Borbe migranata u Velikoj Kladuši: Mještani drže straže

Sigurnosna situacija u Krajini tokom posljednjih nekoliko dana značajno je ugrožena uslijed čestih sukoba između migranata koji borave u Velikoj Kladuši i Bihaću.

Od bajramskih praznika do danas, izbilo je nekoliko sukoba u kojima su nanesene teške tijelesne povrede. Neograničeno kretanje lica bez identifikacionih dokumenata kod lokalnog stanovništvom stvara paniku, a svakodnevni sukobi tu paniku dodatno povećavaju.

Prema riječima Envera Munjakovića iz kladuškog naselja Polje, gdje se nalazi privremeni migrantski centar, sukobi između migranata koji borave u Miralu su česti, gotovo svakodnevni, a ogorčenost zbog izostanka adekvatnih reakcija kantonalnih i državnih vlasti sve veća.

Bajramski incidet i marširanje grupe Pakistanaca koji su u rukama imali metalne šipke, upalio je alarm kod lokalnog stanovništva koje noći provodi u dežurstvu kako bi u slučaju mogućih provala u kuće, bilo spremno da se odbrani.

“Do sukoba je došlo kada je grupa Pakistanaca htjela da istjera Alžirce iz privremenog prihvatnog centra Miral. Za incident sam saznao oko 5 ujutro i odmah sam otišao na lice mjesta i vidio sam Pakistance koji su izgledali kao teroristi. U rukama su držali noževe i palije, a neki i cijele stranice od kreveta. U tom trenutku u cijelom kampu bilo je dva-tri policajca. S obzirom na ozbiljnost problema oni su pozvali pojačanje, nakon čega se situacija malo stišala. U 9 sati ujutro oko 200 Pakistanaca se okupilo i krenulo u lov za tim Alžircima. Izišli su iz kampa i tekbirajući hodali kroz naselje, ulazili u dvorišta, odvaljivali ograde i hvatali te Alžirce, te ih brutalno premlaćivali. Možete li zamisliti kako je bilo našoj djeci koja su to sve gledala iz kuća?”, priča Munjaković.

Narod od straha ne spava

Karajić Asko je predsjednik Mjesne zajednice Polje priča da ovo naselje ne živi normalnim životom otkako je tu otvoren privremeni migrantski centar.

„Znači konstantno otkako su migranti ovdje u Miralu, imamo problem sa provaljivanjem na privatna imanja i kuće. U blizini Mirala se nalazi autobusna stanica i roditelji moraju svakodnevno i po nekoliko puta da prate djecu na autobus iz straha za njihovu sigurnost. Svaku noć nam hodaju oko kuća i kucaju na prozore, traže nešto. Ljudi ne smiju da spavaju jer su u strahu za vlastititu, i sigurnost svojih porodica. Imali smo nedavno slučaj da je grupa migranata napala trojicu naših mještana, pa je morala intervenisati i specijalna policija“, kaže Karajić

Nisu svi migranti skloni nasilju i kriminalnom ponašnju. Neki od njih za ovakve pojave i incidentne situacije okrivljuju Pakistance za koje tvrde da su organizirani u grupe i da se, u slučajevima kada neko njihov ima problem s nekim u kampu, brzo okupe i djeluju.

„Problem su napravili migranti koji piju alkohol i onda kradu ljudima stvari, mobitele i novac. To je započeo migrant iz Pakistana kojih ovdje u Miralu ima negdje između 300 i 500, koji se skupe kad zatreba i idu vidjeti ko je napravio problem, a onda se desi sukob. Zaštitari i policija znaju ko ovdje u kampu pravi problem, ne znam zašto ih ne odstrane odavde“, pita se Adnan Muhammed iz Sirije.

Prema riječima Ale Šiljdedića, potparola Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona (MUP USK), nema ovlasti da vrši selekciju unutar migranata u cilju izmještanja onih problematičnih među njima, te ističe kako je u nadležnosti Policije Unsko-sanskog kantona jedino da održava i po potrebi zavodi red i mir.

„Zbog požara koji je izbio prije nekoliko dana, prostor je dodatno skučen i na sve one razlike i frustracije koje među njima postoje ovakvi i slični sukobi, s obzirom na mali prostor a velik broj migranata, uvijek postoji opasnost od izbijanja novih sukoba. Mi nismo u mogućnosti da poduzmemo neke mjere oko izmještanja problematičnih migranata. Vodimo pregovore sa Službom za poslove sa strancima da se ti najkritičniji izmjeste iz Unsko-sanskog kantona i sa teritorije Bosne i Hercegovine. U ovom trenutnku Ministarstvo unutrašnjih poslova, odnosno Uprava policije ne može odrediti niti smještaj, niti moguće buduće prihvatne centre. Zakoni i propisi su tu jasni. Trenutno nemamo drugog izlaza, niti načina nego da pokušamo i nastojimo držati kontrolu, što se tiče stanja sigurnosti kantona, u povoljnom stanju. Nadam se da će sve strukture preuzeti i početi raditi svoj dio posla“, kaže Šiljdedić.

Zbog svega što se u posljednje vrijeme dešavalo unutar i oko Mirala i na teritoriji mjesne zajednice Polje, narod se iz straha povukao u kuće iz kojih ne izlazi osim po potrebi.

