Biskup Komarica: Rasvijetliti ubistva Hrvata u Briševu 1992.

Stradale su kompletne porodice Matanovića, Buzuka, Ivandića, Marijana, Mlinara i Komljena (Arhiva)

Banjalučki biskup Franjo Komarica predvodio je u subotu misu za 67 hrvatskih civila koje su pripadnici snaga bosanskih Srba ubili na početku rata 1992. godine u mjestu Briševo, u bosanskohercegovačkoj općini Prijedor, što je najveći pojedinačni zločin počinjenom nad Hrvatima u posljednjem ratu.

Istakavši kako zločin nije zaboravljen tek zahvaljujući predstavnicima Katoličke crkve i stradalničkih udruženja, banjalučki ordinarij je u propovijedi pozvao da se nakon 28 godina od zločina konačno rasvijetli istina o stradanju žrtava.

Komarica je istakao kako su stradali nevini ljudi bez ikakve krivice, ali je pozvao na pomirenje i praštanje, prenosi Hina.

Predsjednik udruženja Dom Briševo – Dobri Zdravko Marijan izjavio je kako se u Briševo vratila tek jedna porodica od prijeratnih 370 Hrvata.

Basara i Aničić u bjekstvu

“To je najveće hrvatsko stratiše u Bosni i Hercegovini, ali se, nažalost, osjećamo zapostavljenima. Na komemoraciju ne dolaze visoki zvaničnici. Ubojstvo civila, ubojstvo djece i nemoćnih je ratni zločin. To je uvijek ratni zločin, bez obzira tko su počinitelji, a tko su žrtve”, rekao je on.

U napadu na Briševo, koji su 24. i 25. jula 1992. izveli pripadnici Pete kozaračke brigade i Šeste krajiške brigade vojske bosanskih Srba, ubijeno je 67 hrvatskih civila.

Stradale su kompletne porodice Matanovića, Buzuka, Ivandića, Marijana, Mlinara i Komljena.

U pokolju su ubijeni i otac Mladen Matanović i njegova dva sina: 14-godišnji Ervin i 18-godišnji Johan Matanović.

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine podiglo je 2015. godine optužnicu protiv visokih oficira Branka Basare i Nedjeljka Aničića za zločine počinjene nad Hrvatima Briševa, ali i druge zločine počinjene nad Bošnjacima u prijedorskoj općini.

Njih dvojica nedostupni su pravosuđu Bosne i Hercegovine, jer se skrivaju u Srbiji.

Izvor: Agencije