BiH: Zabrana uvoza desecima hrvatskih firmi

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Mirko Šarović je izjavio da je za 53 firme iz Hrvatske, koje se uglavnom bave proizvodnjom i preradom mesa i hrane za životinje, stopirana mogućnost izvoza u Bosnu i Hercegovinu dok ne ispune standarde proizvodnje Evropske unije (EU).

Prema njegovim riječima, odluka o novom “uvoznom rezu” domaćih vlasti nastupila je kao logičan slijed okolnosti nakon ulaska Hrvatske u EU, jer su nadležni iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine ocijenili da od hrvatskih firmi treba tražiti da ispune sve uvjete EU-a pri izvozu, baš onako kako se to traži i od Bosne i Hercegovine kada izvozi u Hrvatsku.

Šarović je za bh. medije potvrdio da je među onima kojima je zabranjen uvoz u Bosnu i Hercegovinu najveći broj klaonica, koje su u CEFTA okvirima ispunjavale uvjete za izvoz u Bosnu i Hercegovinu, dok ih u novonastalim okolnostima nemaju.

“Svakako je riječ o temi koja će biti u fokusu javnosti i narednih dana, a spisak svih hrvatskih firmi koje više ne mogu izvoziti u Bosnu i Hercegovinu još nije završen te zbog toga ne može biti zvanično objavljen”, dodao je Šarović.

Direktor Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine Ljubomir Kalaba pojasnio je da su do trenutka ulaska Hrvatske u EU izvozno-uvozni odnosi između dviju zemalja funkcionirali na bazi međusobnih garancija, za koje sada ne postoji osnova.

‘Opravdana odluka’

“Hrvatske firme i proizvodi ne mogu imati stari tretman, niti za njih mogu da važe stare garancije. Nakon njihovog ulaska u EU, sasvim je jasno da mi hrvatske firme ne možemo tretirati ni kao treću zemlju, ni kao članicu CEFTA-e”, rekao je Kalaba.

On je dodao da u Hrvatskoj postoji veliki broj proizvodnih objekata koji nisu na listama EU-a, zbog čega nemaju EU-broj, pa u trenutnim uvjetima njihov uvoz mora biti zabranjen.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović smatra da je odluka o zabrani uvoza iz 53 hrvatske firme potpuno opravdana, legalna i pravno osnovana.

Prema njegovom mišljenju, Bosna i Hercegovina treba što više zaposliti vlastite proizvođače mesa, ali i iskoristiti mogućnost u kojoj će sve veći broj hrvatskih firmi, s ciljem zadržavanja tržišta Bosne i Hercegovine, preseljavati svoje pogone u Bosnu i Hercegovinu.

Uvoz mesa i mesnih prerađevina u Bosnu i Hercegovinu prošle godine bio je 3,3 puta veći od izvoza, a najveće količine mesa Bosna i Hercegovina je uvezla upravo iz Hrvatske.

Hrvatski ministar poljoprivrede  Tihomir Jakovina izjavio je u srijedu kako su neugodno iznenađeni odlukom bh. vlasti o zabrani uvoza proizvoda životinjskog porijekla proizvedenih u nesukladnim objektima u Hrvatskoj.

On se nada kako će kolege iz Bosne i Hercegovine još jednom preispitati svoju odluku, a ukoliko bude potrebno, Hrvatske će svoje interese zaštititi kroz institucije EU-a.

Neugodno iznenađenje u Hrvatskoj

“Neugodno smo iznenađeni odlukom Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine o zabrani uvoza dijela proizvoda animalnog podrijetla iz neusklađenih objekata u Hrvatskoj, prije svega iz razloga što se pozivaju na pravilnik o uvozu, a ne zakon o veterini, koji dozvoljava uvoz i iz takvih objekata”, kazao je Jakovina novinarima.

Dodao je kako svi proizvodi iz Hrvatske zadovoljavaju barem minimalno te uvjete, prenosi Hina.

Naveo je kako od 915 poslovnih objekata za proizvodnju i trženje animalnih proizvoda, 825 ima EU-broj i najviše standarde za trženje u EU i trećim zemljama, a preostalih 90 su u fazi prilagodbe i do kraja 2015. godine će postići te najviše uvjete.

“Nadamo se da će kolege iz Bosne i Hercegovine još jednom preispitati svoju odluku i vidjeti da je Hrvatska zemlja partner i da smo do sada vrlo aktivno radili na tome da im pomognemo u njihovoj prilagodbi na EU putu. Naše interese ćemo eventualno zaštititi, s obzirom da smo članica EU-a, kroz institucije EU-a. Govorimo o Europskoj komisiji (EK), koja trenutno pregovara o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s Bosnom i Hercegovinom”, kazao je Jakovina.

Na pitanje koliko je objekata iz kojih je zabranjen izvoz u Bosnu i Hercegovinu, rekao je kako je riječ o 18 manjih objekata, to su manje tvrtke i obrti, i minoran je njihov značaj u hrvatskoj vanjskotrgovinskoj razmjeni s Bosnom i Hercegovinom.

Nije želio iznositi imena tvrtki o kojima se radi, napominjući kako ne treba licitirati imenima.

“Ako znamo da smo 2012. godine u Bosni i Hercegovini imali izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda od 424 milijuna dolara, onda je to vrlo mali postotak”, kazao je Jakovina i dodao kako nije u pitanju ekonomski ili trgovački značaj, koliko političko pitanje.

Izvor: Agencije