Bivši ovisnici u borbi protiv zloupotrebe narkotika

Ovisnici i porodice žive često marginalizirane i izolirane u svom problemu, kažu iz udruženja (Ustupljeno Al Jazeeri)

Užurban tempo života, neimaština, korupcija, naizgled manjak zdravih opcija… samo su neki od faktora koji tjeraju veliki broj mladih u cijelom svijetu, pa tako i u Bosni i Hercegovini, na pogrešan životni korak i spas pokušaju naći tamo gdje ga sigurno nema – u narkoticima.

Veliku pomoć onima koji se žele spasiti ove pošasti, kao i najbližim članovima porodice ovisnika, pruža Udruženje za resocijalizaciju bivših ovisnika Proslavi oporavak iz Sarajeva. Posljednjih dana je aktivirana i besplatna anonimna telefonska linija za pomoć (0800 – 28 000), koja je, kako kaže predsjednik udruženja Boro Goić, sastavni dio projekta “Biram oporavak”, koji provode organizacije civilnog društva u Bosni i Hercegovini, Srbiji (nevladina organizacija Izlazak) i Crnoj Gori (NVO Preporod).

Sve veća zloupotreba lijekova

Zvaničnih podataka o tome koliko ovisnika o narkoticima ima u Bosni i Hercegovini i njenom glavnom gradu – nema.

‘Naše savjetovalište radi već devet godina, a ono što je specifično za ljude koji nas zovu i dolaze je da je u zadnjem periodu sve učestaliji broj ljudi koji traže pomoć od zloupotrebe lijekova, poput tramadola, i konzumacije amfetamina ili speeda. To nam jasno daje do znanja da se i trendovi mijenjaju i da trebamo pristupiti toj populaciji na individualan i specifičan način koji se razlikuje od klasičnog tretmana kao do sada’, ističe Goić.

“Sam projekat, koji će trajati tri godine, nastao je kao rezultat procjene potreba koje smo radili 2015. godine i gdje smo uočili par nedostataka, koje sada želimo adresirati na pravi način. Jedna od potreba koja se nametnula je lakši pristup informacijama i servisima svima onima koji su pogođeni problematikom zloupotrebe droga”, kaže Goić.

Izolirane porodice

“Ovisnici i porodice žive često marginalizirani i izolirani u svom problemu, ne znajući zapravo o kakvoj se štetnosti radi, ali isto tako, ne postoje ni jasna profesionalna saznanja kako započeti, ući i napredovati u procesu oporavka. Mislim da ovom besplatnom linijom u cijeloj regiji, a pogotovo u njenim ruralnim krajevima, možemo dosegnuti one koji su u problemu i dati im jasna usmjerenja šta činiti kada ova pošast uđe u njihove živote.”

Goić dodaje kako je pokrenuta i web stranica www.biramoporavak.com, gdje se mogu naći informacije u vezi zloupotrebe droge.

Na telefonskoj liniji će raditi savjetnici za oporavak koji će se javljati na pozive unutar radnog vremena našeg udruženja, a to je kombinacija socijalnih radnika, psihologa te ljudi koji su završili proces oporavka i uspješno se resocijalizirali kao korisni i aktivni članovi društva, navodi naš sagovornik.

“Mišljenja smo da je jako potrebno identificirati se s pozivateljem, znati kroz šta prolazi, a onaj koji je to iskusio najbolje može takvu uslugu i pružiti. Što se tiče samog odgovora na poziv, to jest pomoći koju možemo pružiti, ona će zasigurno varirati od slučaja do slučaja. Nekome će pomoći da ga saslušamo, iako nećemo imati jasna rješenja za taj problem, drugima, opet, zasigurno možemo reći kome da se obrate u svom gradu i kakvu vrstu pomoći od te ustanove mogu očekivati, onima koji žive blizu nas zakazat ćemo sastanak u prostorijama našeg udruženja. Kakav god odgovor bio, želimo poslati ohrabrenje i nadu da je oporavak moguć, ali da je to i dugotrajan i mukotrpan proces i da smo kao organizacija tu za sve osobe pogođene problemom, od prvog poziva pa sve do kraja procesa oporavka”, navodi Goić.

Sistemska rješenja

Kako ističe, već je izvršeno mapiranje u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori i identificirani su akteri koji si na bilo koji na bilo kakav način bave smanjenjem ponude ili potražnje narkotika.

