Oglasi

'Bitka' za ključeve sarajevske Vijećnice

Državne vlasti se ne uključuju u spor Nacionalne i univerzitetske biblioteka BiH i Uprave Grada Sarajeva o Vijećnici.

Piše: Vedrana Maglajlija

Sarajevska Vijećnica, simbol grada i spomenik kulture, zapaljena i uništena u ratu, potpuno je obnovljena prošle godine, ali spor oko toga u čijim će rukama biti njeni ključevi još traju. Barem za Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku Bosne i Hercegovine, koja je tu bila smještena od 1949. godine, do njenog razaranja u augustu 1992. godine, kada je uništena i većina bibliotečkog fonda.

Međutim, nakon obnove ovog arhitektonskog spomenika iz austroguarskog perioda, koji je 1986. godine i otvoren kao sjedište gradske uprave, odlučeno je da Biblioteka i Uprava Grada Sarajeva dijele Vijećnicu. NUB BiH se nije složio s takvom "raspodjelom", zbog čega je prošle godine tužio Grad Sarajevo, koji, s druge strane, smatra da, kao lider obnove i prvobitni stanovnik Vijećnice, ima pravo na ovaj novi dom.

Iz NUB-a BiH odgovaraju da je u zemljišnim dokumentima Vijećnica upisana kao vlasništvo države Bosne i Hercegovine, a kao njen korisnik Nacionalna i univerzitetska biblioteka.

"Okupacija naše zgrade je krenula još prije početka rekonstrukcije, jer je koncem 1998. godine Vlada Kantona Sarajevo donijela odluku da se prostor Vijećnice raspoređuje na više korisnika. Mi smo računali na to da ćemo se vratiti u Vijećnicu, jer, po svim papirima, mi smo jedina institucija koja ima pravo raspolaganja tim prostorom", objašnjava Zijada Đurđević, koja je na čelu Odjela za razvoj BIS-a (bibliotečkih informacionih sistema) u NUB-u BiH.


Nacionalna i univerzitetska biblioteka u Vijećnici [Foto: NUB BiH]

Međutim, iz Uprave Grada Sarajeva navode da je za njih cijeli taj slučaj završen te da je već određeno ko će biti u Vijećnici.

Gradonačelnik Sarajeva Ivo Komšić ranije je naglašavao da je Grad bio lider obnove te da je čak trošio svoja bužetska sredstva za to. Prema njegovim riječima, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine prihvatilo je da se u ime Grada apilicira na fondove za rekonstrukciju, čime je, kako je govorio, prihvatilo i projekat u kojem je napravljena raspodjela prostora Vijećnice.

'Gradska kuća'

"Gradska uprava se 1996. godine sama proglasila liderom rekonstrukcije, dali su sebi mogućnost da raspolažu sa svim donatorskim sredstvima, određivali su projektante i izvođače", odgovara na to Đurđević.

U međuvremenu se, kaže, promijenio zakon prema kojem je Vijećnica proglašena nacionalnim spomenikom.

"Tu se mogu praviti izuzeci, znači da neko drugi može investitrati u vaš objekat. Onda su uspjeli dobiti građevinsku dozvolu na svoje ime i nakon toga je krenula treća i četvrta faze rekonstrukcije, a taj spor između nas je došao u kulminaciju."

Idejno rješenje za ovakvu raspodjelu u korištenju Vijećnice napravio je Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa. Munib Buljina, direktor Zavoda, tvrdi da se u izradi tog projekta vodilo računa o namjeni Vijećnice i njenoj historiji te da je jedini logičan zaključak bio da se korištenje podijeli na Grad i Biblioteku, kao i neke druge sadržaje, kao što su Muzej razaranja, nacionalni restoran i prostore za kulturne sadržaje.

Ugrožena vrijedna građa

Zbog neadekvatnog smještaja u prostorijama Kampusa Univerziteta u Sarajevu, vrijedna građa Biblioteke je ugrožena, naglašava Zijada Đurđveić.
"Naše sadašnje prostorije nemaju optimalnu temeperaturu, adekvatnu vlažnost, pogotovo za ovu građu koja je stara, jer su to stvari čija se vrijednost ne može ni procijeniti. U Vijećnici imaju podrumi koji bi bili idealni kao skladište."
Nacionala i univerzitetska biblioteka jedna je od sedam institucija kulture u Bosni i Hercegovini s neriješenim foramlano-pravnim statusom i u izuzetno lošoj finansijskoj situaciji. Đurđević dodaje da Biblioteka ima mnoge probleme, "pored ovoga sa Vijećnicom".
"To su problemi političke prirode, jer [bh. entitet] Republika Srpska ne prihvata da naša biblioteka bude državna. Problem sa Vijećnicom je još jedan element više da se jedna institucija od velikog značaja uruši."

