Bin Salman u Kuvajtu: Raspetljava li se zaljevska kriza?

Ovo je druga posjeta prijestolonasljednika Kuvajtu od kako se pojavio na saudijskoj političkoj sceni (EPA)

Piše: Abdullah al-Emadi

Posjeta saudijskog prijestolonasljednika Mohameda bin Salmana Kuvajtu trebala je početi u subotu, ali je iznenada odgođena za nedjelju, bez ikakvog obrazloženja.

Poduzete su vanredne sigurnosne mjere kada je riječ o ovoj posjeti. Ministarstvo unutrašnjih poslova Kuvajta navelo je u saopćenju da će biti obustavljen saobraćaj na više dionica u glavnom gradu, kao dio mjera provođenja sigurnosti. Ministarstvo je apeliralo na građane da sarađuju s pripadnicima sigurnosnih službi. Prema izvorima iz kuvajtskih medija, posjeta je trebala trajati dva dana.

Posjeta princa Bin Salmana Kuvajtu privukla je veliku pažnju još od momenta kada je najavljena, čemu su znatno doprinijeli regionalni i međunarodni uvjeti u kojima regija živi općenito, a naročito od početka zaljevske krize, koja traje gotovo 500 dana.

Ovo je druga posjeta saudijskog prijestolonasljednika Kuvajtu od kako se pojavio na saudijskoj političkoj sceni. Prvi put je posjetio Kuvajt nakon početka vojne operacije “Oluja odlučnosti” u maju 2015. godine, dok je bio zamjenik prijestolonasljednika. Sada u Kuvajt dolazi s titulom saudijskog prijestolonasljednika i nakon nekoliko kriza koje su jedna za drugom pogađale Zaljev.

Znakovita šutnja GCC-a

Među pomenutim krizama posebno se ističe problem sve blijeđe uloge Vijeća za saradnju arapskih zemalja Zaljeva – GCC, koje šuti od kako je počela zaljevska kriza i još uvijek kruži u istoj orbiti, bez ikakvih pokazatelja da se bliži kraj koji će dovesti do rješenja. Zatim su tu katastrofa koju je donio rat u Jemenu, odnosi s Iranom i, na kraju, nestabilnost u Iraku. Sve tri države imaju dodirne tačke sa Zaljevom, zbog čega je nemoguće razmatrati bilo kakva pitanja bez da se uzmu u obzir i ove države. Stoga se nameće pitanje: kakvi su ciljevi posjete Bin Salmana Kuvajtu o ovako teškim okolnostima?

Odnosi između Kuvajta i Saudijske Arabije desetljećima variraju u stilu “toplo-hladno”. Ponekad raste neslaganje i dolazi do zatezanja odnosa, ali se stvari ubrzo smiruju, jer su neslaganja između zaljevskih država, prije izbijanja posljednje krize, uglavnom bila ograničenih razmjera. GCC je također obavljao svoju ulogu u rješavanju i smirivanju tih problema na neko vrijeme, kao minimalni doprinos koji je mogao pružiti.

Narodi u regionu nisu živjeli u neslaganju, kao što je to slučaj danas, jer se nisu uplitali u probleme koji ih se ne tiču, što govori da su mudrost i strpljenje krasili dužnosnike u Zaljevu u to vrijeme. U trenutnoj krizi takve mudrosti nema, a možda je upravo njena odsutnost i dovela do izbijanja ove krize.

Zaljevska kriza ili blokada Katara trebali bi biti na vrhu dnevnog reda Bin Salmanove posjete Kuvajtu, inače ona gubi na značaju i zamahu, imajući u vidu snažan utjecaj krize na odnose među zaljevskim državama i njihove relacije sa susjedima u regiji, pored ozbiljno uzdrmane reputacije GCC-a u svijetu.

Kako je izbjegnuta vojna opcija

Odgovor je jasan: kuvajt je još na početku krize saopćio da ima ulogu i obavezu raditi na tome da se stvari urede i da se ne otmu kontroli, kao i želju da bude neutralan posrednik u cilju rješavanja spora između Katara i kvarteta koji je nametnuo blokadu ovoj državi.

Kuvajt je uspio, prema izjavama kuvajtskog emira na sastanku s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom prošle godine, isključiti vojnu opciju, koja se pripremala kao rješenje za krizu u njenim prvim danima.

Kuvajt uspjeva spasiti region od pošasti rata, čija je priroda bila nepoznanica. Pojavila se mogućnost rješavanja i drugih spornih pitanja, što je potaklo Kuvajt da nastavi svoju ulogu uz blagoslov svjetskih sila.

Na osnovu svega spomenutog, posmatrači očekuju da će tokom posjete princa Bin Salmana Kuvajtu, prije svega, razmatrati pitanje zaljevske krize, a zatim i ostala otvorena i osjetljiva pitanja koja su bitna za obje države i jednako su važna kao i zaljevska kriza.

Bilo koje otvoreno pitanje kojem se nije pristupalo mudro u ovakvim okolnostima dovoljno je da izazove novi sukob u Zaljevu i da Kuvajt pretvore u žarište napetosti u opasnoj zoni, u koju su stalno uprti pogledi tri velike regionalne sile: Irana, Iraka i Saudijske Arabije.

Zaljevska kriza predugo traje

Bez sumnje, sporna naftna područja u neutralnim zonama između Kuvajta i Saudijske Arabije također će biti jedno od važnih pitanja o kojima je potrebno postići dogovor te ih mudro i mirno riješiti. Ova otvorena pitanja između dvije države desetljećima su uzrokovala napetost i krize u njihovim odnosima.

Pokušaji da se izvrši pritisak na Kuvajt da odustane od neutralne pozicije također ima posljedice na sami Kuvajt, prije svih drugih. Pored toga, odnosi država u regionu s Tehranom treće su važno pitanje, koje je jednako bitno kao i dva prethodna. U kuvajtsko-iranskim odnosima trenutno nema napetosti, stoga bi bilo opasno vršiti pritisak na Kuvajt da zauzme stav koji će biti u skladu sa saudijskom odlukom, naprimjer, prema Iranu. Bilo kakve tenzije u regiji najskuplje bi koštale Kuvajt.

Također, vršenje pritisaka na Kuvajt da odustane od svog neutralnog stava u zaljevskoj krizi prije svega bi se odrazilo na Kuvajt. U skladu s tim, mudro bi bilo tokom ovog susreta prevazići neslaganja između Kuvajta i Saudijske Arabije na svim nivoima, što bi bio uvod u naredne korake, poput revitalizacije i aktiviranja GCC-a, kako bi ponovo obavljao svoju ulogu, u koju se polažu nade, s ciljem da se okončaju nagomilana neslaganja među zaljevskim zemljama koja su već predugo trajala.

Izvor: Al Jazeera