Oglasi

Bloomberg: Kako je Putinova Rusija postala bliskoistočna zemlja

Vladimir Putin je iskoristio razne konflikte na Bliskom istoku, među čijim se autoritarnim vođama osjeća kao kod kuće, piše 'Bloomberg'.
Vladimir Putin je na Bliskom istoku uspostavio veze s liderima koji inače ne žele niti stati jedan pored drugogEPA/Arhiva

Mnogo je učinjeno otkako se Rusija okrenula prema Kini, u potezu koji je ocijenjen kao opasnost po svjetski poredak pod liderskom palicom Sjedinjenih Američkih Država. No, Rusija se sada mnogo uspješnije okrenula prema Bliskom istoku, gdje se njen lider Vladimir Putin među grupom autoritarnih vladara osjeća kao kod kuće.

Kako piše Bloomberg, godišnje zasjedanje Valdai Discussion Cluba, Putinove omiljene platforme za lansiranje ideja koje se tiču vanjske politike, ciljalo je najviše na Bliski istok.

Rusija Kini trenutno ne može ponuditi dovoljno da bi se smatrala njenim jednakim partnerom, pošto njeno tržište Pekingu nije nezamjenjivo, dok se ne može niti pohvaliti tehnologijom koja bi Kinezima mogla biti korisna. Zbog toga se Rusija, kako navodi autor teksta, okrenula Bliskom istoku.

Putin je na zasjedanju u Sočiju prvo govorio o Bliskom istoku, pa tek onda ekonomskim vezama svoje zemlje s Kinom i ostalim azijskim zemljama.

Dobar i s Bin Salmanom i sa Rouhanijem

Putin se, kako se kaže, pohvalio uspjesima u Siriji i uspostavljanjem bliskih odnosa sa Iranom, Turskom, Izraelom, Saudijskom Arabijom, Jordanom i ostalim zeljama Bliskog istoka, kao i sa SAD-om.

"Morate se složiti da je takav odnos sa zemljama s kojima imamo uzajamno raznolike emocije, prije nekoliko godina bilo teško zamisliti“, poručio je Putin.

Kako tvrdi autor, Rusija je konflikt u Siriji, ali i ostale prilike, iskoristila da bi uspostavila veze s liderima koji inače ne žele niti stati jedan pored drugog. Putin je tako u prijateljskim odnosima i sa sirijskim predsjednikom Basharom al-Assadom, kao i turskim liderom Recepom Tayyipom Erdoganom. Također, u dobrim je odnosima i sa liderima dva regionalna rivala – Irana i Saudijske Arabije – Hassanom Rouhanijem i Mohammedom bin Salmanom.

Više su nego zadovoljavajući i njegovi odnosi sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom i egipatskim liderom Abdel-Fattahom el-Sisijem, dok je jordanski kralj Abdullah II bio Putinov gost na zasjedanju u Sočiju.

Putin je, tvrdi Blomberg, koristio razna sredstva da uspostavi te odnose. Ratovao je za Assada, a Erdoganu je ponudio pomoć tokom pokušaja državnog udara u Turskoj iz 2016. (SAD to nije učinio, pa je možda zato Erdogan, uprkos protestu SAD-a, odlučio kupiti ruski raketni sistem). Ignorisao je ogorčenost svijeta Mohammedom bin Salmanom nakon ubistva novinara Jamala Khashoggija, a sa Saudijcima je radio na uspostavi cijena nafte koje će zadovoljiti obje strane. Podržao je Irance kada im je SAD nametnuo sankcije, a spriječio je i napade na Izrael sa sirijske teritorije.

Cilj je zadržati 'status quo'

Sve ovo, navodi autor teksta, ima jednu zajedničku stvar – u svakom slučaju, Putin nastoji zadržati status quo. Kao stari ruski carevi, koji su za cilj imali podršku moharhiji sa svih strana, on je stalni protivnik promjene režima. Jedini izuzetak je, kako piše, nezvanična podrška Moskve libijskom generalu Khalifi Haftaru, koji se bori protiv međunarodno priznate vlade Libije. No, ovdje se postavlja pitanje ko je stvarni vladar države, jer Haftar kontroliše više terotorije nego vlasti iz Tripolija.

Niko ne može biti siguran da će SAD konstantno podržavati svoje saveznike, kao što Moskva čuva svoje. Washington je dugo podržavao kurdske snage u Siriji, ali je u ponedjeljak najavio povlačenje iz zone u kojoj se borio, ostavljajući ih u opasnosti da budu izložene dugo najavljivanoj turskoj ofanzivi.  

Autor teksta, na kraju, konstatuje da Rusija zapravo nije niti evropska, niti centralnoazijska ili istočnoazijska država, kao što geografija nalaže, već je bliskoistočni autoritarni režim.

Njena politika na Bliskom istoku je, kako kaže, prirodnija od prethodnih pokušaja zbližavanja sa SAD-om i Kinom. Da li je to zaista ruski nacionalni interes, tema je o kojoj trebaju razmišljati Rutinovi nasljednici, kaže se na kraju teksta na Bloombergu.

Izvor: Bloomberg

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.