Brend ZOI 84 u Sarajevu još ima uspjeha

Na današnji dan 1984. godine u Sarajevu su svečano zatvorene 14. Zimske olimpijske igre. I 32 godine kasnije, olimpijski brend ovog grada koristi se za poslovne uspjehe. Privatni sektor u tome brzo uspijeva, a državni se ne snalazi godinama.

Sat s logom olimpijskih igara koji ne radi – vrijeme kao da je stalo u kazandžijskoj radnji Ismeta Huseinovića. On uređuje suvenir s maskotom Vučka, baš kao prije 32 godine. Tada ih je, kaže, napravio više od 50.000. Sada radi samo po narudžbi i prodaje uglavnom stranim kolekcionarima.

„Desetine stranaca nam dolazi iz čitavog svijeta, pitaju šta imam od Olimpijade, ali većina traži originalno. Svaki komad što je Ostao iza olimpijade je desetorostruko, ako ne i više, skočio na vrijednosti kolekcionara, ljubitelja zimskih sportova i onih koji se bave oko olimpijade“, ističe Huseinović.

Kristalni Vučko vrijedi, kaže ovaj sarajevski zanatlija, blizu 200 eura. Od crteža Vučka na bob-stazi na Trebeviću ostao je samo jedan. Na ovoj olimpijskoj planini tek je ove godine otvoren prvi hotel, hotel Pino Nature, poslije rata. Vlasnik Tarik Jašarević kaže da brend olimpijskih igara može pomoći razvoj turizma, ali da nije dovoljan.

„Rezultati se vide, mi smo zadovoljni. Mi već imamo svoje strane grupe koje preuzimamo dole u Grčkoj, pravimo balkansku turu. Oni su već tu, iz dalekih zemalja, dalekog istoka“, govori. On i dodaje kako lokalne vlasti moraju više brinuti o infrastrukturi.

Fokus na regiju

Dokazuju to i loši putevi, kao i slabo održavanje olimpijskih planina i objekata kojima upravlja kantonalna firma ZOI ‘84. Nisu ni radili tokom štrajka prošle godine, kada su radnici zbog neisplaćenih plaća na kraju simbolično sahranili Vučka.

„Ja se iskreno nadam da je taj period iza nas. Došlo je do stabilizacije stanje u ZOI 84. Možemo reći da smo se sada okrenuli nečemu što se zove razvoj i ZOI-a 84 i ski centra Bjelašnica i Igman i olimpijske dvorane Zetra“, ističe Amra Kaljić, direktorica marketinga ZOI 84.

Novinar Al Jazeere Emir Skenderagić iz Sarajeva javlja:

„Sudeći po ostvarenim rezultatima, zlatna medalja u korištenju olimpijskog brenda pripada privatnim poduzetnicima, srebrena zanatlijama i trgovcima, a državni sektor teško da se može naći na pobjedničkom postolju.“

Ekonomski stručnjak Matej Živković smatra kako se to mora promijeniti ako se Sarajevo želi rebrendirati kao olimpijski grad.

„Čini mi se da se država zabavila više drugim stvarima. Ne znači da ovo treba zanemarivati. U tom smislu bi bio nužan angažman svih onih koji su ispred javnog sektora angažirani u turizmu, da prvo artikuliraju interese zajedno sa ovom turističkom zajednicom odnosno komercijalnim sektorom i vide na koji način im se može pružiti infrastruktura kako bi još bolje kapitalizirali Sarajevo kao olimpijski brend“, ističe.

Najprije je, kaže Živković, potrebno fokusirati se na države regije u kojima je veliki broj potencijalnih gostiju, a onda brend predstavljati širom svijeta.

Izvor: Al Jazeera