“Još jedna od potreba koju smo procijenili je da mnogi servisi, koji pružaju pomoć u problematici zloupotrebe droga, rade dobro svoj posao, ali ga rade u izolaciji. Znajući da je ovisnost o drogama multifaktorijalni poremećaj, onda on zahtijeva i multidisciplinarni pristup više servisa koji moraju biti uvezaniji nego što su bili do sada. Mi kao udruženje nemamo kapacitete, niti možemo, niti trebamo rješavati sve probleme, tako da nam je plan aktivno uključiti centre za mentalno zdravlje, centre za socijalni rad, bolnice sa odjelima za detoksikaciju, zavode za zapošljavanje i druge organizacije civilnog društva, kako bi svi zajedno od početka procesa oporavka djelovali i pružili potrebnu pomoć i podršku”, kaže on.

Udruženje Proslavi oporavak

Udruženje Proslavi oporavak postoji od 2008. godine, a osnovali su ga oporavljeni ovisnici, koji i sada čine bitan strukturni dio organizacije, navodi predsjednik udruženja.

‘U godinama djelovanja više od 1.000 ovisnika i njihovih porodica je prošlo kroz neke vrste savjetovanja, grupa samopomoći ili podrške pri resocijalizaciji u društvo. Poseban ton dajemo umrežavanju, suradnji i razmjeni iskustava s drugim organizacijama – kako u regiji, tako i po cijeloj Evropi. Svake godine u Sarajevu organiziramo konferencije bivših ovisnika, gdje se ljudi skupe da razmijene iskustva, nauče nešto novo i odu s još većom sigurnošću da ono što se zove ovisnost pripada dalekoj prošlosti’, kaže Goić.

Dodaje kako se udruženje posljednjih pet godina aktiviralo u kreiranjima politika za problematiku zloupotrebe droga.

‘Zbog toga smo često pozvani da donosimo ekspertize iz našeg djelovanja u procesu opravka od ovisnosti, ne samo u našoj zemlji, nego i u Evropskoj komisiji i Ujedinjenim narodima. Ono čega smo se uvijek pridržavali je moto da nam je čovjek kao individua najvažniji, da ovisnost nije stanje u kojem ljudsko biće treba prebivati i djelovati, da svako zaslužuje drugu šansu bez obzira šta je napravio i da taj isti čovjek može krenuti putem oporavka i tamo postići svoj maksimalni osobni potencijal, na što smo ustvari i svi pozvani.’

Ističe kako je zadatak udruženja potaknuti tu uvezanost, jer to direktno utiče na krajnji oporavak ovisnika.

“Kroz navedeno ćemo probati sistemski rješavati problematiku zloupotreba droga u državama gdje se projekat provodi. Jasno je da to traži i napor i odricanje i drugih, ali znam da time svi zajedno možemo stvarati ekologiju oporavka, u kojoj će ovisniku biti puno jednostavnije potražiti pomoć nego do sada. U takvoj ekologiji pomoć bi se pružala ovisniku na adekvatan način zasnovan na primjerima dobre prakse i bilo bi lakše ući i napredovati u procesu oporavka imajući u vidu da je sav fokus koji servisi pružaju na ovisniku i njegom zdravlju i dobrobiti”, kaže Goić.

Posebno ističe da svako rješenje mora uključiti i porodicu koja je ključ uspjeha kako u prevenciji tako i u oporavku od zloupotrebe droga.

Šta je alternativa?

Uz poznatu izreku “na mladima svijet ostaje”, sagovornik postavlja pitanje: Kakve to, zapravo, vrijednosti društvo nudi tim mladima?

“Ako mlad čovjek odrasta u familiji koja se služi korupcijom kao legalnim i prihvaćenim sredstvom dobivanja stvari, postavlja se pitanje kakvu se tu poruka šalje i ko je tu odgovoran? Mislim da zbog toga ne trebamo ni stavljati velik teret na pojavu zloupotrebe psihoaktivnih supstanci kod mladih, nego se zapitati šta im dajemo kao alternativu. Mladom čovjeku ne izgleda primamljivo odrastati ispravno, truditi se, završiti škole i onda biti bez posla. S druge strane, droga, koja donosi trenutno zadovoljstvo i nerealnu stvarnost, čini se u takvom slučaju kao prihvatljivija opcija”, kazao je on.

Na kraju razgovora ističe kako se mora daleko više raditi na prevenciji, koja “počinje od porodice, preko obrazovne ustanove, pa sve do radnog mjesta”.

“Neka nam to bude zadatak prije nego što osudimo i marginaliziramo onog koji je upao u problem ovisnosti o drogama i učinimo time njegov oporavak još težim”,. zaključuje Goić.

Izvor: Al Jazeera