Oglasi

Biohemičarka 'Rochea' za AJB: Kina tretira koronu koktelom lijekova

I lijek koji se koristi za tretman reumatoidnog artritisa, pokazuje efikasnost protiv COVID-a-19, kaže Džana Pašalić, doktor biohemijskih nauka.
Kako se virus počeo širiti tako su bujale različite vijesti o njegovom porijeklu, nastanku i načinima zaštiteReuters

Svi oni koji su u počecima širenja epidmije olako shvatali razmjere i posljedice infekcije koju izaziva korona virus danas primjenjuju savjete stručnjaka revnije od ostalih. Dok se epidemija širila unutrašnjosti Kine korona virus bio je predmet razgovora o teorijama zavjere, ali onog trenutka kada se nezaustavljivo počeo širiti svijetom, humor se povlačio pred strahom i nevjericom. I najveći skeptici postali su svjesni opasnosti onog trenutka kada je Italija zbog straha od širenja korona virusa uvela drakonske mjere i faktički cijelu zemlju stavila pod karantin.

U regiji je korona virus prvi zabilježen u Hrvatskoj, a nakon tog prvog slučaja epidemija se počela nezuaustavljivo širiti i nije prošlo mnogo vremena da se registriraju prvi oboljeljeli od korona virusa u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Kako se virus počeo širiti tako su bujale različite vijesti o njegovom porijeklu, nastanku i načinima zaštite, a veliki broj neprovjerenih informacija unosio je zabunu, strah i paniku.

Kada je kao doktor biohemije postala zaposlenica švicarskog farmaceutskog giganta kompanije Hoffmann-La Roche Zeničanka Džana Pašalić nije ni sanjala da će u zemlji poput Švicarske pažljivo pratiti saopštenja epidemiološkog zavoda. Korona virus i njegovo „nekontrolirano“ širenje zemljama Evrope promijenili su njene radne navike i uobičajenu životnu rutinu. Sada, umjesto da se u potpunosti fokusira na analitiku i naučna istraživanja, pažljivo prati vijesti ponosna što je barem jednom njena rodna Bosna u nečemu postupila pravovremeno i odlučno. U borbi protiv širenja korona virusa kaže Bosna se pokazala mnogo ozbiljnijom od mnogih „ozbiljnih“ evropskih zemalja posebice Italije, gdje je studirala i doktorirala.

Džana Pašalić od 2016. godine radi kao analitički projekt menadžer u Hoffmann – La Roscheu u BazeluUstupljeno Al Jazeeri

Za Italiju je veže posebna ljubav jer je Džana Pašalić diplomirala i magistrilala Farmaceutske Biotehnologije na Univerzitetu u Milanu 2009. godine, zatim je kao inžinjer biotehnologija dvije godine radila u Roche Diagnostics GmbH u Penzbergu u Njemačkoj. Uspješnu naučnu i poslovnu karijeru nastavlja odbranom doktorske teze iz oblasti biohemije na Tehhničkom univerzitetu u Munhenu, a od 2016. godine radi kao analitički projekt menadžer u Hoffmann – La Roscheu u Bazelu.

  • Šta je korona virus, odnosno kakva je to vrsta virusa?

„Koronavirus“ ili COVID-19, o kome se puno priča već nekoliko mjeseci, novi je soj familije koronavirusa sa kojim se ljudi ranije nisu susretali. Za razliku od ostalih ljudskih Koronavirusa, sa kojima se nas organizam imao priliku već povremeno susresti, COVID-19 je za naš organizam potpuno novo stano tijelo. Ljudski koronavirusi su inače rasprostranjeni tokom čitavog svijeta i uzrokuju infekcije disajnih puteva poput obične prehlade u većini slućajeva ali i, u rijetkim slučajevima, infekcije koje mogu biti smrtonosne (SARS, MERS i nažalost nova COVID-19).

  • Kako se moglo desiti da se virus ovako brzo proširio cijelim svijetom?

Upravo zato što naš organizam nije imao priliku susresti se dosada sa COVID-om-19, naše tijelo (odrambeni sistem) nije razvilo odbrambena tijela (antitijela) koja bi mogla da nas brane i ublaže posljedice infekcije, kao što je slučaj sa prehladom. U nedostatku antitijela, infekcija ne samo da uzme zahvata u tijelu inficirane osobe, nego se i lahko prenosi na ljude koji su bili u neposrednom kontaktu sa inficiranom osobom. S obzirom da mi nismo svjesni da smo zaraženi (tj. infektivni) u momentu od kada se inficiramo pa sve dok se prvi simptomi infekcije ne pojave, desi se da se virus u tom vremenskom rasponu prenese na ljude sa kojima smo bili u bližem kontaktu. U slučaju COVID-a -19, čak i onda kada su se ti simptomi javljali, ljudi im nisu pridavali veliku važnost, jer su jako slični simptomima obične prehlade ili gripe. Kao posljedica, virus se iz Wuhana jako brzo proširio u čitavoj Kini i nakon dva mjeseca zavhatio skoro čitav svijet.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

  • Postoji li lijek za ovaj virus?

