Borba za kulturu u BiH: MESS odgodio predstavu i dodjelu nagrada

Umjesto planiranog izvođenja 'Čehovljeve prve predstave' iz Irske održan je protestni performans (Al Jazeera)

Internacionalni teatarski festival MESS ponovo staje u odbranu kulture i umjetnosti ne samo grada Sarajeva, u kojem živi već gotovo punih šest decenija, nego i cijele Bosne i Hercegovine.

Kako navode čelni ljudi festivala, kao odgovor na kontinuirano loš odnos federalnih vlasti prema kulturnim institucijama međunarodnog karaktera, MESS je prvi put u svojoj bogatoj historiji odlučio odgoditi prikazivanje ranije najavljene predstave za cijelih godinu dana, kao i dodjeljivanje nagrade za dan uoči otvaranja jubilarnog 60. festivala.

Budući da se takvo što nije desilo čak ni kad je grad bio pod opsadom, zasut kišom metaka i svakodnevnim granatiranjem, jasno je kakav je maćehinski odnos vlasti prema kulturi u Bosni i Hercegovini.

Jer uspijevaju u onome što ni granate nisu uspjele.

Kako je za Al Jazeeru i najavio direktor Festivala Nihad Kreševljaković, umjesto planiranog izvođenja Čehovljeve prve predstave iz Irske održan je protestni performans, u kojem su učestvovali brojne kolegice i kolege iz svijeta umjetnosti, te javne ličnosti, na kojem su iznijeli osvrt na bogatu prošlost festivala koji je ispunjavao srca publike gladne pozorišta čak i u najtežim danima.

Ovog puta uloge su bile zamijenjene. Na “daske koje život znače” stala je publika dok su učesnici performansa sjedili u gledalištu, okrenuti ka pozornici Narodnog pozorišta te ustajali jedno po jedno i navodili najznačajnije trenutke iz bogate historije MESS-a.

Smanjenje izdvajanja

Kako govori prvi čovjek MESS-a, tokom njegovog četverogodišnjeg mandata Federalno ministarstvo kulture i sporta umanjilo je budžet za kulturu i umjetnost za zapanjujućih 60%. Kao da toliko “rezanje” izdvajanja nije dovoljno, informacije o dodjeli sredstava objavljuju se kasno tokom sljedeće godine, nerijetko i u augustu, što otežava i ovako težak rad i planiranje ne samo MESS-u nego i svim drugim institucijama.

Odnos tog ministarstva prema međunarodnoj kulturi nesumnjivo je neadekvatan, dodaje Kreševljaković.

“Često se internacionalna kultura zapostavlja na račun etničke kulture i sličnih stvari. A ovo je ipak projekt od internacionalnog značaja.”

Tužnu situaciju još tužnijom čini to što su, kako kaže čelni čovjek MESS-a, u ratu ljudi, pogotovo oni iz vlasti, bili svjesniji važnosti umjetnosti i kulture za društvo, dok su danas gotovo redovno kultura i umjetnost prve stavke koje se ukidaju kada se režu budžeti. A svako ko je preživio rat i pogotovo opsadu Sarajeva može svjedočiti o značaju kulturnih manifestacija za opstanak ne samo tijela nego i duha građana.

“Sve to su objektivni pokazatelji odnosa prema kulturi. Nije riječ samo o finansijama nego o cjelokupnom odnosu.”

Direktor Festivala osvrnuo se na cjelokupan odnos prema sedam međunarodnih institucija, među kojima su Sarajevo Film Festival, Jazz Fest, MESS, gdje se značajni projekti “svaljuju” na Kanton Sarajevo, kao da su to samo lokalni događaji.

Značajni događaji

“Svi ti festivali, svi ti događaji, nisu važni samo za Sarajevo. Ovo nisu lokalni događaji, to su projekti od značaja na cijelu Bosnu i Hercegovinu. Ali vlasti to očito ne shvataju.”

Zbog toga je donesena odluka o pokretanju radikalnog poteza, kakav nije viđen u historiji jednog od najstarijih festivala te vrste u jugoistočnoj Evropi, kako bi se zaštitio ne samo MESS nego i sve druge kulturne i umjetničke institucije u državi, da bi se odnos vlasti napokon promijenio.

Kreševljaković podsjeća da će sljedeće godine biti održan jubilarni 60. MESS i da se već danas zna da će dan uoči otvaranja biti prikazana Čehovljeva prva predstava te već postoji plan programa. Hoće li on biti potpuno ispunjen ponovo zavisi od odnosa vlasti i spremnosti da se podrži ne samo ovaj festival nego i sve druge kulturne institucije.

U svakom slučaju, ljudi koji stoje iza MESS-a ne planiraju odustati od njega.

“Kada ste dio institucije koja radi toliko dugo, osjećate obavezu sačuvati to što su generacije i generacije prije vas stvarale i napravile jedno ime koje je prepoznato u cijeloj Evropi”, kaže Kreševljaković.

A pomoći publike i kolega nije im nedostajalo. Kako kaže čelnik MESS-a, veliki broj njih odazvao se pozivu za učešće u dijeljenju zajedničke historije.

“Bitno je pokazati tu uzajamnost, tu solidarnost, i između nas u kulturi i umjetnosti i solidarnost između publike i umjetnosti, jer sve ovo što radimo radimo zbog naše publike”, poručio je Kreševljaković.

Solidarnosti je bilo napretek. Istaknuti kulturni umjetnici, ali i brojne javne ličnosti kroz performans su dali doprinos u borbi za kulturu, dok ih je podržala publika dobi od osnovne škole do duboke starosti.

Izvor: Al Jazeera