„Bojimo se za djecu i imovinu. Moja kuća je ovdje blizu Mirala i konstantno imamo problem s migrantima. Nije korektno da ovoliki broj migranata bude ovdje u ovoj mjesnoj zajednici. Nemamo više sigurnost kao što smo prije imali. Ne spavamo skoro ni jednu noć, zakovali smo prozore jer migranti prolaze ispod naše kuće, nose maske i noževe. Nas nisu dirali ali se bojimo. Sukobljavaju se ispred benzinskih pumpi i pekara svaku noć“, kaže Husein Karajić mještanin naselja Polje.

Wigemark pozvao državu da djeluje

Šef delegacije Europske unije u BiH Lars Gunnar Wigemark boravio je u službenoj posjeti Unsko-sanskom kantonu gdje se sastao s predstavnicima Vlade Unsko-sanskog kantona, potvrdivši kako je u pripremi paket od 13 miliona eura pomoći za rješavanje pitanja migracija u BiH.

“Radi se o sredstvima koja se odnose na cijelu BiH, a po meni najveći dio tih sredstava treba dobiti Unsko-sanski kanton, jer se pritisak na ovaj dio BiH dolaskom toplijih dana intenzivirao i priliv migranata u ovo područje se povećao. To je prevelik teret za ovaj kanton i njegove lokalne uprave. Oni pokušavaju da se nose s tim, ali sasvim je normalno da se oni s tim sami ne mogu nositi. Potrebna je pomoć drugih kantona i entiteta. Nerealno je očekivati da svi migranti budu skoncentrisani ovdje na ovom području i da imate ovdje više prihvatnih centara nego u ostatku zemlje. Potrebno je imati jedan pristup u okviru kojeg bi se ti migrantski centri rasporedili po cijeloj zemlji. Nešto slično kao što ima Srbija koja ima 18 centara, a koji su ravnormjerno raspoređeni na cijeloj državi. Ovo je državna nadležnost i država mora biti ta koja će i obavljati svoje nadležnosti, jer u suprotnom dolazi do stanja vakuma koje će se neminovno javljati”, naglasio je Wigemark

Optimalni kapacitet za smještaj unutar Miralovih hala iznosi 200 migranata, a trenutno ih tamo boravi preko 700 što kod njih proizvodi svakodnevne frustracije i uslijed toga dolazi do problema kojih nisu pošteđeni ni volonteri Crvenog križa Unsko-sanskog kantona.

„Crveni križ nastoji da poduzme sve kako bi poboljšao uslove migranata koji su se našli u požaru koji se nedavno desio ovdje u Miralu. Podigli smo alternativni smještaj i šatore koji su ovih dana uništeni. Više puta nam se dešavalo da prekinemo podjelu obroka zbog sukoba među migranatima, jer smo morali izvući naše volontere iz sigurnosnih razloga. U takvom haotičnom stanju moramo čekati i po nekoliko sati da bismo mogli dovršiti podjelu obroka. Psihičko stanje volontera Crvenog križa je opalo, ali ipak nastojimo izvršiti svakodnevne obaveze. Nešto se mora poduzeti kada je u pitanju sigurnosna situacija naših volontera i ostalih uposlenika koji rade sa migrantima“, kaže Husein Kličić, predsjednik Crvenog križa USK.

Bihać i Kladuša najviše trpe

Samo što se situacija u Velikoj Kladuši počela smirivati, desila se nova takva u Bihaću. Grupa migranata ganjala je jednog migranta kroz centar grada i sustigla ga u gradskom parku. Prema informacijama MUP-a USK-a povrijeđeno lice je zadobilo povrede u predjelo stomaka, te je upućeno na liječenje u Kantonalnu bolnicu u Bihaću.

“Prema podacima s kojima mi raspolažemo najmanje 20 do 30 migranata učestvovalo je u ovom sukobu. Određen broj njih je priveden u Policijsku stanicu Bihać gdje je s istim obavljen informativni razgovor. Nadam se da ćemo utvrditi šta se tačno desilo.”, kaže Ale Šiljdedić, potparol MUP-a USK-a.

U Miralu i BIRA-i koji su trebali biti privremeno rješenje za smještaj migranata, kota za maksimalni broj migranata već odavno je pređena, a novi svakodnevno pristižu. S jedne strane slike napaćenih ljudi koji idući trbuhom za kruhom spavaju pod vedrim nebom, a na drugoj strani slika prestravljenih i zabrinutih građana koji sve više razmišljaju da i sami migriraju iz Krajine.

Enver Munjaković, naš sagovornik s početka priče smatra, a njegovo mišljenje dijele mnogi Krajišnici iako ga javno ne iznose, da je u svemu zakazala država koja se trebala pozabaviti ovim problemom, a do danas to nije učinila.

“Ovim problemom bi se trebalo pozabaviti Vijeće ministara, ali očigledno je da ono ne funkcionira. Da je Ministarstvo sigurnosti odradilo svoj posao ovog ne bi bilo, jer mi smo prije godinu dana kroz proteste građana tražili uvođenje vanrednog stanja jer smo vidjeli kakvo zlo nas očekuje. Ovdje se po meni radi o udaru na državu gdje jedna grupa stranih državljana na jednom malom dijelu teritorije BiH sprovodi politiku sile i terora bez ikakvih sankcija”, zaključuje Munjaković.

Izvor: Al Jazeera