Oglasi

BiH: Ugrožene hiljade radnih mjesta zbog mjera EU-a za tržište čelika

Ako se uvedu evropske zaštitne mjere za tržište čelika i aluminija, ugroženo bi bilo 10.000 radnih mjesta u BiH.
zenica.arcelormittal.com

Bosanskohercegovačke vlasti na sastanku sa članovima Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje Evropske unije u petak u Briselu imaju posljednju šansu da pokušaju dogovoriti sve potrebne korake potrebne za spašavanje industrije čelika u BiH i velikog broja radnih mjesta.

Prema nekim procjenama, blizu 10.000 poslova u ovom sektoru je ugroženo uslijed zaštitnih mjere za tržište čelika i aluminija koje uvodi Evropska unija od 15. jula kao odgovor na poteze Sjedinjenih Američkih Država.

To bi moglo biti pogubno za industriju čelika u BiH, kojoj su države članice Unije tradicionalno tržište ukoliko državne vlasti, insistirajući na Sporazumu i stabilizaciji i pridruživanju, ne zaštite ovu proizvodnju.

ArcelorMittal: Veliko smanjenje proizvodnje

Kako navode iz najveće kompanije iz bh. metaloprerađivačkog sektora, ArcelorMittala iz Zenice, oni bi potpunom implementacijom Zaštitnih mjera EU, morali smanjiti proizvodnju za najmanje 30% prodajnih količina gotovih proizvoda od čelika.

ArcelorMittal Zenica trenutno izvozi u Rumuniju, Bugarsku, Mađarsku, Austriju, Sloveniju i Hrvatsku – ovo su im glavna tržišta, navode.

Kako za Al Jazeeru navodi Biju Nair, generalni direktor ArcelorMittal Zenica, Uprava kompanije je imala brojne razgovore i susrete sa državnim i entitetskim vlastima i optimistična je kako će „Vlada BiH poduzeti sve korake da zaštiti poslovanje i zaposlene u našoj zemlji“.

„Najznačajniji korak je sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje EU – Bosna i Hercegovina 13. jula u Briselu, kojem će prisustvovati Vlada BiH. S obzirom da se odluka EU kosi sa načelima Sporazuma za stabilizaciju i pridruživanje koji je BiH potpisala sa EU, optimistični smo da će Vlada BiH učiniti sve da ovo pitanje bude ključno na sutrašnjem sastanku u Briselu. Razvoj i napredak Bosne i Hercegovine je vezan za sporazum o slobodnoj trgovini sa EU, i ne smije biti narušen ni sa jedne strane“, dodaje naš sagovornik.

„Naši radnici su najvažnija investicija Kompanije i uradit ćemo sve da zaštitimo zaposlene u ArcelorMittal Zenica. Naše aktivnosti na razvoju i obuci mlade generacije proizvođača čelika za sigurnu održivost, kao i svi ekološki projekti iz okolinske dozvole, će se također nastaviti.“

Ukoliko, sa druge strane, dođe do smanjenja proizvodnje u kompaniji ArcelorMittal Zenica, to će direktno utjecati na poslovanje više od 300 poslovnih partnera ove firme, „od kojih su Željeznice FBiH i RS, Elektroprivreda, BH Gas najvažniji“, navode naši sagovornici.

„Ovo je jedan od najgorih oblika globalne kvote gdje se uvoz u EU iz BiH smatra jednakim kao za bilo koju drugu državu u svijetu. S obzirom da smo mi mala Jedinica, globalna kvota se vrlo brzo može popuniti i to može ozbiljno naštetiti poslovnoj održivosti ArcelorMittal Zenica i ArcelorMittal Prijedor u narednih nekoliko mjeseci“, dodaje Nair.

Šarović: Kvote su suprotne SSP-u

Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomksih odnosa BiH, za Al Jazeeru kaže kako postoji najava uvođenja mjera za kvote od strane Evropske komisije, te kako bh. vlasti još zvanično nisu dobile ovu odluku, ali se ona očekuje u narednim danima.

