Borba za opstanak sarajevskih zanata

Razvoj zanatstva u Sarajevu počeo je dolaskom Osmanlija u te krajeve. Isprva su se razvijali zanati potrebni vojsci – kovači, sabljari, čizmari, te proizvođači sedla i jorgana. Većina tih zanata više ne postoji, no općina Stari Grad pokušava to promijeniti.

U posljednjih 20 godina zanati poput kišobrandžije, sedlara i jorgandžije potpuno su nestali sa sarajevske Baščaršije. Arhitekt i poznavalac historije starih zanata Mufid Garibija navodi kako njihovim izumiranjem čaršija gubi svoj duh.

„Oni su fundament Baščaršije. Ako čaršija to izgubi, onda smo mi izgubili jedan dio te romanse zanatske, sarajevske i pod svaku cijenu ona treba da oživi. Najmlađi zanat, koji je vezan za struku televizija, je opravka televizija. On je bio najmlađi, a koji je brzo i nestao. Oni su se brzo morali prekvalifikovati za ovu novu tehnologiju“, objašnjava on.

Nema dovoljno ni za režije

Među najugroženijim zanatima je užarski. Džemal Kurahović, iako ima tri sina koji bi nastavili tradiciju dugu tri generacije, ne vidi šansu za opstanak svog zanata. Kaže kako je posla sve manje, dugovi se samo gomilaju, a industrijskim proizvodima je gotovo nemoguće konkurisati zbog cijene.

„Režije idu, gomilaju se. Ne mogu ni za režije da odvojim da platim. Na žalost, ovaj zanat poslije mene, ja mislim, sigurno će izumrijet nakon toliko godina“, ističe on.

Na području sarajevske općine Stari Grad trenutno je registrirano 500 subjekata koji se vode kao stari tradicionalni zanati. Većina njih je u posljednjem periodu ipak zadržala samo naziv ili izgled izloga, a bave se nečim sasvim drugim.

Vehid Tulek nedavno je registrirao proizvodnju bosanske Džandar baklave kao stari zanat. Recept je u posjedu njegove porodice više od 100 godina. Kaže kako je naišao na probleme prilikom registracije, odnosno vraćanja starog zanata.

„Zakoni su nepotpuni prilikom registracije starih zanata ako neko, kao u mom slučaju, želi da oživi neki stari zanat kojeg, nažalost, na Baščaršiji i u gradu Sarajevu nije bilo“, govori Tulek i dodaje kako su zanatlije prepuštene sami sebi, kako se brinu se za marketing i plasman, te kako ih većina ne može opstati bez pomoći države.

„Jedan od održivih modela za stare zanate, koji su pred izumiranjem i gašenjem, bila bi kupovina tih proizvoda od strane različitih nivoa vlasti koji bi se dalje poklanjali na nekim prijemima, prezentacijama ili kako već.“

Pomoć općine Stari Grad

Iz općine Stari Grad su, kažu, svjesni problema i rade sve kako bi se trend nestanka starih zanata zaustavio.

„Općina je, između ostalog, sa drugim organima uspjela da zaustavi taj trend. Prije svega, sa smanjenjem zakupnina, a i kroz 50-postotni popust i druge aktivnosti koje su omogućile da se ipak na neki način taj trend zaustavi“, navodi Senad Resić, šef odsjeća za privredu ove sarajevske općine.

Također, navode kako je u protekle dvije godine došlo do oživljavanja zanata, pa se spisak sa 381 povećava na 500 prijavljenih zanatskih obrta.

To su uglavnom obućari, zlatari i krojači tekstila.

Izvor: Al Jazeera