Oglasi

Botovi, vjerna armija stranaka u regiji

Botovanje ili lažno prikazivanje raspoloženja javnosti postala je prepoznatljiva pojava i na regionalnoj sceni.
Botovi su izazvali polarizaciju korisnika na društvenoj mreži TwitterEPA

Piše: Fahrudin Smailović

Postavljanje kamena-temeljca za projekt "Beograd na vodi" bio je povod za posljednji rat koji je vođen na društvenim mrežama. U ratu čije su jedino oružje komentari i opcije ''like'' / ''dislike'' učestvovala je armija ljudi poznatih kao botovi.

Ta sve bolje organizirana kategorija stranačkih aktivista svojim komentarima pokušava stvoriti utisak da je cijeli svijet opredijeljen i da podržava njihovo mišljenje.

Beogradski list Blic je nedavno intervjuirao jednog bota, koji je radio i za prošli i za aktuelni režim u Srbiji sa razlikom što u ovom režimu, navodno, za svoj rad kao nagradu dobija i sendvič.

Istraživanje Centra za nove medije iz Beograda pokazalo je da botove u Srbiji imaju gotovo sve političke partije. To je izazvalo snažnu polarizaciju na Twitteru, koji je naročito podesan za tu vrstu aktivnosti.

Slobodan Georgijev, direktor Centra za praktičnu politiku iz Beograda ističe u razgovoru za Al Jazeeru da je ova pojava naročito evidentna u posljednjih godinu i po dana.

Tada je "primećeno da postoje specijalni online odredi SNS-a [Srpske napredne stranke] koji služe za kreiranje javnog mnijenja kroz komentare na info portalima i kroz aktivnosti na društvenim mrežama", kaže on.

Po njegovom mišljenju, oni su imali dva cilja – jedan da komentarima utiču na javno mnijenje i da minimiziraju i prekriju, negativne komentare o onome što radi vlast, dok "na društvenim mrežama da poklope svaki glas koji bi takođe kritikovao Vladu Aleksandra Vučića."

Georgijev, koji je i sam mjesecima bio meta botova na Twitteru, kaže kako su tu ''vojsku'' prvo imale navijačke grupe u Srbiji, nakon čega su ih regrutovale političke partije.

Predizborna borba

Da su botovi regionalna pojava pokazuje i njihova prisutnost u Hrvatskoj.

Prema riječima Nevena Barkovića, izvršnog urednika Tportala, aktivnost botova je prepoznatljiva naročito u predizborno vrijeme, u kojem se upravo sada nalazi Hrvatska.

"Upotreba botova na internet forumima već je neko vrijeme politička stvarnost u većini zemalja Balkana, odnosno samo još jedan u nizu načina da se, barem na internetu, stvori lažna slika o političkim preferencijama šire javnosti nauštrb stvarnog stanja stvari", kazao je Barković za Al Jazeeru.

Po njegovoj ocjeni, pretežno se radi o simpatizerima, odnosno članovima pojedinih stranaka, koji samo čine ono što im kažu nadređeni u stranci, a sve u nadi da će nakon izbora na neki način biti nagrađeni za svoj "rad" u predizbornom vremenu.

Berković ističe da se iz komentara koje botovi ostavljaju na Tportalu može zaključiti da su aktivisti vlasti i opozicije podjednako loše organizirani.

"Ne radi se tu o nekim dobro promišljenim komentarima koji bi natjerali neutralnog čitatelja da promisli o iznesenim argumentima, nego o stihijskom i prilično bezglavom navijanju za svoju opciju, kao na stadionu. Neki pametniji pristup bi možda uključivao komentare koji su kritični prema obje strane, ali više prema jednoj nego prema drugoj, ali to ne vidimo u komentarima koje botovi ostavljaju", kazao je sagovornik Al Jazeere.

'Kupovanje pozicije'

Vojska botova aktivna je i u Bosni i Hercegovini, ali samo u "krajnjim" situacijama – pred izbore, odnosno kad se kupuje pozicija za formiranje vlasti, ocijenio je Ahmed Burić, bosanskohercegovački književnik i novinar.

"U većini slučajeva naš(i) narod(i) sami pokazuju koliko su odani svojoj gluposti", kazao je on.

Prema njegovom mišljenju, nema teme koju je nemoguće ispolitizirati, i dovesti na ravan konflikta.

"Drugim riječima, vlastima još uvijek ne treba internet da zadrže svoju poziciju, a pametnima ne treba internet da shvate koliko ljudi mogu biti glupi i zatucani, i koliko im je pamet inertna", ističe Burić.

Bez utjecaja u Crnoj Gori

Parlamentarne stranke u Crnoj Gori jednoglasno su negirale da posjeduju botove, pokazalo je istraživanje Radija Slobodna Evropa.

Ipak, urednici najposjećenijih portala su itekako prepoznali njihovu aktivnost.

O njihovoj aktivnosti u Crnoj Gori za Al Jazeeru je govorio Dritan Abazović, potpredsjednik Građanskog pokreta URA.

Ovaj parlamentarac i bivši član stranke Pozitivna Crna Gora ističe da većina partija ima svoje botove i ljude koji su plaćeni da ostavljaju komentare na društvenim mrežama i portalima.

"Lako ih je prepoznati. Radi se uvijek o istim nadimcima koji hvale određene tekstove koji afirmiraju neku stranku, a uvijek ti isti, kritikuju konkurenciju svog subjekta", kaže on.

Zajedničke pojave

Sagovornici Al Jazeere ukazuju na nekoliko pojava koje su zajedničke u zemljama regije.

Osim što su aktivni uoči izbora, botovi ostavljaju komentare pod različitim nadimcima, pri čemu se ne potrude promijeniti makar jedno slovo u onome što pišu.

Budući da izbore, makar na Balkanu, još ne odlučuju 'internet-ratnici', njihov utjecaj je gotovo zanemariv. Radi se o uzaludnom trošenju energije.

S druge strane, građani su postali svjesni da svaka partija ima svoje ljude koji se time bave, kao i činjenice da ostavljeni komentari ne znače uvijek i stvarnu podršku ili kritiku neke političke aktivnosti, već se radi o imaginaciji i virtualnoj konstrukciji.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.