Brazil: Kandidat krajnje desnice u vodstvu, izbori idu u drugi krug

Skandal je bacio sjenku na obećanja Jaira Bolsonara da će se boriti protiv korupcije (Reuters)

Kandidat krajnje desnice na brazilskim predsjedničkim izborima Jair Bolsonaro u vodstvu je nakon prvog kruga izbora u Brazilu, no utrka će se nastaviti i u drugom krugu, a odvijat će se između njega i bivšeg gradonačelnika Sao Paola, ljevičara Fernanda Haddada.

Ovo pokazuju rezultati koje je objavila centralna državna izborna komisija, po kojima je Bolsonaro osvojio 46,7 posto glasova, dok je Haddad dobio 28,37 posto.

Do drugog kruga glasanja dolazi kada nijedan kandidat ne osvoji natpolovičnu većinu.

Sučeljavanje dvojice kandidata odvijat će se 28. oktobra, a po nekim najnovijim anketama, u drugom bi krugu Haddad mogao pobijediti Bolsonara.

Bolsonaro, bivši kapetan u brazilskoj vojsci, koji je podržao brazilsku diktaturu 1964-85. te se u predsjedničkoj utrci zauzeo za odlučan obračun s kriminalom i korupcijom u zemlji, posljednjih dana skočio je na ljestvici popularnosti zahvaljujući antipatiji prema Haddadovoj Radničkoj stranci, čiji je čelnik završio u zatvoru nakon osude za korupciju.

Podrška Bolsonarovima saradnicima

Brojni ulagači žele izbjeći povratak lijeve Radničke stranke na vlast, nakon što je, poslije njene vladavine 2003-16. osma najveća svjetska privreda utonula u najgoru recesiju zadnjih desetljeća.

Haddad, bivši ministar obrazovanja i gradonačelnik Sao Paola u jednom mandatu, pozvao je Brazilce da dajući mu glas izraze podršku osnivaču stranke i bivšem predsjedniku Luizu Inaciju Luli da Silvi, kojeg mnogi glasači povezuju s uspješnim ekonomskim vremenima i smanjivanjem neravnopravnosti.

Gotovo 147 miliona Brazilaca s pravom glasa također su birali 513 zastupnika, 53 senatora te guvernere 26 država i prijestolnice Brazilije.

Preliminarni rezultati pokazuju neočekivano veliku podršku Bolsonarovim saradnicima u izborima za Kongres, pa je tako bivši šef policije Major Olimpio Gomes izabran u Senat.

Slične pobjede zabilježene su i u utrkama za guvernera Rio de Janeira i Minas Geraisa, što pokazuje val entuzijazma među biračima za Bolsonarove saradnike, kao i zazor prema političkom establišmentu.

Brazilskom politikom već 20 godina dominiraju ljevičarska Radnička stranka, iz čijih redova dolazi četvero zadnjih predsjednika, i Brazilska socijaldemokratska stranka desnog centra, ali stalni korupcijski skandali i ekonomska kriza pogodovali su usponu Bolsonara.

Najgora recesija u historiji Brazila

Izbori se odvijaju nakon najgore recesije u historiji Brazila, zbog koje se ekonomija od 2015. do 2016. smanjila za sedam posto.

Zemlju je snažno potresao jedan od najvećih svjetskih korupcijskih skandala “Lava Jato” (Autopraonica), koji je izbio zbog mita koje su poduzetnici plaćali političarima u zamjenu za ugovore s državnim naftnim divom Petrobras.

U taj je skandal bio upleten i bivši predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva, jedan od osnivača Radničke stranke, koji je osuđen na 12 godina zatvora.

Lulina stranačka kolegica i nasljednice Dilme Rousseff je opozvana zbog prikrivanja prave veličine fiskalnog deficita, koji je gurnuo zemlju u institucionalnu krizu.

Pred izbore Bolsonaro je uživao podršku 40 posto birača, dok je kandidat Radničke stranke Haddad u anketama je uživao podršku 25 posto glasača.

Drugi krug je predviđen za 28. oktobar.

Izvor: Agencije