"Nesporno je da su ta dva subjekta koristila objekat kroz 100 godina historije, a svako ima svoju težinu. Vijećnica je projektovana kao gradska kuća. Međutim, u sjećanju ljudi Vijećnica je bila sinonim za Biblioteku. S druge strane, vandalizam koji je napravljen spaljivanjem Vijećnice isto nosi jednu težinu", kaže Buljina.

Prema njegovim riječima, uprkos zahtjevima NUB-a, Gradska Uprava Sarajeva, kao glavnog grada Bosne i Hercegovine, ne može biti smještana u objektu koji nije reprezentativan.

"Naš je prijedlog prihvaćen kao osnova za izradu projektnog zadatka, kojeg je radila ekipa najeminentnijih stručnjaka iz svih oblasti kojima je Bosna i Hercegovina raspolagala. Oni čak nisu ni sugerisali neki drugi način raspodjele", navodi Buljina.

'Čitaonice kao sale za prijem'

Đurđević objašnjava da je Biblioteci sada dodijeljeno "nekih 2.200 kvadrata neatraktivnog prostora, koji se uglavnom može koristiti za kancelarije".

"Ono što su nekada bile naše čitaonice, sada je sala Gradske uprave za svečani prijem. Mi imamo jedan dio na prizemlju, jedan dio na mezaninu, na prvom katu nemamo ništa, pa onda na drugom katu imamo jedan dio. Pošto Vijećnica u arhitektonskom smislu ima jako puno stepeništa, to je sve ispreturano."

Prema idejnom rješenju, kaže Buljina, predviđeno je da u Vijećnici bude smješten "reprezentativni dio fundusa Nacionalne biblioteke".

"Raritetne knjige, neki prostori za konzervaciju i restauraciju knjiga. Dakle, ona je Nacionalna i univerzitetska biblioteka, u najširem smislu riječi, a ovaj nacionalni dio treba biti smješten u Vijećnici."


Vijećnica u ratu [Foto: Danilo Krstanović]

Međutim, Đurđević smatra da je takvo rješenje neprihvatljivo te da je nepojmljivo razdvajati funkcije Nacionalne i univerzitetske biblioteke, što se moglo dešavati samo u vanrednim vremenima, kao što je rat.

Planovi za novu zgradu Biblioteke

Buljina, s druge strane, tvrdi i da kada bi se prostor cijele Vijećnice dodijelio Biblioteci, to ne bi bilo dovoljno sa svim njenim kapacitetima.

"I puno prije rata konstatovano je da Vijećnica nije adekvatan prostor za NUB, što je logično, jer je ona projektovana za druge potrebe. S druge strane, fond NUB-a je rastao godinama i prostor Vijećnice više nije bio dovoljan za to. Počelo se ozbiljno razgovarati o tome i mislim da su rađeni neki projekti za novu zgradu Biblioteke."

Đurđević potvrđuje da je 80-tih godina napravljen projekat za izgradnju nove zgrade, koja je trebala imati oko 20.000 metara kvadratnih, što je, tvrdi, zapravo prostor dovoljan za funkciju ovakve institucije.

Biblioteka je od februara 1998. godine smještena na Kampusu Univerziteta u Sarajevu i ti prostori su joj dodijeljeni na 30 godina. 

"Sada u ovom objektu imamo nešto više od 3.000 kvadrata, ranije smo imali blizu 7.000 [kvadratnih metara] u Vijećnici. Svaka normalna država ima nacionalnu biblioteku sa značajnim prostorom, za korisnike i građu. Naprimjer, Biblioteka u Zagrebu ima nekih 20.000 kvadrata", objašnjava.

Državne vlasti se ne uključuju u ovaj spor, iako je Nacionala i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine državna institucija.

"Mi smo se obraćali državnim i federalnim vlastima, ali su nam samo dali preporuke da sjednemo sa Gradskom upravom i napravimo dogovor, a mi s njima to ne nismo mogli uraditi. Sada svoja prava pokušavamo ostvariti sudskim putem", zaključuje Zijada Đurđević.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.