Oglasi

Bliski istok više nije u centru pažnje Amerike

Martin Indyk, bivši pomoćnik američkog državnog sekretara, pozvao je Washington da odustane od velikih ambicija na Bliskom istoku.
Došlo je do 'strukturnog pomaka' u američkim interesima na Bliskom istoku, što je promjena koju Washington teško priznajeEPA

Martin Indyk, bivši pomoćnik američkog državnog sekretara, pozvao je Washington da odustane od svojih "velikih ambicija" na Bliskom istoku, rekavši da ta regija više ne zaslužuje toliku pažnju.

U članku objavljenom u Wall Streat Journalu piše da su Sjedinjene Američke Države bile na ivici još jednog rata u regiji, ovog puta s Iranom.

Indyk, ugledni istraživač Američkog vijeća za vanjske odnose (CFR), rekao je da je Washington bio spreman za sveobuhvatnu konfrontaciju s Teheranom u slučaju da je iranska odmazda američkoj administraciji za ubistvo generala Qassema Soleimanija dovela do smrti većeg broja Amerikanaca.

Autor teksta, koji je prethodno radio kao specijalni izaslanik za izraelsko-palestinske pregovore i ambasador SAD-a u Izraelu, postavlja pitanje šta to navodi SAD da se uvijek vraća na Bliski istok.

Problematična regija

Također postavlja pitanje o opravdanjima koja drže Washington zaglavljenim između želje da okonča svoje vojno prisustvo na Bliskom istoku i tendencije za ulazak u još jedan rat u toj problematičnoj regiji.

Rekao je da je iznenađen nesposobnošću koju su pokazale posljednje dvije američke administracije u pronalasku rješenja za tu dilemu. Napominje da su predsjednici SAD-a u ime dvije velike stranke (Republikanske i Demokratske) ranije bili svjesni američkih interesa na Bliskom istoku, uključujući konsenzus da su ti interesi od ključne važnosti za zemlju, što ih čini dostojnim da se životi Amerikanaca i resursi njihove zemlje stave na kocku kako bi bio uspostavljen mir i, kada je to potrebno, vođen rat.

Dok su američke trupe i dalje u opasnoj situaciji u Iraku i u Afganistanu, a tenzije s Iranom produbljuju se, Amerikanci su iscrpljeni od ratova, smatra Indyk.

Uprkos tome, nastavlja autor, postoji dobar razlog koji sprečava Amerikance da se dogovore ili ih onemogućava da usvoje dosljednu politiku na Bliskom istoku, a to je da je nekoliko ključnih američkih interesa još u opasnosti u toj regiji.

Sada je izazov, i politički i diplomatski, izvući neophodne zaključke iz te činjenice.

Odgovornost i nafta

Predsjednik Donald Trump, kao i Barack Obama prije njega, počinje shvatati koliko se teško prilagoditi toj stvarnosti. Prije četiri mjeseca izjavio je da zaštita saudijskih naftnih objekata nije odgovornost SAD-a nakon iranskog napada na njih, koji je smanjio saudijsku proizvodnju nafte za više od polovine, navodi Indyk.

Međutim, Trump je nakon toga poslao dodatnih 14.000 američkih vojnika, zajedno s udarnom grupom brodova na čelu s nosačem aviona u područje Zaljeva, koju bi Pentagon radije rasporedio u Južnokinesko more kako bi se nosio s važnijom prijetnjom koja dolazi iz Kine.

Indyk dalje prati ponašanje američke administracije na Bliskom istoku, ukazujući na to da je nova misija američkih snaga raspoređenih u Siriji, kako ju je Trump preoblikovao, zaštita naftnih polja u toj zemlji.

Međutim, bivši američki zvaničnik smatra da ostaje neriješen sukob između ciljeva kojima Washington teži u Siriji i sredstava potrebnih za njihovo ostvarenje.

Bivši izaslanik na Bliskom istoku kaže da pojedini takvo "natezanje" pripisuju protivrječnosti u Trumpovim politikama, odnosno nedosljednosti između predsjednikovog instinkta da se odvoji od Bliskog istoka i motiva radikala među njegovim najbližim savjetnicima, poput državnog sekretara Mikea Pompea, senatora Lindseyja Grahama i bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost Johna Boltona.

