Oglasi

Bosanci u Austriji u borbi za status nacionalne manjine

Inicijativu predvodi Bosansko akademsko društvo u Austriji, sa željom očuvanja nacionalnog i kulturnog nasljeđa.
U Austriji trenutno ima šest priznatih nacionalnih manjina: Hrvati, Slovenci, Česi, Mađari, Romi i SlovaciEPA-EFE

Decenijama su mnogi stanovnici Bosne i Hercegovine išli (pa i dan-danas to planiraju, ali im problem stvara pandemija korona virusa) van svoje države kako bi našli „svoje mjesto pod suncem“, zaposlili se, zasnovali porodicu i osigurali joj bolje sutra. Hiljade i hiljade njih to su pronašli u Austriji, državi sa kojom BiH ima odlične odnose uprkos burnoj historiji u doba Austro-Ugarske.

Kako bi sačuvali svoja etnička, kulturna i druga obilježja, državljani Austrije porijeklom iz BiH u posljednje vrijeme se bore da ova država zvanično prizna bosansku nacionalnu manjinu. Kako navode, „biti priznat kao nacionalna manjina znači prije svega dobiti potvrdu za vanredan doprinos razvoju historijskog, kulturnog i političkog života zemlje i društva“.

Inicijativu predvodi Bosansko akademsko društvo u Austriji, osnovano 1994. godine, koje ističe kako se „Austrijanke i Austrijanci bosanskog porijekla i dalje žele osjećati sigurno i ne žele biti izloženi bilo kojoj stigmatizaciji“.

Ono što vrijedi istaći su imena ljudi koji su uz navedeno Društvo bili od osnivanja: Dževad Karahasan (prvi predsjednik), Pavo Jusuf Urban, Alija Isaković, Siradj Duhan, Smail Balić, Mahmud Pašić...

Ukazuju kako postoje mnogi razlozi za ovo priznanje: Bosanke i Bosanci su jedina grupa iz bivše Austro-Ugarske monarhije kojoj status manjine još uvijek nije priznat; Predstavljaju veoma uspješan primjer integracije; Priznanje statusa manjine pomaže objema državama; Priznanje statusa manjine otvara perspektivu budućim generacijama, čuva dijasporu od otuđenja te je štiti i promoviše na kulturnom i socijalnom nivou...

Raste podrška javnosti

Ružica Čubela, rukovoditeljica projekta, ističe kako inicijativa priznavanja bh. manjine postoji već duže u akademskom društvu.

„Aktivno smo krenili u kampanju na izborima u Austriji 2019. godine. Tada smo dobili mogućnost od strane jedne manje ljevičarske stranke u Austriji da prizanje bh. manjine postavimo kao jedan od izbornih ciljeva. Nažalost, nisu prošli prag, ali mi to smatramo jednom od pobjeda na našem putu jer je cijela kampanja podržana od strane te austrijske stranke“, kaže Čubela za Al Jazeeru.

„Od tada i dalje radimo jako aktivno na razvijanju strategije i upoznavanja ljudi u Austriji podrijetlom iz BiH sa ovom važnom inicijativom.“

Naša sagovornica ističe kako je prije nekoliko sedmica pokrenuta info kampanja sa anketom podrške za prizananje bosanske nacionalne manjine u Austriji.

„Imamo, također, jako važnu podršku istaknutih ljudi i institucija u BiH, a i u Austriji. Cilj ove kampanje je da upoznamo ljude sa inicijativom, razlozima priznanja i prednostima koje imaju već priznate manjine u Austriji“, ističe i dodaje:

„Mi smo optimistični da će sa što većim upoznavanjem javnosti i podrška za ovaj put rasti, a i da će mimo zvaničnog Beča i aktualna vlast spoznati relevantnost priznavanja naših ljudi u Austriji kao manjine.“

'Ispred domaćina po obrazovanju'

Predsjednik Bosanskog akademskog društva Siradj Duhan ukazuje kako trenutno u Austriji živi više od 260.000 ljudi porijeklom iz BiH:

„Prema austrijskoj zvaničnoj statistici, naši ljudi su jedna od najbolje integrisanih migrantskih skupina u austrijskom društvu i mjereno sa omjerom zaposlenih/nezaposlenih svrstani smo u kategoriju sa 'domaćim' Austrijancima.“

Dodaje kako je kriminalna statistika (broj osuđenih lica za pojedine kategorije krivičnih djela ukljućujući teška razbojištva te krvne delikte) ljudi porijeklom iz BiH bolja od domicilnog austrijskog stanovništva, kao i to kako je „gradijent obrazovnog nivoa naših iljudi od 1990-ih do danas veći od domicilnog austrijskog stanovništva“.

