Bjelorusija: Uprkos pandemiji Lukašenko želi vojnu paradu

Piše: Helene Bienvenu

Od početka aprila, Nadija Ludčik, 35-godišnja pomoćnica filmskog producenta koja je radila na snimanju u Kijevu, u Ukrajini, volontira kao koordinatorica u svom rodnom Minsku, u susjednoj Bjelorusiji.

I dalje povremeno radi na filmskim setovima u Minsku budući da Bjelorusija, za razliku od većine ostatka istočne Evrope, nije u izolaciji.

Ali većinu vremena ona sada provodi koordinirajući stotine volontera kako bi se pobrinula da maske i druga sigurnosna oprema budu dostavljeni bolnicama i zdravstvenim radnicima širom države.

Ona je dio neformalne strukture nazvane ByCovid-19 kreirane krajem marta i stalno se prebacuje između aplikacija, sa Telegrama na Hangout, sa Facebooka na Trello, kako bi bila u kontaktu sa regionalnim grupama i odgovarala na zahtjeve.

„Bjelorusi su inače pasivni. Nikada nisam vidjela takav napor koordinacije oko jednog cilja u Bjelorusiji, impresivno je“, kazala je Al Jazeeri u telefonskom razgovoru.

Bjelorusiju, državu od oko 9,5 miliona ljudi gdje većina stanovništva živi u urbanim centrima, vodi isti predsjednik, Aleksandar Lukašenko, još od 1994. i sada se bori sa jednom od najvećih stopa oboljelih od korona virusa u Evropi.

Opasnost od korona virusa

Prema podacima Univerziteta Johns Hopkins, ima najmanje 19.255 novih slučajeva oboljelih od korona virusa.

Covid-19 je usmrtio najmanje 112 osoba u ovoj državi, ali neki stručnjaci kažu da su mnogi slučajevi oboljelih od korona virusa registrovani kao slučajevi upale pluća.

Lukašenko, koji vodi kampanju za predsjedničke izbore koji će biti održani krajem avgusta, u više navrata je umanjivao opasnost od korona virusa, rekavši da bi izolacija bila neefikasna, neopravdana i loša za posao i za društvo. 

On i dalje želi da se održi vojna parada, kojom se obilježava 75. godišnjica od završetka Drugog svjetskog rata – potez koji je uznemirio Human Rights Watch iz kojeg su rekli da ovaj događaj „ne poštuje preporuke javnog zdravstva“.

„Ne možemo to otkazati“, rekao je Lukašenko. „Ti su ljudi dali živote za nas.“

U slabom pokušaju da podstakne na socijalno distanciranje, dodao je: „Ne trebate nikoga vući na ovaj događaj.“

Svjetska zdravstvena organizacija je nedavno izdvojila Bjelorusiju zbog „manjka adekvatnih mjera socijalnog distanciranja“ i pozvala ovu državu da zatvori manje važne poslove i uvede učenje na daljinu.

Ali pristup ove države ostaje opušten – do sada je savjetovala samoizolaciju za one koji su pozitivni ili koji su se vratili iz inozemstva i rekli su da ljudi trebaju držati distancu od 1,5 metara.

Iz predsjednikovog ureda su odbili Al Jazeerin zahtjev za intervjuom.

U martu je Lukašenko rekao: „Ljudi ne samo da trebaju prati ruke votkom, već trebaju i virus njome otrovati.“

Kafići i barovi su još otvoreni, fudbalska liga je u toku, a 25. aprila je oko 25 posto populacije učestvovalo u „radnom danu zajednice“, uključujući i predsjednika.

Strahujući od gore epidemije i sa slabim očekivanjima od vlasti, mnogi Bjelorusi uzimaju na sebe obavezu da pokušaju suzbiti virus i pomoći drugima.

Dok raste broj oboljelih od Covida-19, sve je manje zaštitne opreme.

„Čudo je svaki put kada nađemo prodavača koji nudi maske po normalnoj cijeni“, kazala je Ludčik, čija je volonterska grupa osigurala 50.000 maski do sada i prikupila više od 10.000 dolara koristeći web stranicu za prikupljanje novca.

Preporuke o distanciranju

Otkako se vratila iz Ukrajine, Ludčik pokušava poštovati preporuke o držanju distance koje su na snazi u drugim državama.