„Borba velikih uvijek se odrazi na one koji su nevini u čitavoj toj priči, odnosno na male, pa je očito da trgovinski rat oko čelika, ali i u nekim drugim sektorima, može da se negativno odrazi i na ekonomiju BiH, prije svega na sektor čelika i proizvoda od čelika. Znamo da je Mittal broj jedan kod nas, pa i u regionu, jer ima – pored željezare u Zenici – veliki broj kooperanata širom Republike Srpske i Federacije BiH“, ističe bh. minstar.

„Po najavama, to je već gotovo izvjesno, EU uvodi kvote i to je vrlo ozbiljno pitanje nastalo kao posljedica zabrinutosti EU da će zbog američkog uvođenja carina neke zemlje sada posegnuti za povećanim izvozom u Evropsku uniju.“

Šarović navodi kako se taj pritisak se osjeća i kako je u četvrtak o tome razgovarao sa specijalnim predstavnik EU-a Lars-Gunnarom Wigemarkom i prenio mu zabrinutost bh. vlasti.

„Istakao sam da unutar države vršimo konsultacije i da postoji mogućnost da predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić sutra (13. jula) to pitanje iznese i pred [visokom predstavnicom Federicom] Mogherini i [evropskim komesarom za susjedsku politiku Johannesom] Hahnom u Briselu.“

Istakao je kako je proteklih dana imao sastanke sa čelnicima ArcelorMittala, sa ljudima iz Vanjskotrgovinske komore, te Privredne komore Federacije BiH i kako 13. jula ima konsultacije unutar tima u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

„Moj stav: Mislim da, ukoliko se uvedu kvote od strane Evropske komisije i to po ovom nepovoljnom sistemu ko prvi dođe na granicu Evropske unije biće uslužen, zapravo to znači kvota, ali to sve otvara prostor da najgore prođu mali. Po meni, taj sistem ili uvođenje kvota je suprotan SSP-u, iako Evropska komisija u provođenju ove odluke poziva na pravila WTO-a – po meni su pravila SSP-a starija – i Bosna i Hercegovina treba da odgovori na adekvatan način“, kaže za Al Jazeeru Šarović.

Sindikat: Situacija nije bezazlena

Bajro Melez, predsjednik Sindikata metalaca FBiH, za Al Jazeeru kaže kako trenutna situacija nije bezazlena i kako je nemoguće prognozirati posljedice uvođenja kvota na uvoz.

„Ono što je tačno je da 15. jula na snagu stupa odluka o uvođenju kvota na uvoz čelika i aluminijuma na tržište EU, što je praktično odgovor EU na uvođenje carina od strane SAD-a. Ovom odlukom bi mogli biti pogođeni svi proizvođači ovih metala, ali i proizvoda od metala izvan EU, uključujući i one iz BiH. To se u prvom redu može odnositi na ArcelorMittal Zenica i Aluminijum Mostar, kao i na sve one subjekte koji se nalaze u ovom privrednom lancu, a radi se o desetinama firmi sa više hiljada radnika. Trenutno je nemoguće prognozirati kakve bi posljedice ove odluke mogle biti,  ali je sigurno da situacija nije bezazlena“, ističe naš sagovornik.

Melez dodaje kako je Sindikat metalaca Federacije BiH, odmah po saznanju za ovu odluku, uputio reagovanje ka relevantnim institucijama vlasti, sa zahtjevom za njihovo aktivno i hitno uključenje s ciljem prevencije mogućih posljedica po radna mjesta u BiH, odnosno izuzeće BiH iz ovih kvota u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju i Sporazumom CEFTA.

„S druge strane, u stalnom smo kontaktu sa našim sindikalnim organizacijama i pratimo stanje. Ali sigurno nećemo dozvoliti da se problem predimenzionira, niti da se bez sindikata donose bilo kakve odluke o statusu radnika“, dodaje on.

Iz Sindikata također navode kako su svi relevantni subjekti, od uprava kompanija, Vijeća stranih investitora, Privredne komore do Sindikata metalaca poduzeli aktivnosti s ciljem ukazivanja na problem i alarmiranje nadležnih institucija, na državnom ali i federalnom nivou.

„Dakle, nadležni su itekako upoznati i trebaju hitno i adekvatno reagovati. Određene njihove aktivnosti očekujemo već u petak ove sedmice, na sastanku u Londonu“, rekao je Melez.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.