Bolne uspomene na zemljotres u Turskoj

Prije skoro 15 godina Tursku je pogodio razorni zemljotres, koji je usmrtio hiljade ljudi. Iako mu je jačina bila 7,4 stepena po Richteru, jedan od glavnih uzroka visoke smrtnosti bila je loša gradnja.

Reporterka Al Jazeere Dalija Hasanbegović posjetila je Izmitski zaljev kako bi saznala koliko su se pravila od tada promijenila.

Sedamdesetak kilometara od Istanbula nalazi se provincija Kocaeli i grad Izmit. Poznata je kao industrijski centar Turske, a 1999. godine kao epicentar zemljotresa. Skoro 15 godina poslije za Huseina i Mehmeta uspomene na taj august još su svježe. U lokalnoj čajdžinici često se prisjećaju zemljotresa.

“Mnogo je zgrada srušeno. Kod jedne srušene trospratnice bila je grupa ljudi. Prišao sam im i vidio kako izvlače tijela. Bio je to preveliki šok. Nisam više mogao ići do ruševina”, sjeća se Mehmet Tongul, penzioner.

Ko je kriv?

U zemljotresu jačine 7,4 stepena poginulo je više od 17.000 ljudi, a deseci hiljada su povrijeđeni. Blizu pola miliona ljudi ostalo je bez domova. Potres je dužinom od gotovo 150 kilometara ljude ostavljao pod ruševinama.

Svaka priča o zemljotresu pokreće i raspravu: Jesu li posljedice morale biti takve i ko je kriv za to?

“I moja kuća i sve stare jednostavno građene zgrade bile su neoštećene. Sve visoke nove zgrade srušene su u zamljotresu. Zgrade koje su bile čvrste, ostale su”, priča Huseyin Sevim, radnik.

Šef Odsjeka za geofizički inženjering Serif Baris kaže da su tri razloga visoke smrtnosti. Prvi je duga linija zemljotresa, a drugi je dubina, jer je epicentar bio na manje od 20 kilometara ispod površine Zemlje.

“Treći razlog je kvalitet zgrada i činjenica da građevinari nisu poštivali pravila. Zgrade onih koji su radili prema pravilima, ostale su cijele. Osim toga, prije izbora inspekcije su bile rjeđe. Ljudi počnu graditi brže i rade lošije. Ljudska greška je razlog što je toliko ljudi poginulo”, rekao je Baris, profesor sa Univerziteta Kocaeli.

“Iza mojih leđa je spomenik žrtvama zemljotresa iz 1999. godine. Niko u Turskoj ne želi da vidi još jedan ovakav spomenik. Zbog toga stručnjaci kažu da su nova pravila mnogo bolja, kontrole su strože i tako nešto ne bi se trebalo ponoviti. S druge strane, građani se nadaju da sljedeći put kad se Zemlja zatrese, neće pokazati mnogo velikih, smrtonosnih propusta”, javlja Hasanbegović.

Sjećanja i spomen-ploče

Prema kalkulacijama stručnjaka, u narednih 150 godina neće biti novog jakog zemljotresa u provinciji Kocaeli. Ipak, kažu da se nove zgrade prave kao da potres dolazi već narednog mjeseca. Pravila gradnje znatno su stroža. Formiran je i Odsjek građevinske inspekcije, koji prati gradnju od temelja do krova.

“Pogledajte ovu armaturu – prije zemljotresa šipke su išle samo uvis, ali ne i dolje. Tehnički, treba biti ovako kako se sada radi, ali to niko nije poštivao. Sada se to mora raditi. Sve zgrade sada stalno kontrolira građevinska inspekcija”, kaže Razi Nihan Hacet, građevinski inspektor.

Inspektor zadužen za određeni objekat, odgovara za ispravnost i svaki dan do kraja radova posjećuje gradilište. Vlasnik bez njegovog potpisa ne može dobiti upotrebnu dozvolu. Iz Inspekcije tvrde da je malo onih koji sada pokušavaju kršiti pravila. Jer podsjetnici na zemljotres su svugdje, u vidu sjećanja ili spomen-ploča na trgovima.

Izvor: Al Jazeera