Bitka za turističku sezonu: Revanšizam umjesto solidarnosti

Od početka globalne pometnje koju od kraja prošle godine bezmilosno nameće COVID-19, svakome je jasno da u tom svjetskom metežu, nesnalaženju i panici glavnu ulogu imaju odmetnuti finansijski diktatori, farmaceutska industrija, profesionalni špekulanti, bjelosvjetski muljatori i, naravno, dnevna politika.

Biologija, epidemiologija i srodne struke, naučna zajednica, akademije i nobelovci su tek ikebana koju se katkad i posluša. Kad god se pandemija otme kontroli.

Najnovije tragikomične predstave unutar Evropske unije u vezi sa međusobnim zabranama turističkih putovanja usred godišnje odmorske sezone, te pošprdne zapadne i balkanske reakcije na rusku vakcinu protiv okrutnog virusa, čiju je registraciju i početak serijske proizvodnje, kao „globalnu dobru vijest“ ovih dana objavio osobno ruski predsjednik Vladimir Putin – predsjednik jedne od vodećih svjetskih sila u usponu i globalni igrač multipolarnog svijeta kojeg se sve češće mora pitati.

I prije ove objave bilo je jasno da se uloga Ruske Federacije u novom svjetskom poretku zajedno s Kinom na samom vrhu, nimalo ne dopada zapadnim neoliberalnim ideolozima i tvorcima globalizma kao novog oblika globalnog ropstva. Kao da već nije poznato da nije zlato sve što sija, niti je sve dobro i plemenito što je sa Zapada! Dva i po stoljeća zabluda o američkom savršenstvu  i najnoviji poraz evropske solidarnosti najbolje o tome svjedoče.

Hrvatska Istra žrtva unutarevropskog revanšizma

Ako na tlu cijele Evropske unije postoji region koji je od početka pandemije smatran uzorom po samoorganizaciji lokalne uprave, efikasnosti borbe protiv epidemije i konačnim efektima tako sinhroniziranih akcija mjerenim minimalnim brojem zaraženih, teško oboljelih i izliječenih onda je to Istra. Najturističkija regija Hrvatske i top-destinacija ne samo na sjevernom Mediteranu. Uprkos svemu tome, Istra je, neočekivano, ovih dana postala žrtvom unutarevropskog revanšizma, bezumne konkurencije i dnevnopolitičkih razračuna na srednjevjekovnom nivou: oko za oko, zub za zub!

Prvo je još sredinom jula, kada je broj novozaraženih u Hrvatskoj bio ubjedljivo ispod evropskog prosjeka u odnosu na broj stanovnika, holandska vlada Hrvatsku svrstala na narandžastu listu rizičnih zemalja i pozvala sunarodnike da se hitno vrate kući. Ili rizikuju da po povratku u zemlju godišnji odmor nastave u 14-dnevnoj izolaciji. Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, oko 80 hiljada Holanđana je poslušalo nalog svoje vlade i u roku od dva dana se vratilo u zemlju. Mnogi tradicionalni istarski gosti iz Holandije su ostali, osobito oni koji više vjeruju vlastitim očima nego apelima državnih službenika. 

Novi šok iz Italije

Novi šok je stigao iz susjedne Italije. Dva dana prije tradicionalnog italijanskog nacionalnog praznika Ferragosto (feriae-augusti) kojim se 15. avgusta slavi blagdan Velike Gospe i kada Italijani tradicionalno nagrnu na hrvatsku stranu Jadrana, talijanski ministar zdravstva Roberto Speranza potpisao je odluku o uvođenju obaveznog testiranja na COVID-19 za sve građane koji se vraćaju iz Hrvatske, Grčke, Malte i Španije. Svi koji su zadnjih 14 dana boravili u ovim zemljama moraju po povratku imati negativan PCR test ne stariji od 72 sata. Alternativa je obavezno testiranje pri ulasku u zemlju najkasnije u roku od 48 sati, a za to vrijeme je obavezna samoizolacija.

