Borba bh. vinogradara za veće kvote u EU

Bosnu i Hercegovinu čeka drugi krug pregovora sa Evropskom komisijom o kvotama za bescarinski izvoz u Evropsku uniju – između ostalog i vina. Vlasti u Sarajevu traže značajno povećanje te kvote zbog ulaska Hrvatske u EU.

Novinar Al Jazeere Boris Gagić posjetio je hercegovačke vinograde koji, kako on kaže, ožive sa sunčanim danima.

Grgo Vasilj zna kako je došlo vrijeme za rezanje vinove loze, što se generacijama radi u njegovoj porodici kako bi kasnije, nakon berbe, u bačvama mogao imati vrhunsko vino sa 20 hektara vinograda.

„Kad bi još malo bolje posložili u tržište državi, moglo bi to biti profitabilno“, smatra on, no ističe kako se ne žali ni ovako. Iz njegovih podruma, 60.000 butelja vina lako pronađe kupce.

„Kako su naša vina, hercegovačka, pili carevi bečki, rimski, dali smo vinu ime Carski, Carska Žilavka i Carska Blatina“, ističe Vasilj.

Najstarija sorta

Vino iz carskih vinograda u Trebinju, na drugom kraju Hercegovine, čuva se na sigurnom i odlazi odavde na razna tržišta – evropska ili svjetska. Na Carsku Žilavku izrazito su ponosni u podrumu Vukoje.

„Imamo najstariju sortu koja je aktivna i lična karta svih nas vinara, vinogradara, ali i ljudi koji žive u Hercegovini“, izjavio je Radovan Vukoje.

U Hercegovini je do 1990-tih bilo blizu 5.800 hektara vinograda, a sada je tu nekih 3.500 hektara. Poljoprivrednom strategijom, prije ulaska BiH u EU, želi se ta cifra povećati na 10.000 hektara. Veći vinari, kojima nije problem plasirati i do 150.000 boca vina, smatraju da ta brojka nije nedostižna.

„Mogu slobodno reći da se sve više sadi u Hercegovini. Mi smo dokaz da se svake godine još nešto sadi i u 2013. sadimo još dodatnih pet hektara“, navodi Vukoje.

Dodatnu, veću kvotu za bescarinski izvoz vina iz BiH u EU, traže bh. vlasti.

„Ulaskom Hrvatske u EU, a Hrvatska je bila značajno izvozno tržište za naše vino, postojeća kvota neće biti dovoljna i tražimo njeno povećanje“, kazao je Dragiša Mekić iz Ministarstva vanjske trgovine BiH.

Internacionalizacija vina

Trenutna kvota iznosi 16.000 hektolitara, a zahtjev je da se poveća na 43.000 hektolitara jer se iz BiH u Hrvatsku godišnje izveze 23.000 hektolitara vina – uz tendenciju rasta. No, vinska statistika može i zavarati, kaže Gagić.

„I dok se iz Sarajeva traži da se poveća količina vina koja se bez carine može izvesti u EU, činjenica je kako BiH nije iskoristila ni postojeću kvotu, dogovorenu sa Briselom“, ističe on.

Eksperti objašnjavaju da na tržištu, gdje je velika konkurencija, nije bilo dovoljne promocije bh. vina.

„Nismo dovoljno radili na tržištu EU-a, nismo radili na marketinškoj internacionalizaciji naših vina. Naši vinari to ne mogu sami definitivno i tu očekujemo potporu svih nivoa vlasti“, rekao je Marko Ivanković iz Agromediteranskog zavoda iz Mostara.

Na tu pomoć vinari se ne oslanjaju, već vjeruju u svoje ruke – i dobar rod iz vinograda.

Izvor: Al Jazeera