Demonstracije i demokratija

Takva situacija ne odnosi se samo na aktualnu administraciju, s obzirom na to da su slične nedosljednosti postojale i za vrijeme mandata njegovog prethodnika Baracka Obame, koji se u to vrijeme činio odlučnim okončati "vječne ratove" na Bliskom istoku i izbjeći uključivanje u nove.

Obama se nije mogao oduprijeti želji da zatraži svrgavanje režima u Egiptu, Libiji i Siriji, zemljama koje su bile svjedoci prodemokratskih demonstracija tokom revolucija "arapskog proljeća" 2011. I pored toga, nije imao namjeru koristiti američke resurse za ostvarivanje te želje.

Usred takvih oscilacija u stavovima krije se stvarnost 21. stoljeća: došlo je do "strukturnog pomaka" u američkim interesima na Bliskom istoku, što je promjena koju Washington teško priznaje.

U prošlosti je SAD imao dva jasna prioriteta na Bliskom istoku: zadržati zaljevsku naftu po prihvatljivim cijenama i osigurati opstanak Izraela. Međutim, američka ekonomija više nije ovisna o uvoznoj nafti nakon što se SAD pretvorio u izvoznika nafte i prirodnog plina.

Ipak, potvrdilo se da će globalna ekonomija, a time i američka, biti pogođena velikim poremećajima u isporuci nafte iz Zaljeva.

Mir i Izrael

Kad je riječ o Izraelu, podrška sigurnosti "jevrejske države" još je u centru američkog nacionalnog interesa, ali se njen opstanak više ne dovodi u pitanje, rekao je Indyk.

Autor je istakao da Izrael danas uživa u, kako je to nazvao, strateškim odnosima s "vodećim sunitskim arapskim državama" – poput Saudijske Arabije, Egipta i drugih – boljim od onih koje te zemlje održavaju jedne s drugima.

Dodao je da se to događa uprkos tome što ne postoji nikakav napredak u uspostavljanju mira između Izraelaca i Palestinaca.

Među pitanjima američke nacionalne sigurnosti jest i pitanje terorizma, posebno prijetnji koju predstavljaju oružana grupa Islamska država Irak i Levant (ISIL) i Al-Kaida u regiji. U vezi s tim Indyk smatra da je trenutni izazov suočavanje s ostacima dviju organizacija nakon uništavanja ISIL-ovog "halifata".

Autor smatra da operaciju čišćenja tih ostataka može izvesti mali broj američkih snaga u bliskoj saradnji s lokalnim partnerima u Iraku i Kurdima u Siriji, te zemljama u sastavu međunarodne koalicije protiv ISIL-a.

Iranski nuklearni program i dalje je pitanje od ključne važnosti za američku nacionalnu sigurnost, koje bi SAD moglo nagnati da pribjegne ratu.

Ambicije Irana

Međutim, Indyk je dodao da treba biti oprezan prema onima koji žure s izražavanjem spremnosti za borbu protiv Irana.

Kako bi se suzbile iranske nuklearne težnje i ambicije za dominacijom u regiji, od Amerike se traži ustrajnost na tome da kao sredstvo usvoji diplomatiju, a ne rat, navodi Indyk.

Zaključuje da Amerika ne može priuštiti sebi da okrene leđa Bliskom istoku, kolijevci judaizma, kršćanstva i islama, mjestu ogromnih rezervi nafte i polju velikog nadmetanja izmedu sila koje imaju aspiracije i onih već etabliranih.

Bliski istok, smatra Indyk, nastavit će zaokupljati maštu Amerikanaca, ističući da je došlo vrijeme da se izbjegnu "beskrajni ratovi" i da se odustane od grandioznih ciljeva – poput protjerivanja Irana iz Sirije, svrgavanja vladavine mula ili rješavanja izraelsko-palestinskog sukoba – u korist "ograničenijih ciljeva" koji mogu biti postignuti skromnijim sredstvima.

Izvor: Al Jazeera i agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.