Borisov najavio formiranje vlade u Bugarskoj

Stranka desnog centra GERB, koju vodi bivši premijer Bojko Borisov, osvojila je trećinu glasova na prijevremenim parlamentarnim izborima u Bugarskoj održanima u nedjelju, pokazali su prvi podaci središnjeg izbornog povjerenstva.

Po tim podacima, a nakon prebrojanih 95 posto glasova, njegovoj stranci pripalo je 33,6 posto glasova, Socijalistička stranka dobila je podršku 27 posto birača, dok je blok Ujedinjenih domoljuba osvojio 9,1 posto glasova.

Još dvije političke stranke ući će u parlament – etnička turska MRF sa 8,9 posto osvojenih glasova i stranka Volja poduzetnika Veselina Mareškog, koja je osvojila četiri posto glasova, pokazali su podaci izbornog povjerenstva.

Po takvim rezultatima, GERB će imati 96 od 240 zastupničkih mjesta, dok će socijalisti imati 79, Ujedinjeni domoljubi 27, MRF 26 te Volja 12 mjesta u parlamentu.

Konačni službeni rezultati izbora očekuju se u četvrtak.

Socijalisti priznali poraz

Bivši 57-godišnji premijer Borisov proglasio je pobjedu i najavio konzultacije s ciljem “brzog formiranja vlade”.

“Ovaj rezultat pokazuje kategorički da bi GERB trebao biti vodeća vladajuća stranka”, rekao je Borisov, dodajući da će napraviti “krajnji napor” kako bi s potencijalnim partnerima što prije sastavio vladu.

U međuvremenu je i socijalistička čelnica Kornelija Ninova priznala poraz na parlamentarnim izborima i čestitala na pobjedi GERB-u i Borisovu, no najavila je i da će njena stranka pokušati formirati vladu ako pobjednicima to ne uspije.

Agencija AP navodi da su socijalisti, koji se zalažu za bliže odnose s Rusijom, odbacili mogućnost sudjelovanja u koalicijskoj vladi sa strankom desnog centra GERB.

Dva puta podnosio ostavku

Borisov je odstupio je u studenom 2016. godine, dvije godine prije isteka mandata, zbog neuspjeha na predsjedničkim izborima njegove kandidatkinje Cecke Cačeve.

Nju je porazio Rumen Radev, koji se natjecao kao neovisni kandidat uz podršku socijalista.

Bugarsku je u međuvremenu do nedjeljnih izbora vodila prijelazna vlada na čelu s Ognjenom Gerdžikovim.

Bila je to druga ostavka Borisova, koji je skratio i svoj prvi premijerski mandat 2013. godine nakon masovnih prosvjeda protiv nametnutih mjera štednje da bi krajem 2014. bio ponovno izabran.

Napetosti s Ankarom i teret ruskog upliva dominirali su kampanjom za treće parlamentarne izbore u četiri godine iako korupcija i niski životni standardi brinu birače te najsiromašnije zemlje Europske unije.

Uskoro na čelu EU-a

Borisov, uvjereni proeuropejac, bivši tjelohranitelj, vatrogasac, policajac i gradonačelnik Sofije, koji se često borio s optužbama za korupciju i povezanost s organiziranim kriminalom, obećao je brži gospodarski rast ako osvoji treći mandat.

Ninova je, pak, bliska Rusiji i sušta je suprotnost Borisovu. Tvrdi da će Bugarska iskoristiti svoje pravo veta u EU-u ako Brisel pokuša nametnuti dodatne sankcije Moskvi. Socijalisti kažu da te sankcije izuzetno štete bugarskoj ekonomiji.

U parlament ulazi i blok Ujedinjenih domoljuba, savez nekoliko nacionalističkih, protueuropskih stranaka koje žele suzbiti useljavanje.

Bugarska od prvog dana 2018. preuzima predsjedavanje Europskom unijom, napominje Reuters.

Izvor: Agencije