Prema nedavnom Googlovom izvještaju o pokretljivosti, Bjelorusi su prisustvovali manjem broju „maloprodajnih i rekreativnih“ lokacija kao što su pozorišta ili restorani (24 posto manje) ali je njihovo prisustvo u parkovima poraslo za 40 posto.

Aleksej, psiholog iz Minska, živi u samoizolaciji već duže od mjesec.

„Izlazim samo do obližnjeg supermarketa, noseći masku i rukavice. Tamo imaju dezinficijens za ruke i od kupaca se traži da drže distancu od metar i po obilježenu na podu. Ne vozim se više metroom, ali čuo sam da je sada mnogo manja gužva.“

Iako nije imao simptoma, Aleksej je odbio posjetiti svoje rođake u gradu Grodnu za Vaskrs.

„Bojim se da bi situacija u Bjelorusiji mogla izgledati kao Italija. Sve dok ne uvedu izolaciju, ljudi će morati ići na posao. Inače, mogu biti otpušteni.“

Andrej Jahorau, analitičar u Centru za evropsku transformaciju, ekspertskoj organizaciji iz Minska specijaliziranoj za centralnu i istočnu Evropu, kaže: „Lukašenko je neodgovoran. Potrebno je objasniti ljudima šta se zaista događa.“

Iako je Ministarstvo zdravstva poduzelo mjere da podstakne socijalno distanciranje, nema veće ovlasti od Lukašenka, rekao je Jahorau.

Škole, koje su bile zatvorene tri sedmice za Vaskrs, sada su ponovo otvorene. Međutim, roditelji imaju opciju da ostave djecu kući.

Univerzitetima je dozvoljeno da se prebace na učenje na daljinu, ali mnogi nisu.

Jahorau je povukao svoje dvoje djece iz vrtića i živi sa svojom porodicom u samoizolaciji.

Iako je kritički nastrojen spram Lukašenkovog pristupa, Jahorau je skeptičan i u vezi pune izolacije.

„Bjelorusija nema resurse da to provede“, kazao je. „Kompanije trebaju odlučiti koji industrijski procesi mogu biti zaustavljeni, a koji ne.“

Rekao je i da će se Bjelorusija vjerovatno suočiti s ekonomskim problemima ne samo zbog pandemije već i zbog ruske naftne krize koja se pogoršala prošlu zimu.

Dobrobiti interneta i društvenih mreža

Internet je pružio ljudima forum da podijele svoje probleme i služi kao sabirno mjesto za Bjeloruse koji žele poštovati fizičko distanciranje.

Ljudi na društvenim mrežama dijele priče od pacijenata oboljelih od covida-19 ili od doktora, prikazujući ozbiljnu situaciju i kritikujući manjak mjera.

Mnogi u privatnom sektoru, koji zapošljava gotovo polovinu radničke populacije – rade preko interneta. Vjerski lideri su pozvali vjernike da ostanu kući i emituju službe na internetu.

The Dynamo Brest, popularni fudbalski klub na zapadu države, počeo je prodavati virtualne karte omogućivši fanovima da budu virtualno prisutni sa svojom slikom na stadionu.

Federacija trgovinskih sindikata pomjerila je svoju tradicionalnu prvomajsku paradu online.

Lokalni i decentralizirani ByCovid19 brine o potrebama zdravstvenih radnika sa svojim timom volontera, koji se sastoji od bakica spremnih da kuhaju do informatičkih stručnjaka.

Korporacije i ojačani informatički sektor su se pridružili pokretu solidarnosti.

„Možemo biti brži od vlade jer ne moramo poštovati svu birokratiju“, kazala je Ludčik, dodajući da ova grupa sarađuje sa Ministarstvom zdravstva.

Katarina Sergejeva, direktorica Imene, NVO-a koji je pomogao da se oformi ByCovid19, i njene kolege nedavno su pokrenuli telefonsku liniju za starije i još jednu koja nudi psihološku pomoć zdravstvenim radnicima.

„Bjelorusija je mala, a mi smo posljednji u redu za zaštitnu opremu“, kazala je. „Nijedna vlada na svijetu se ne može sama boriti protiv Covida-19.“

Izvor: Al Jazeera