Oglasi

Bolji dani za medije i vlasnike autorskih prava na internetu

Protivnici zakonskih promjena tvrde da će nove odredbe ugušiti globalnu razmjenu mišljenja i slobodu samog interneta.
Procjenjuje se da bi direktiva mogla donijeti 415 milijardi eura godišnjeg ekonomskog rasta Evropskoj unijiEPA Ilustracija

Do sada neviđeni lobističko-medijski i stranačko-frakcijski rat unutar Evropskog parlamenta o autorskim pravima na internetu, koji je kulminirao u drugoj polovini prošle godine, završen je nedavno - a kako bi drugo - kompromisom. Nova "Direktiva o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu za 21. stoljeće" mogla bi biti usvojena krajem ovog mjeseca, ili najkasnije na plenarnom zasjedanju EP-a u drugoj polovini aprila.

Nakon nebrojenih amandmanskih dopuna i pogađanja između tradicionalnih medija, kreativne industrije i autora sadržaja, s jedne, i "tehnodivova", pobornika slobode interneta i njihovih lobističkih odreda, s druge strane, uslijedilo je obavezujuće međuinstitucionalno usaglašanje između Evropske komisije, kao predlagača, Vijeća Evropske unije, kao "glasnogovornika" zemalja članica i EP-a, kao krovnog konsultativno-zakonodavnog tijela EU-a.

Kompromisni politički sporazum je postignut i sada preostaje da usaglašeni tekst nove uredbe i direktive sa zakonskom snagom službeno potvrde Vijeće EU-a, u ime zemalja članica, i EP, u ime građana, kao posljednja instanca. Nakon objavljivanja direktive u Službenom listu (EUR-Lex), državama članicama ostaje maksimalno 24 mjeseca za ugradnju novih pravila u nacionalno zakonodavstvo.

(Ne)ravnopravnost u raspodjeli profita

"Obavezujuću političku saglasnost u vezi s novim pravilima o digitalnim autorskim pravima predstavnici triju evropskih institucija postigli su u uvjerenju da je došlo vrijeme za pravednije nagrađivanje kreatora internetskog sadržaja na kojima globalni 'tehnodivovi' i njihovi vasnici zarađuju ogromne svote novca", saopćio je EK.

Iako su "čaure" pokupljene, strasti se ne smiruju. Protivnici novih pravila i dalje tvrde da praktična provedba novog zakonodavstva podrazumijeva "cenzuru internetskih sadržaja", što bi, po njihovom sudu, najveće posljedice moglo imati za šaljive, satirične i slične internetske objave. Za "porez na linkove", kako nazvaju obavezu pravedne naknade za autore i medije čiji su se poveznice do sada samovoljno dijelile putem interneta, protivnici zakonskih promjena tvrde da će one ugušiti pravo na globalnu razmjenu mišljenja, pa i slobodu samog interneta.

Zagovornici, međutim, smatraju da EU napokon mora uhvatiti korak s najrazvijenijim svijetom globalnog informatičkog društva, u kojem neće profitirati samo mega internetske platforme, već i mediji koji su stvaraoci informativnih i drugih online sadržaja, muzička, filmska, dramska, likovna i druga kreativna industrija, muzeji, biblioteke, pisci i svi drugi autori. Inicijativu za izmjenu zakona o autorskim pravima svojedobno su potpisali i direktori 18 evropskih novinskih agencija, među kojima i francuski AFP, njemačka dpa, turska Anadolija i britanska Novinska agencija.

U optužbama na račun Googlea, Applea, Facebooka, Amazona, YouTuba, Instagrama... predstavnici najvećih evropskih medijskih agencija tvrde da "internet divovi predstavljaju ozbiljnu prijetnju lojalnoj tržišnoj konkurenciji, potrošačima internetskih usluga i demokratiji kao globalnom cilju".

Posljednji čas za 'revolucionarni zaokret'

Umjesto pravedne raspodjele ostvarene dobiti, velike američke interneske platforme pljačkaju sadržaje informativnih medija i njihove zaslužene prihode od oglašavanja. Takvom pljačkom tuđih sadržaja od strane velikih internet igrača, smatraju, direktno se radi na uništavanju neovisnih medija i osiromašenju cjelokupne kreativne industrije. "Ne tražimo ništa drugo osim da oni koji kradu naše vijesti, takvu krađu pošteno plate", poručuju predstavnici medija.