Lijek protiv COVID-a-19 nažalost još ne postoji. Ali Kina je pronašla jedan koktel već postojećih lijekova koji se čini da djeluje protiv infekcije. Nadalje, čini se da jedan drugi, već postojeći lijek koji se koristi za tretman reumatoidnog artritisa, pokazuje svoju efikasnost i djelovanje protiv COVID-a-19. Taj lijek se trenutno ispituje u Kini i u bolnici u Napulju, gdje izgleda da daje jako dobre i obećavajuće rezultate. Osim toga, od danas raspolažemo sa prvim odobrenim komercijalim testom za dijagnozu COVID-a-19 koji je ustanju da analizira veliki broj bioloških uzoraka i da rezultate u roku od samo tri sata (Roche cobas SARS-CoV-2 test), danas odobren od strane Food and Drug Administration (FDA), Medicinska ustanova sa hranu i lijekove u SAD-u.

  • Ako ne postoji, šta farmaceutska industrija radi da ga proizvede i koliko brzo se to može desiti?

Mislim da mnoge farmaceutske industrije ulažu sada veliki trud i investicije kako bi pronašle lijek protiv COVID-a-19. Ja gledam pozitivno i optimista sam u tom pogledu i mislim da ćemo jako brzo, za nekoliko mjeseci, raspolagati čak i sa više opcija za terapiju.

  • Koje su najbolje mjere za suzbijanje virusa?

Prevencija, odgovorno ponašanje svakog pojedinca, kao i osjećaj za dobrobit zajednice. Mislim da su ova tri faktora najefikasnije mjere za suzbijanje virusa. Sa samo nekoliko jednostavnih ponašnja svako od nas moze dati veliki doprinos i znatno ograničiti rasprostranjivanje virusa i time ga suzbiti. Te mjere ponašanja podrazumijevaju normalnu higijenu ruku, održavanje odstojanja od najmanje metar kada lično razgovaramo sa osobama, izbjegavati boravak na mjestima gdje se nalazi puno ljudi (pijace, trgovi, zborovi, sastanci na poslu, u kafićima i drugim zatvorenim prostorijama), ali najefikasnije bi bilo, ograničiti izlaske iz kuće samo za neophodne djelatnosti (posao, kupovina namirnica i hitni slučajevi).

Mi kao pojedinci utičemo na zdravlje onih koji nas okružuju, pa tako i na zdravlje naše zajednice kada su u pitanju infektivne bolesti ovoga tipa. Zbog toga treba da budemo odgovorni i misliti ne samo na sebe nego i na druge i na domino efekat koji može da ima COVID-19 u Bosni. Pogotovo trebamo se truditi da izbjegnemo zaraziti one kategorije ljudi koje COVID-19 u nekim slučajevima dovede do intenzivne terapije u bolnici ili, u rijetkim slučajevima, ne poštedi.

To su starije i oboljele osobe, na koje treba naročito da mislimo sada. Problem infekcije od COVID-a-19 nije njegova stopa smrtonosti, jer je ona niska. Takođe i procenat oboljelih koji razviju upalu pluća i trebaju ozbilju intenzivnu terapiju u bolnici nije naročito visok. Ozbiljan i nesnosiv problem COVID-a-19 je istovremenost slučajeva. Iako su procenti gore navedenih slučajeva niski, ako se jako veliki broj ljudi inficira u istom vremenskom periodu, ukupan broj oboljelih koji treba intenzivnu terapiju prevaziđe kapacitete bolnica koje su primorane odgađati operacije u drugim odjeljenima kako bi omogućili njegu oboljelim od COVID-a-19, dok je to moguće.

U ekstremnom slučaju, bolnice ne mogu više da pruže ni osnovnu njegu i primorane su odbiti svakog pacijenta. Sa tom situacijom su se sukobile Kina, Japan, Južna Koreja, Singapur i Italija, a Franskuska, Njemačka i Švicarska idu ka sličnom pravcu. Dakle problem COVID-a-19 su njegove negativne posljedica na zdravstvo države. Osim toga, ogroman broj oboljelih u isto vrijeme, ne samo onih na intenzivnoj terapiji, podrazumjeva odstutnost od radnog mjesta i s tim, smanjenu radnu aktivnost. Neophodne preventivne mjere kao što su krantena zaraženih imaju isti efekat. Oboje se odražava negativno i na državnu i na svjetsku ekonomiju. Zbog svega ovoga potrebno je da mislimo na zajednicu, da se ponašamo odgovorno i djelujemo tako da umanjimo stopu infekcija kako bi se COVID-19 mogao suzbiti što prije.

