Brammertz će Hrvatsku prijaviti UN-u

Brammertz je pitao hrvatske zvaničnike zašto još nisu podignute optužnice protiv hrvatskih državljana osumnjičenih za ratne zločine u Bosni i Hercegovini (Fena)

Glavni tužitelj Haškog suda Serge Brammertz izvijestit će Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda da je još na snazi zaključak Vlade Hrvatske koji onemogućuje suradnju s bh. pravosuđem u sankcioniranju dijela ratnih zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini, javlja Novi list.

Brammertz je najavio kako će pred Vijećem sigurnosti uskoro navesti da je tužiteljstvo Haškoga suda “vrlo nezadovoljno” činjenicom što je taj zaključak, koji je donesen u vrijeme mandata Zorana Milanovića, još na snazi.

Polovicom 2015. godine Vlada Hrvatske usvojila je dokument pod nazivom “Zaključak o suradnji s Bosnom i Hercegovinom kod pružanja pravne pomoći u kaznenim postupcima”.

Milanović je tada ustvrdio kako “20 godina nakon rata i dvije godine prije zaključenja rada Haškog tribunala Hrvatskoj dolaze predmeti s političkim inkriminacijama”.

“Moramo jasno dati do znanja da po tome nećemo postupati. Nakon 20 godina, političke optužnice nećemo dopustiti”, naveo je Milanović.

‘Ne vidim svjetlo na kraju tunela’

O tom je problemu Brammertz nedavno u Zagrebu razgovarao s hrvatskim ministrom pravosuđa Draženom Bošnjakovićem.

Prenosi kako mu je rekao da je “vrlo iznenađen što u jednoj članici Europske unije izvršna vlast može tako drastično intervenirati u vlastito pravosuđe sprječavanjem izvršavanja određenih zahtjeva za pomoć iz Bosne i Hercegovine”.

Izrazio je nadu da će “hrvatsko pravosuđe imati dovoljno povjerenja u to da će pravosuđe Bosne i Hercegovine takve slučajeve procesuirati na najbolji mogući način, pa stoga takva vrsta političkog veta nije potrebna”.

Brammertz je tokom posjeta Zagrebu razgovarao i s glavnim hrvatskim državnim odvjetnikom Dinkom Cvitanom, koga je pitao zašto još nisu podignute optužnice protiv hrvatskih državljana osumnjičenih za ratne zločine u Bosni i Hercegovini, a u okviru predmeta koje je Haški sud proslijedio tužiteljstvu Bosne i Hercegovine.

“U tim predmetima još ne vidim svjetlo na kraju tunela. Postoje primjenjive procedure i dokazi. Ponekad je teško razumjeti zašto postoji toliko problema i kašnjenja s obzirom na to da obje zemlje imaju sličnu pravnu osnovu i koriste isti jezik. Definitivno mogu reći da u smislu kvalitete suradnje između tužiteljstava u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji postoji prostor za poboljšanje”, rekao je Brammertz.

Nije precizirao o kojim je zločinima riječ nego je samo rekao da su “istrage u tijeku” i da ne bi “govorio o detaljima”. Uglavnom, dodao je, riječ o osumnjičenicima “srednje razine odgovornosti”.

Kazniti i rušitelje kulturnog naslijeđa

Za nedavna posjeta Hrvatskoj Brammertz je predložio da međunarodno pravo treba unaprijediti odredbama o kažnjavanju vojnih zapovjednika koji zaštićene objekte kulturnog naslijeđa koriste kao vojne objekte, čime ih pretvaraju u legitimne vojne ciljeve, prenosi Novi list.

“Odredba međunarodnoga prava prema kojoj zaštićeni objekt kulturne baštine može biti legitiman vojni cilj ako ga suprotna strana koristi u vojne svrhe jako otežava sankcioniranje ratnoga uništavanja kulturnog naslijeđa, jer je tužiteljima najčešće vrlo teško dokazati kako uništeno kulturno dobro nije korišteno u vojne ciljeve. Primjer Staroga mosta u Mostaru jedan je od takvih primjera”, upozorio je Brammertz.

Još je komentirao i nedavne javne zahtjeve hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragana Čovića da Haški sud izbaci pravni koncept “zajedničkog zločinačkog pothvata” iz žalbene presude šestorici civilnih i vojnih zapovjednika tzv. Herceg-Bosne, koju će žalbeno vijeće Haškog suda izreći 29. studenoga.

“Vidim to uglavnom kao političku argumentaciju. Političari ne bi trebali pokušati utjecati na nacionalnu, a kamoli na međunarodnu pravdu. Stručnjaci se možda ne slažu o pravnim pojmovima, ali sumnjam da su politički komentatori doista razumjeli koncept. Koncept zajedničkog zločinačkog pothvata odražava stalnu sudsku praksu Haškog suda, a također se koristi u presudama gdje nisu osumnjičeni Hrvati. U vezi s tim uvjerenjima ne mogu se sjetiti bilo kakvih pritužbi iz Hrvatske”, zaključio je Brammertz.

Izvor: Agencije