Od 17. avgusta u ponoć istovjetnu mjeru je uvela i austrijska vlada za svoje građane nakon što je u petak Hrvatska ponovo vraćena na listu rizičnih zemalja.

Slične mjere je uoči vikenda najavila i Slovenija. “Svi koji planiraju otići u Hrvatsku trebali bi preispitati nužnost svog putovanja. Međutim, ako nikako ne možete izbjeći ovakvu vrstu putovanja (procjenjuje se da na hrvatskoj obali svaki treći Slovenac ima neku vrstu nekretnine, brod ili drugo plovilo, op.a.)  obavezno izbjegavajte mjesta s povećanim brojem ljudi, masovna okupljanja, zatvorene barove i noćne klubovie”, izjavio je glasnogovornik slovenačke vlade Jelko Kacin u petak uz upozornje da bi se Hrvatska „brzo mogla naći na crvenoj listi zbog povećanog broja novozaraženih.

Udarac Smjernicama EU o solidarnosti

Nasuprot spomenutim zemljama i onima koje se još kolebaju oko odluke „nek komšiji crkne krava“ njemački nacionalni institut Robert Koch je, i u najnovijem ažuriranju liste zemalja sigurnih za putovanje, Hrvatsku zadržao na listi preporučenih destinacija za ljetni odmor svojih građana, a odluku je početkom avgusta potvrdila i njemačka Vlada. Hrvatska je na listama sigurnih zemalja i većine drugih EU članica, uključujući Poljsku, Mađarsku, Češku i Slovačku iz kojih se ove godine bilježi značajan turistički promet.

Smjernicama Evropske komisije za pokretanje privrednih aktivnosti i fleksibilnosti u turizmu, koje su usvojene 13. maja u Briselu, željelo se upravo suprotno – izbjegavanje jednostranih revanšističkih rješenja od strane pojedinih članica, primjena zajedničkih evropskih rješenja i koordinirani pristup utemeljen na solidarnosti kako bi turistička putovanja bila jednostavnija i sigurnija. Od samog početka pandemije sve briselske debate i mjere su bile formalno usmjerene ka zadovoljavanju potrebe građana EU za putovanjem u sigurne destinacije. U praksi, međutim, čovjekoljublje, zajedništvo i solidarnost su ponovo poraženi nemilosrdnošću konkurencije i neukrotivom snagom novca.

Svako spašava svoju turističku sezonu

„Za spas ostatka sezone o kojoj ovisi ogroman broj naših poduzetnika i obitelji, nužno je da svaka država članica EU primjenjuje jasna i koordinirana regionalna mjerila, koja bi omogućila upravo ono čemu su smjernice Europske komisije od samog početka i težile – jasnu distinkciju sigurnih destinacija s dobrom epidemiološkom situacijom od onih rizičnijih. Ponavljam, destinacija, a ne država! Istra je sigurna destinacija svo ovo vrijeme i nije fer da neopravdano ispaštamo“, izjavio je u petak istarski zastupnik u Evropskom parlamentu Valter Flego.

Uzalud apeli, badava su svi verbalni vapaji za evropskom solidarnošću.

Velika Britanija je od subote uvela 14-dnevni karantin za sve dolaske iz Francuske i Holandije, a službeni Pariz je istog dana obećao uzvratiti recipročnom mjerom.

“Žalimo zbog britanske odluke koja će dovesti do recipročnih mjera, nadajući se da će se stvari vratiti u normalu što je prije moguće”, rekao je tim povodom francuski ministar za evropske poslove Clement Beaune. Istina, Francuska je krajem prošle sedmice  drugi dan zaredom prijavila više od 2.500 novih slučajeva zaraze, a te su brojke zadnji put zabilježene sredinom aprila kada je zemlja bila usred sezone najrigoroznijeg karantina.

Međutim, ma koliko statistika o novozaraženima bila neumoljiva, činjenice sa terena govore da se svaka zemlja tom istom statistikom koristi i za spašavanje makar onoga malo što je od vlastite turističke sezone preostalo.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera