Boko Haram: Borba protiv korupcije prerasla u ekstremno nasilje

Pažnju zapadnjačke javnosti politička i vojna grupa iz sjeverne Nigerije Boko Haram privukla je masovnim otimanjem 276 djevojčica školskog uzrasta 2014. godine. Nasilnost, drskost i svirepost koju su pripadnici grupe pokazivali, otvoreno se suprotstavljajući konvencijama modernog življenja zapanjila je javnost Zapada, koji je njihovo ponašanje osudio kao zločinačko.

Ali, ono što zapadni mediji nisu mogli shvatiti jeste činjenica da je pokret Boko Haram nastao kao dio kolektivnog otpora nigerijskim vlastima koje su, pod egidom sprovođenja reformi, beskrupulozno vladale zemljom.

Korijeni nastanka Boko Harama, kao šireg i općenarodnog pokreta sežu u vrijeme kada je u sjevernom, uglavnom muslimanskom dijelu zemlje, korupcija bila toliko rasprostranjena da se doživljavala kao nešto normalno i svakodnevno. I baš je to bio razlog zašto je mladi, elokventni i u islamskim naukama izobraženi imam Mohamed Yusuf uspio privući toliko pažnje u svim džamijama Maidigurija u kojima je držao vatrene, ali razumljive i nedvosmislene govore. Njegov pristup bio je neposredan, a njegov jezik razumljiv ljudima koji su osjećali da žive u društvu koje je zasnovano na pogrešnim vrijednostima.

Na taj način objašnjava pojavu Boko Harama reditelj Xavier Muntz, čiji je film Boko Haram: The Origins of Evil prikazan na četvrtom WARM festivalu u Sarajevu.

• Kako je nastao i koji su razlozi postanka Boko Harama?

Mnogo je razloga zbog kojih je Mohamed Yusuf stvorio Boko Haram. On je tražio od ljudi u sjevernoj Nigeriji da budu mnogo moralniji nego što su to bili prije nego je on počeo propovijedati. A korupcija u tom dijelu zemlje je toliko ukorijenjena da su ljudi izgubili povjerenje u elite svoje zemlje. Mohamed Yusuf je tražio više morala i etike od ljudi, a svijet je sagledavao kao selefist i htio je da se primjenjuju šerijatski zakoni, ili bar ono što je on mislio da je istinski i izvorni šerijatski zakon.

• Kako je Boko Haram, koji je u nastanku bio općenarodni pokret, postao nasilna borbena grupa?

Postoji tačka preokreta. To je u jednu ruku uvijek bio politički pokret jer je Mohamed Yusuf bio veoma popularan propovjednik, a njegovi govori uvijek su imali jednu dozu političkog tona. Ali, tačka preokreta bili su izbori iz 2007. ili 2008. kada je govore Bornoa, Ali Modu Sheriff, morao napraviti savezništvo sa Mohamedom Yusufom.

On je tada obećao Yusufu da će uvesti šerijat u cijeloj provinciji, a u zauzvrat je poručio Mohamedovim pristašama da, žele li šerijat, moraju glasati za njega. Guverner Bornoa Ali Modu Sheriff nije ispoštovao dogovor i izigrao je Mohameda Yusufa jer nije uveo šerijat nakon pobjede i to je bio razlog zbog čega je savez bio raskinut. Tada Yusuf i Sheriff postaju smrtni neprijatelji.

Mohamed Yusuf je i prije toga bio doživljavan kao državni neprijatelj, jer je govorio da su elite korumpirane, ali sada kada je guverner Bornoa prevario Mohameda Yusufa, imali su veliki problem. Razlog zabrinutosti bila je ogromna važnost Yusufovih sljedbenika u političkom životu provincije, a on sam je bio veoma omiljen kod naroda. To je trenutak kada ga političke elite prepoznaju kao veliki problem. Tada vlasti proizvode nekoliko incidenata kako bi provocirali Yusufa i njegove sljedbenike.

• Koja je prelomna tačka nakon koje se Boko Haram odlučuje okrenuti nasilju?

Jedan od takvih incidentata je i hapšenje Yusufovih pristalica koje nisu nosili kacige kad voze motore. Morate znati da u Nigeriji niko ne nosi kacige i kada je donesen zakon da se to mora obavezno činiti – to je bila čista provokacija. Vraćajući se sa jedne dženaze, Yusufove pristalice nisu nosile kacige, što je izazvalo policiju da otvori vatru na njih i to je bio prvi značajniji incident usmjeren protiv Yusufovih pristalica. To je bio masakr iz 2008. u Maiduguriu. Yusuf je tražio osvetu a guverner Bornoa pozvao je policiju i vojsku koja je ubijala ljude gotovo nasumice.

• To je tačka kada pokret postaje borbena grupa. Mohamed Yusuf je ubijen, ali vi pokazujete da su vojska i vlada svojim nasilnim ponašanjem potakli ljude da se priključe Boko Haramu?

To je veoma važno da razumijete ako želite razumjeti Boko Haram. Način na koji se vojska svetila populaciji učinio je puno da mnogo ljudi priđe pokretu Boko Haram. Vojska je podjednako dio problema i dio rješenja. Armija je od samog početka bila gruba prema populaciji u regiji i opravdavala je hapšenja, mučenja, egzekucije. Sve je to učinilo da populacija u sjevernoj Nigeriji počne rezonovati kako je Boko Haram mnogo bolji od vojske.

• Ideologija Boko Harama je bila isprva usmjerena protiv zapadnjačkih vrijednosti, korupcije i „loših muslimana“, vidimo u filmu. Kako se to preobrazilo u nasilje usmjereno protiv kršćanske manjine u regiji?

Nije baš sasvim jasno. Boko Haram je u početku bio usmjeren protiv federalne vlasti, korupcije i protiv „loših muslimana“. Ali, u sjevernoj Nigeriji rasprostranjeno je mišljenje da su svi ti ljudi, koji su dio državnog aparata, kršćani i da oni namjerno manevriraju protiv muslimana u sjevernoj Nigeriji. Sve je to stvar percepcije različitih zajednica. Pošto su zahtijevali bezuvjetnu osvetu, pripadnici Boko Harama su, kao svoje mete, počeli  targetirati kršćane. To se intenzivira čak i kasnije kada je vojska, pošto nije mogla uhvatiti članove Boko Harama, počela regrutovati lokalne ljude u borbi protiv pokreta. Kada su lokalne vlasti i vojska počeli regrutovati lokalne ljude, Boko Haram je donio odluku da će ubijati sve, bez izuzetka. Tada su počeli raditi velike masakre.

• U filmu objašnjavate da je korijen problema Boko Harama sa ostatkom svijeta njihovo odbjanje da prihvate „zapadnjački koncept obrazovanja“. Zašto je znanje „zapadnjaka“ njihov najveći neprijatelj?

Stvar je u sljedećem. Sjeverna Nigerija je veoma tradicionalno područje i kada pogledate historiju Nigerije shvatate da su kršćani „došli“ sa Britancima koji su uveli savremeno obrazovanje na jugu. Sjeverni muslimanski dio je rekao “mi to ne želimo” i Britanci su to prihvatili i ostavili ih da žive u tradiciji. Jug je zbog toga dobio više obrazovnih ljudi. Kada zapošljavate ljude, morate imati ljude koji znaju čitati i pisati i to su razlozi zašto se sve više ljudi sa juga zapošljavalo u državnoj službi, a sve manje onih sa sjevera. Južnjaci su mogli ostvariti razne stvari samom činjenicom da im je obrazovanje omogućilo učestvovanje u državnoj službi, što je muslimanima sa sjevera zemlje bilo uskraćeno.

• Boko Haram je vojno poražen, ali njegova ideologija je živa i ima moć privlačenja ljudi. Kako objašnjavate taj vitalizam njenih ideja?

Ideologija pokreta je dobrodošla u velikom dijelu populacije. Ideologija se bazira na ideji više pravde i manje korupcije. Svi su za to – svi na sjeveru Nigerije. Ali, nisu svi za način na koji se ta ideologija sprovodi. Ipak morate shvatiti da je početna tačka ideologije veoma privlačna i ljudi je rado prihvataju. Za sve ljude na svijetu to zvuči kao dobra ideja. Ali Mohamed Yusuf, pošto je bio selefija, te je ideje htio sprovesti uvođenjem šerijata. A to je onda preraslo u ekstremno nasilje.

Izvor: Al Jazeera