  • Kako gledate na mjere itallijanske vlade da cijelu zemlju stavi u karantenu?

Mislim da su drastične, ali i neophodne kako bi se izbjegle još negativnije posljedice na zdravstveni i ekonomski sektor u Italiji, koji pati nakon samo četiri sedmice od prvog slučaja „Koronavirusa“ u Italiji. Ali mislim takođe da će one samo onda dati pravi efekat, ukoliko se svi budu pridržavali uputa i djelovali kolektivno u korist države.

  • U BiH se otkazuju javni skupovi i obustavljene su škole. Jesu li to korisne metode u borbi protiv širenja virusa?

Bosna je još u privilegovanoj situaciji u odnosu na ostale zemlje jer još nema puno zaraženih COVID-om-19. Zemlje kao sto su Singapur, Hong Kong, Južna Korea i Kina zu pokazale da ako se na vrijeme poduzmu striktnije mjere prevencije i suzbijanja, među kojima su sigurno otkazivanje javnih skupova i obustavljanje škole, one jako efikasno djeluju. Što prije reagujemo i što se više odgovornije budemo ponašali to će dati veći pozitivni efekat u suzbijanju COVID-a-19.

  • Koliko je ova opasnost stvarna i realna, a koliko mediji šire paniku?

Opasnost je realna. Ali se može izbjeći kao i kontrolisati sve dok je pod našom kontrolom. Može se desiti da opasnost postane ozbiljna ukoliko zahvati tolike obime da niti mi, niti vlast više nisu u stanju da je drže pod kontrolom. Mediji igraju jako važnu ulogi u ovakvim situacijama i treba da pristupaju odgovorno i transparentno informišu javnost ne šireći paniku nego pozivajući je na odvornost i djelovaje u korist zajednice.

  • Kakva je situacija u Švicarskoj? Ima li straha i panike i na koji način se sistem javnog zdravstva u Bazelu protiv korona virusa?

Situacija je neobična... malo surealna. Moj osjećaj je da se ljudi dijele na one koji strahuju i na one koji ne vide nikakvu opasnost u COVID-a-19. Trenutno imamo skoro 100 zaraženih u Bazelu a broj je prešao 1000 u Švicarskoj. Danas su izdate nove direktive koje predviđaju intenzivnu kontrolu na granicama sa državama Šengena i zatvaranje škola od narednog ponedjeljka do 3. aprila. Takođe poznati Bazelski karneval, „Fasnacht“, jedan od najposjećenijih javnih događaja u Evropi, koji se trebao odrzati od 2. do 4. aprila je otkazan, sa velikim razočarenjem fanova. Moj muž i ja smo, po nalogu firme, otkazali sva poslvna putovanja u narednim mjesecima. Sastanci su na poslu postali virtuelni tako da se ne sastajemo više lično u kancelarijama nego se uključimo u teleconference (TC). Prema uputama pokušavamo da radimo kod kuće kada je to moguće. Primjetila sam da su prednja vrata, ona pokraj vozača, ne samo autobusa kojim idem svaki dan na posao nego općenito, sada deaktivirana u cilju zaštite vozača od bližeg kontakta sa ljudima. Mislim da se većina ljudi pridržava uputa i da će to pomoži usporiti stopu infektivnosti.

  • Studirali ste u Milanu, imate li li informacija kako obični svijet u tom gradu doživljava ovu situaciju?

Moj muž je Talijan i njegovi roditelji žive u blizini Milana. U njihovom gradu kao i u Milanu je situacija sada i više nego surealna. Nakon zadnjih direktiva predsjednika vlade, G. Contea ulice su puste, prodavnice (izuzev prodavnica namirnica i apoteka), barovi i restorani su zatvoreni, ljudi izlaze vani samo ukoliko posjeduju samopotvrdu da izlaze sa validnim razlogom. Policija je na ulicama i kontroliše samopotvrde. Imam osjećaj da su ljudi shvatili ozbiljnost situacije i da se trude da pomognu de se grad i država oporave što prije. Milano je bio moj studentski grad, ostao u mom srcu i ubijeđena sam da će pobijediti koronavirus sa ovim mjerama i uspjeti se pokrenuti brzo.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.