Boško Đurovski: Jedva čekam regionalnu ligu

Đurovski: Uvjeren sam da će UEFA podržati regionalnu ligu na Balkanu (Ustupljeno Al Jazeeri)

Piše: Admir Fazlagić

Boško Đurovski, sadašnji selektor makedonske fudbalske reprezentacije, široj javnosti poznat kao nekadašnji istaknuti fudbaler i trener beogradske Crvene zvezde, zagovornik je regionalne lige. Sa njim razgovaramo upravo o zajedničkoj ligi na Balkanu te o fudbalu u regiji i šansama BiH i Hrvatske na Svjetskom prvenstvu u Brazilu.  

  • Koliko je, prema vašem mišljenju, balkanska liga dobra ideja?

– Zagovornik sam balkanske lige. Često o tome razgovaram sa kolegama, prijateljima, bivšim fudbalerima. Normalno, postoji nekolicina njih koji smatraju da to baš i nije pametno sada, ali smatram da je to jedini pravi izlaz iz ove monotonije. Vidimo da nema publike na stadionima, a to je jedan od vodećih preduslova.

Kada imate pune stadione, motivacija igrača je mnogo veća, a atmosfera mnogo bolja. Smatram da bi utakmice između balkanskih vodećih timova dovele veliki broj navijača na stadione.

Sa druge strane, moje kolege i igrači kažu da postoji opasnost od huliganizma, nacionalizma,vandalizma. Eto, u košarci postoji ta regionalna liga i igraju se utakmice, stvari se odvijaju nekim normalnim tokom. Ja tu ne vidim neki veliki problem.

O BiH i Hrvatskoj na SP

Šta mislite o šansama za uspjeh fudbalskih reprezentacija BiH i Hrvatske na predstojećem Mundijalu u Brazilu?

– Za BiH je fantastičan uspjeh sami odlazak na prvenstvo. Ne bi trebali sada vršiti pritisak na Papeta i na njegove igrače da po svaku cijenu prođu prvi krug ili da bude bilo kakvog nepotrebnog nesporazuma, no mislim da su oni svjesni i da samo trebaju raditi svoj posao – da igraju fudbal. Vjerujem da i Bosna i Hercegovina, a i Hrvatska mogu ući u drugi krug. Volio bih da se u drugoj fazi plasira bar jedna od ove dvije reprezentacije. Analizirano dublje, BiH je u malo boljoj formi.

  • Smiju li ljubitelji sporta, sportisti i svi ostali biti taoci određene skupine ljudi, huligana, koji na stadion donose i nacionalizam?

– Ne smije ‘šaka ljudi’, u ovom slučaju, biti presudna za razvoj sporta i međuljudskih odnosa. Toga je uvijek bilo i bit će. Ali, mislim da države sada imaju kapaciteta spriječiti i provesti mjere sigurnosti. Vjerujte, jedva čekam da se napravi neki projekat za regionalizaciju fudbalskih prvenstava i ja sam uvjeren da će to UEFA podržati. 

  • Je li do sada bilo razgovora na nivou regije o tome?

– Bilo je nekoliko sastanaka. Znam da je Igor Štimac zagovornik fudbalske regionalne lige, ima takvih i u Srbiji, i ovdje kod nas u Makedoniji, koji su dali doprinos fudbalu, koji su dokazana imena, a pobornici su ove dobre ideje.

  • Na kvalitet reprezentacije utječe mnogo faktora, ali jedan od najvažnijih sigurno je imati dobro fudbalsko prvenstvo na nivou države? Kako biste prokomentarisali trenutno stanje fudbalskih liga u regiji, po reprezentacijama i njihovim prvenstvima?

– Upravo tako, sigurno da je jedan od preduslova imati kvalitetnu ligu. Međutim, mi na Balkanu trenutno kuburimo sa kvalitetom naših liga, da počnemo od Slovenije pa sve do Makedonije. Ali, primjer BiH, Slovenije, Hrvatske, čak i Srbije u određenom periodu, daju nam nadu da i mi, kao mala zemlja sa slabom ligom, možemo napraviti iskorak i zapaženi uspjeh.

Za nas bi uspjeh bio ako bismo uspjeli da se plasiramo bar u baraž u kvalifikacijama, a sve što napravimo više od toga, bilo bi fantastično. Kvalitet državnih prvenstava nije na nekom visokom nivou, nije to kao što je nekada bilo, recimo za vrijeme stare Juge, zar ne?

Druga otežavajuća okolnost je što je infrastruktura veoma loša, tako da su to sve neki parametri koji daju negativnu sliku o stanju fudbala u regiji. Međutim, smatram da postoje ljudi koji su spremni da ulože u fudbal, ali koji traže podršku od državnog vrha i mislim da će se u skorijoj budućnosti, kada naše države ‘stanu na noge’, stvoriti preduslovi za kvalitetan rad i dobre rezultate, tako da ćemo se ravnopravno moći takmičiti sa fudbalskim klubovima u Evropi i svijetu.

