Brisanje spornih odredbi o bh. državljanstvu

U potrazi za boljim životom, hiljade ljudi su u Bosni i Hercegovini vratile svoja lična dokumenta.

Više nisu državljani te zemlje.

Nestao je jedan cijeli grad veličine Travnika.

Godine 1996. Dženan je otišao u Beč.

Našao je posao, ali da bi ga zadržao, morao se odreći državljanstva Bosne i Hercegovine i postati Austrijanac.

Danas je ponovo u svom rodnom gradu.

“Neću se osjećati nikada kao stranac. Ovdje sam rođen, ali pravno gledano sam stranac”, kaže za Al Jazeeru.

Iako ima problema zbog toga što danas radi kao stranac u svojoj prvoj domovini, Dženan ima razloge zbog kojih nije razmišljao da ponovo zatraži bh. državljanstvo.

‘Zaštititi dijete’

“Nisam iz jednog vrlo praktičnog razloga, zato što sam ratnu 1994. godinu doživio također u Sarajevu i, pod vrlo teškim okolnostima, kao mnogi drugi, napustio sam Sarajevo i ne bih želio da moje dijete dođe u tu situaciju, nego bih volio da bude zaštićen kroz neku organiziranu, normalniju i učinkovitiju državu”, kaže Dženan.

Iz sličnih razloga bh. državljanstva odreklo se oko 55.000 građana Bosne i Hercegovine.

Bolji su život našli u nekim drugim zemljama.

Zorica Rulj iz Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine za Al Jazeeru kaže:

“Ono što je za nas značajno reći je da Bosna i Hercegovina, niti Ministarstvo civilnih poslova, ni od jednog svog državljanina nije tražila da se odluči na taj korak. Dakle, riječ je isključivo o traženju drugih država, odnosno one države u kojoj su oni odlučili da nastave svoj život.”

Ovi su podaci mogli biti mnogo alarmantniji da Ustavni sud Bosne i Hercegovine dvije postojeće odredbe Zakona o državljanstvu nije proglasio neustavnim, izvještava naša reporterka Adisa Ruždić

Parlamentu je dat rok od šest mjeseci da izmjeni ove odredbe koje su trebale postati važeće naredne godine. 

U članu 17. Kaže se da se “državljanstvo Bosne i Hercegovune gubi dobrovoljnim sticanjem drugog državljanstva, ukoliko se ne određuje drugačije bilateralnim sporazumom zaključenim između Bosne i Hercegovine i te države”, a u članu 39. sa “sva lica koja su prije stupanja na snagu ovog zakona dobrovoljno stekla drugo državljanstvo gube državljanstvo Bosne i Hercegovine, ukoliko se za pet godina od dana stupanja na snagu ovog zakona ne odreknu drugog državljanstva, osim ako nije drugačije odredeno bilateralnim sporazumom”.

Državljanstvo za osam godina

Nakon što se uredbe obrišu, i Srbi i Hrvati neće imati razloga za zabrinutost da bi morali birati između bh. i državljanstva susjednih zemalja.

Parlamentu Bosne i Hercegovine dat rok od šest mjeseci da izmijeni ove odredbe koje su trebale postati važeće naredne godine.

Ministarstvo je svoj posao završilo.

Umjesto prijašnjih 13 godina, da bi neko dobio državljanstvo Bosne i Hercegovine morat će živjeti u toj zemlji osam godina.

“Ministarstvo je završilo svoju obavezu i mi smo u Savjet ministara Bosne i Hercegovine uputili nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu. Razlog za donošenje ovih izmjena upravo jeste implementacija odluke Ustavnog suda vezano za članove 17. i 39. Zakona o državljanstvu”, kaže Zorica Rulj.

Ukoliko to u predviđenom roku ne učini Parlament, Ustavni sud bi mogao staviti van snage sporne članke i tako gubitka državljanstva spasi na stotine hiljada bh. državljana.

Pored toga nove promjene Zakona predviđaju i lakši način dobijanja bh. državljanstva.

“Umjesto prijašnjih 13 godina, da bi neko dobio državljanstvo Bosne i Hercegovine morat će živjeti u toj zemlji osam godina”, javlja Adisa Ruždić.

Izvor: Al Jazeera