„Biti priznat kao nacionalna manjina, znači prije svega dobiti potvrdu za vanredan doprinos razvoju historijskog, kulturnog i političkog života zemlje i društva. Austrijanci bosanskog porijekla žele da se i dalje sigurno osjećaju i da ne budu izloženi bilo kojoj stigmatizaciji koja dolazi od desnih radikalnih struja. Za to nam treba zajednica, priznata nacionalna manjina koja će njegovati naš jezik, kulturu i koja će se brinuti o očuvanju bosanskog identiteta“, ukazuje Duhan.

U Austriji trenutno ima šest priznatih nacionalnih manjina: Hrvati, Slovenci, Česi, Mađari, Romi i Slovaci, kaže on, te dodaje kako su manjine zaštićene Ustavom države Austrije, mogu nesmetano njegovati svoj jezik i kulturu i zadržati svoj identitet.

„Država garantuje ta prava priznatim manjinama. Zbog čega se vrijedi boriti“, ističe naš sagovornik i ukazuje na definiciju pojma nacionalne manjine:

- Pojam nacionalna manjina odnosi se na grupu koja je brojčano manja od ostalog dijela stanovništva jedne države, koja se ne nalazi u dominantnoj poziciji, čiji članovi, kao državljani te države, posjeduju etničke, religijske ili jezičke posebnosti koje se razlikuju od ostalog dijela stanovništva i koja pokazuje smisao za solidarnost za održavanje kulture, tradicije, religije i jezika -

„Prema ovoj definiciji, zadovoljavamo sve elemente za priznanje bosanske nacionalne manjine u Austriji, a kako put do cilja zahtijeva sem ispunjavanja gore navedenih elemenata, i druge pripremne radnje, nadamo se da ćemo do sredine naredne godine biti u mogućnosti podnijeti zvaničan zahtjev. Za to će nam biti potrebna i podrška vlasti u BiH“, ističe predsjednik Bosanskog akademskog društva u Austriji.

„Mada imamo zaista 'integrativne rezultate' koji su iznad ostalih migrantskih skupina, ipak se osjeti refleksija stanja države BiH u Austriji i na nas. Moramo biti još bolji i još više raditi na obrazovanju, a da bi sačuvali bosanski identitet od asimilacije, jedina ispravna opcija je put priznanja bosanske nacionalne manjine.“

Bosanski marš i pecivo

Kemal Imširović, historičar iz južnog austrijskog grada Graza, na upit otkada su prisutne veće migracije bh. žitelja ka središtu Evrope i Austriji, ističe kako je „još od okupacije Bosne od strane Austro-Ugarske Monarhije i nakon uspostavljanja novog poretka u BiH, bilo kretanja ljudi ka Austriji“.

„Jedan veći val dolaska naših ljudi ovdje bio je tokom Prvog svjetskog rata. Mnogi vojnici ostali su ovdje u Austriji, a veliko groblje u Lebringu u kojem leži 805 Bosanaca, tada Bošnjaka, svjedoči o tom vremenu. Sada, nakon velikog talasa dolaska devedesetih godina, od deset najvećih gradova u koje dolaze ljudi iz BiH, čak tri su u Austriji: Beč, Graz i Linz.

Uporedni pokazatelji za naše ljude u Republici Austriji su impresivni, mada su gotovo nepoznati van uskog kruga ljudi koji se bave državnim statistikama.“

Smatra kako je jedan od razloga zašto je veliki broj naših ljudi ostao u Austriji blizina matične države.

„Vrijeme provedeno u nekada zajedničkoj državi još uvijek ostavlja traga na domicilno stanovništvo. Stariji Austrijanci mogu vam odzviždati marš Die Bosniaken komme', a u nekoliko gradova ćete naići na pecivo koje se zove „Bosniaken“ koje je na bazi ražovog brašna i vodi porijeklo iz Bosne u vrijeme Monarhije“, navodi Imširović.

„I dalje se osjeća priliv ljudi iz BiH u Austriju, mada u jednom manjem stepenu nego ranije. Kako će se stvari dalje odvijati, zavisit će od političkog razvoja i Austrije ali i Bosne i Hercegovine.“

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.