Imajući u vidu da je postojeće evropsko zakonodavstvo o autorskim pravima (copyright) usvojeno 2001. godine, kada nije bilo društvenih mreža (Facebook je osnovan 2004. godine, svi ostali kasnije), digitalnih medija, video sadržaja na zahtjev, e-knjiga i online učenja - zagovornici novih pravila u ovoj normativno pipkavoj oblasti, među kojima je njemački zastupnik u EP-u i njegov glavni zastupnik o ovoj temi Axel Voss (Evropska narodna partija) smatraju da "gotovo 20 godina kaskanja za vremenom digitalnog života predstavlja vječnost" te da je već odavno bio "pravi momentum za revolucionarne promjene".

Evropska komisija se, međutim, usudila gurnuti ruku u osinjak tek u septembru 2016. godine, kada je, u okviru "Evropske strategije o jedinstvenom digitalnom tržištu", pokrenula proceduru za izradu moderniziranog zakonodavnog okvira o digitalnim autorskim pravima. Ova oblast je od tada na listi top-prioriteta svih nadležnih evropskih institucija, koje su se već tada jednoglasno obavezale da će novi evropski propisi biti usvojena "do kraja sadašnjeg zakonodavnog mandata evropskih institucija".

Najglasnija novinarska udruženja

"Politički sporazum EK-a, Vijeća EU-a i EP-a od 13. marta ove godine dio je mnogo šire inicijative za redefiniciju uloge EU-a u vremenu digitalnih tehnologija. Od 1. aprila 2018. godine svi građani EU-a koji su u svojoj zemlji pretplatnici na e-filmove, sportske emisije, muzičke sadržaje, e-knjige ili igre na internetu takvim sadržajima sada mogu pristupati gdje god da se nađu unutar Unije. U decembru iste godine evropski zakonodavci su se usaglasili o novim pravilima nadoknade za onlajn sadržaje televizijskih operatera, a uskoro ćemo imati i revolucionarno dorađene propise o digitalnim autorskim pravima", navodi se u saopćenju EP-a izdatom nakon postizanja političkog dogovora.

Na hitnom usvajanju novog evropskog zakonodavstva, kojim bi se odbacila direktiva o autorskim pravima stara skoro 20 godina, najglasnije insistiraju Internacionalna federacija novinara - IFJ, Evropska asocijacija udruženja za zaštitu autorskih prava - GESAC i Evropski savez profesionalnih novinara - EFJ. Oni i svi drugi zagovornici "revolucionarnog osavremenjavanja" EU zakonodavstva u ovoj oblasti smatraju da su "kompromisnim političkim sporazumom između EK-a, Vijeća EU-a i EP-a stvoreni svi proceduralni uslovi za izglasavanje novih propisa do kraja ovog mjeseca".

Iako nisu ostvarili sve što su željeli, medijski profesionalci smatraju da su u konačnu verziju evropske direktive ugrađene mnoge najvažnije odredbe od koristi za autore, kreativnu industriju i medije. Zbog, nejasnosti koje bi u budućnosti trebalo "ispeglati", od predstavnika medija se traži da provedbi novog zakonodavstva pristupe otvorenih očiju, kako bi se ostvarili svi ključni ciljevi novih propisa, među kojima su najvažniji jačanje položaja autora i kreativne industrije u digitalnom okruženju, poboljšanje uslova za kvalitetno novinarstvo i razvoj medija, transparentnost u iskorištavanju autorskih djela te pravo autora i izvođača da, u slučaju nepravednog iskorištavanja, opozovu svoja djela sa interneta.

Zastarjele pravne prepreke

Evropska komisija i EP također podsjećaju na evropske strateške ciljeve, među kojima su ravnoteža između autorskih prava i relevantnih ciljeva javne politike, kao što su obrazovanje, istraživanje, inovacije i potrebe osoba s invaliditetom, unapređenje pravedne, efikasne i konkurentne evropske ekonomije temeljene na autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu, bolji izbor i lakši pristup sadržaju preko granica, promoviranje kulturne baštine EU-a i cijele Evrope na globalnoj mreži digitalnih mogućnosti.

U EK-u se procjenjuje da bi efekti samo najnovije direktive o digitalnim autorskim pravima, čije se usvajanje očekuje, mogli biti čak 415 milijardi eura godišnjeg ekonomskog rasta EU-a kroz nove vidove uključivanja na globalno digitalno tržište, poticanje novih radnih mjesta i kroz ulaganja u inovativne tehnologije.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.