ako ne uspijemo sa 27. To se dogodilo", izjavio je jedan visoki zvaničnik EU za Reuters.

Učesnici samita postigli su sporazum o automatskim sankcijama za prekomjernu potrošnju u zemljama eurozone, osim ako tri četvrtine zemalja članica ne podržava te sankcije, te odlučili da će novo fiskalno pravilo o balansiranim budžetima biti upisano u državne ustave.

Nakon skoro 10 sati pregovora, također je odlučeno da će budući stalni fond spasa, Evropski stabilizacioni mehanizam (ESM), biti ograničen na 498 milijardi eura, kao što je Njemačka insistirala.

Međutim, ovaj fond neće dobiti dozvolu za bankarstvo, kojom bi mu bio omogućen pristup finansijama Evropske centralne banke (ECB), čemu se također protivila Njemačka.

ESM će stupiti na snagu ranije nego što je predviđeno, u julu 2012. godine.

Van Rompuy je kazao da će zemlje eurozone i druge evropske zemlje omogućiti najmanje 200 milijardi eura Međunarodnom monetarnom fondu (MMF).


Herman Van Rompuy [EPA]

"Povećavamo finansijske resurse zbog krize s kojom se suočavamo", rekao je on, dodavši da će ovaj novac biti korišten za pomoć zemljama zahvaćenim krizom.

Nije postignut dogovor ni o udruživanju duga eurozone, što mnogi analitičari smatraju najjednostavnijom mjerom za izlazak iz krize.

"Ponovit ćemo ovu diskusiju, nadam se, u mirnijim vodama", kazao je van Rompuy.

Šef ECB-a Mario Draghi pozdravio je rezultate samita, rekavši da je novi sporazum "osnova fiskalne kompaktnosti ... i mnogo veće discipline u ekonomskoj politici".

Obamin stav

Istovremeno, američki predsjednik Barack Obama izjavio je kako je "očito vrlo zabrinut" zbog evropske dužničke krize, ali vjeruje da je EU dovoljno bogata da riješi krizu te se nada da čelnici kao što su Sarkozy i Angela Merkel mogu naći izlaz.

"Mislim da sada priznaju hitnost i poduzimaju nešto ozbiljno i hrabro. Pitanje je mogu li oni skupiti dovoljno političke volje da bi to učinili", rekao je Obama u kratkom obraćanju novinarima u Bijeloj kući.

"Gledajte, Evropa je dovoljno bogata da nema razloga zašto ne bi mogli riješiti taj problem", dodao je.

"To je Evropa, s nekim od najbogatijih država na svijetu. Kolektivno, jedno od najvećih tržišta na Zemlji, ako ne i najveće. Tako da, ako skupe političku volju, oni imaju kapacitet da smire tržišta, osiguraju odgovorno djelovanje te da vlade poput Italije mogu finansirati svoj dug."

Američki predsjednik je ocijenio da je njemačka kancelarka postigla određeni napredak s drugim evropskim liderima u nastojanju da se krene prema fiskalnoj kompaktanosti, gdje svi igraju po istim pravilima i niko ne djeluje neodgovorno.


Barack Obama [EPA]

"Mislim da je to dobro za sve, ali postoji kratkoročna kriza, koja mora biti riješena kako bi osigurali da tržišta imaju povjerenja da Evropa stoji iza eura", rekao je Obama.

Potvrdio je da će SAD učiniti sve što može kako bi poticala Evropu da u rješavanju krize ide u dobrom smjeru, jer to ima veliki utjecaj na ono što se događa u SAD-u.

"Oni su naš najveći trgovinski partner, a mi vidimo neke pozitivne znakove u našoj privredi. Ali, ako vidimo da Evropa tone, to očito može imati veliki utjecaj na našu sposobnost za stvaranje radnih mjesta koja trebamo ovdje u SAD-u", zaključio je Obama.

Američki ministar finansija Timothy Geithner, koji se nalazi na evropskoj turneji, izjavio je u četvrtak da su SAD i svijet "jako zainteresirani za uspjeh" evropskog samita u Briselu.

"Mislim da možemo biti ohrabreni i svijet može biti ohrabren napretkom ostvarenim zadnjih sedmica među evropskim liderima, naročito prema većoj budžetskoj integraciji, što je jako važno da preživi monetarna unija", kazao je Geithner.

Izvori: Al Jazeera i agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.