  • Jedan od najvećih problema fudbalskih klubova na prostorima Balkana su finansije. Je li, možda, spas u privatizaciji klubova? Naprimjer, vlasnik Cardiffa Vincent Tan uložio je u FK Sarajevo?

– Mislim da je privatizacija jedini način da se uspostavi bolji red i da se poboljša nivo fudbala kod nas. I raduje me da je Sarajevo otišlo u privatne ruke, a kako saznajem, u Srbiji se sprema zakon o sportu prema kojem će u skorijoj budućnosti biti omogućeno da tzv. mecene ubace svoj novac u klubove. I gospodin Sergej Samsonenko (novi vlasnik Vardara od januara, najtrofejnijeg makedonskog fudbalskog kluba) ima velike ambicije. Mislim da je to pravi put i jedino tako može da se digne kvalitet fudbala.

  • Fudbal ovdje, nekad i sad?
U kontaktu sa…

Jeste li, možda, u kontaktu sa nekim od nekadašnjih fudbalera sa prostora nekadašnje Jugoslavije?

– Vremena su se promijenila, svi živimo neki svoj život i idemo svojim putem, ali ostali su kontakti i lijepo sjećanje. I dan-danas se sa pojedinima srećem, viđam i veliko je postoji poštovanje.  Pomenuo bih i pozdravio Mehmeda Baždarevića, Pašića, Merdanovića, Hadžibegića, Pericu Đorđevića, sjećam se i Mehmeda Buze, pokojnog Lazića iz Bugojna i, naravno, Dušana Bajevića sa kojim se redovno čujem, sa kojim sam prijatelj.

– Teško je sada napraviti neku komparaciju. Dobro znamo da je jugoslovenska liga bila, možda, u top pet liga evropskog fudbala, da ne kažem i među najbolje tri u Evropi. Bili smo velika država, sa velikim brojem igrača. Na Balkanu smo poznati kao inteligentan narod, narod koji je žargonski rečeno ‘šmekerski’ nastrojen u sportu. Dakle, znamo se dobro i brzo snalaziti u određenim situacijama, tako da je teško upoređivati fudbal pojedinačno. Drugi stil fudbala se tada preferirao. Sa druge strane, mora se poboljšati infrastruktura.

UEFA pomaže, pravi fudbalske terene i to je jedan od preduslova da se digne kvalitet fudbala na veći nivo. U posljednjih 20 godina djeca više igraju tenis, rukomet i odlaze baviti se drugim sportovima jer su naši tereni loši, kao i svi ostali uslovi za rad. Onda to normalno utječe na kvantitet, a kvantitet doprinosi kvalitetu.

Raduje me da se kod nas u Makedoniji sada grade tereni, jer bez dobrih terena i infrastukture ništa ne možemo postići. Nadam se da će bolji uslovi za rad vratiti djecu na stadione, a roditeljima uvjerenje da njihova djeca imaju potrebne uslove za rad, da se mogu baviti sportom. Posljednje dvije decenije nije se radilo na tome, improvizovalo se i zato smo tu gdje jesmo.

  • Kakve su šanse reprezentacija iz regije za plasman i uspjeh na Evropskom fudbalskom prvenstvu koje se treba održati u Francuskoj 2016. godine?

– Želim istaći da je svaka grupa na svoj način teška. Makedonija je dio jedne grupe koja naizgled nije atraktivna, ali je, ipak, dobra. Naša reprezentacija je sa ostalima u grupi izjednačena, sa izuzetkom Španije, koja je, podrazumijeva se, apsolutni favorit, mada će poslije Svjetskog prvenstva u Brazilu i njena reprezentacija pretrpjeti dosta promjena u sastavu. Upravo tu ostale ekipe vide šansu da iznenade Španiju, ako je to moguće.

Pretendent za drugo mjesto je Ukraina, dok bi se za treće mjesto trebale boriti Slovačka, Makedonija i Bjelorusija. Nama je, možda, dobro što igramo prvo sa Španijom u gostima, onda nam dolazi Luksemburg, čija ekipa nije za potcjenjivanje, ali mislim da možemo pokušati da osvojimo ta tri boda sa dvije utakmice, mada nam neće biti lako.

Što se tiče ostalih reprezentacija iz regije, mislim da Srbija ima dobar tim, ali je baš u teškoj grupi. Mislim da će osigurati plasman na EP, ali moraju biti oprezni. Također, BiH i Hrvatska bi se, bez nekih većih poteškoća, trebale plasirati. Hrvati, prema mom mišljenu, imaju najlakšu grupu. To sam rekao i Šukeru kada smo se vidjeli na izvlačenju grupa u Nici. Neće biti lako ni Crnoj Gori koja ima dosta dobar tim, ali treba dosta poraditi.

Dobro je da se ovoga puta ne takmičimo između sebe, znači, nijedna reprezentacija bivše Juge nema za protivnika svog susjeda. Ja sam rođen i rastao sam u onim sretnim vremenima, sve su mi reprezentacije drage, tako da svima želim mnogo sreće.

Izvor: Al Jazeera