BiH u trci s Mjesecom za 4G mrežu

Dostupnost brzog interneta smanjuje digitalni jaz između urbanih i ruralnih sredina, kaže Mastilović (EPA)

Zemljin satelit Mjesec naredne godine dobija mobilnu mrežu četvrte generacije, zahvaljujući saradnji njemačke kompanije PT Scientists, finskog proizvođača mrežne opreme Nokije, britanskog telekom operatera Vodafonea te Audija. U međuvremenu, Bosna i Hercegovina još čeka na izdavanja nužnih dozvola, koja bi telekom operaterima omogućila da svojim korisnicima omoguće pristup mreži koja je u ostatku razvijenog svijeta dostupna gotovo deceniju.

Da stvari po korisnike budu još gore, dva od tri dominanta operatera u zemlji, kojim će jednog dana biti dodijeljene/prodate licence za 4G mrežu, tačnije Long Term Evolution, odnosno sistemskih pokretnih komunikacija novije generacije, već posjeduju nužnu opremu za implementaciju u svijetu aktuelne mobilne tehnologije, dok treći ima spremnu dokumentaciju i razrađene planove, u iščekivanju “zelenog svjetla” ili bar konkretne potvrde o datumu izdavanja dozvole.

Spremni operateri

Tri dominanta telekom operatera, koji bi trebali dobiti licence za LTE mrežu, spremni su ili su u konačnoj fazi implementacije potrebne tehnologije.

Iz kompanija m:tel kažu da su još u maju 2013. godine uspješno predstavili LTE tehnologiju i mobilnu mrežu četvrte generacije.

“m:tel je u potpunosti tehnički i kadrovski spreman za primjenu 4G tehnologije, obavljena su sva neophodna testiranja, ali se za primjenu još uvijek nisu stekli regulatorni uslovi. Onog trenutka kada se usvoji regulatorni okvir za primjenu 4G mreže, m:tel će svojim korisnicima omogućiti korišćenje ove mreže i sve prednosti koje ona donosi”, dodaju.

Draženko Pažin navodi da HT ERONET već posjeduje opremu za 4G u centralnom dijelu mreže (tzv. core-network) i najvažniji dio tehnoloških priprema i testiranja već je završen. Međutim, priprema radio-mreže (tzv. LTE baznih stanica i prenosnih sistema) za komercijalni rad vezana je za specifične LTE frekvencijske opsege, koji su u BiH regulatorno definirani tek prije nekoliko mjeseci.

BH Telecom trenutno ne posjeduje adekvatnu radio-komunikacijsku opremu koja omogućava pružanje 4G signala, jer nije bilo moguće pokrenuti procese nabavke (radi se o vrlo velikim ulaganjima) zato što nije bilo izvjesno da će biti oslobođen nužni spektar i donesena pravila iz kojih dobiju potvrdu da će imati realnu šansu da budu jedan od operatora 4G mreže, kaže Čaršimamović, ali je ta kompanija tokom 2017. pripremila sveobuhvatan Plan razvoja/uvođenja tehnologija i servisa čak i mobilne mreže naredne generacije.

Zbog navedenog, čini se da je BiH u mrtvoj trci sa nama najbližim nebeskim tijelom, bar kada je u pitanju pokrivenost 4G mrežom.

A nova mreža donosi i brojne koristi za sve.

Harun Šiljak, postdoktoralni istraživač na Trinity Collegeu u Dublinu, navodi da je prelazak sa stare na novu generaciju mobilne mreže obično praćen obećanjima veće brzine, manjih kašnjenja, te veće pouzdanosti i mobilnosti.

“To je ono što i očekujete od mobilnog uređaja: namjerno ne kažem telefona, jer je 4G učinio telefonski saobraćaj tek jednim vidom podatkovnog saobraćaja. To treba posmatrati i u perspektivi pametnih telefona, koji su procvat doživjeli u isto vrijeme kad i 4G.”

Brojne koristi

Dobit građana će biti u povećanju kvalitete usluga, brzine prometa podacima i stabilnosti veze, što svakom od nas znači manje živciranja, ali i promjenu načina na koji posmatramo internet na mobilnom uređaju, dodaje.

“Odjednom možemo više toga uraditi, više se osloniti na uređaj i vezu, te promijeniti svoje navike po pitanju vremena provedenog online i obima primljenih i poslanih podataka. To neminovno znači i promjene u poslovnom segmentu: ‘eksplozija’ obima podataka koja se može razmjenjivati s klijentima otvara nove poslovne modele koji počivaju na brzom i pouzdanom internetu”, kaže Šiljak.

Korist od uvođenja 4G mobilne mreže je višestruka, dodaje Aleksandar Mastilović, stručni savjetnik u Kabinetu generalnog direktora Regulatorne agencije za komunikacije BiH (RAK).

Osim direktne koristi za državni budžet plaćanjem višemilionskog iznosa za licence, bila bi omogućena znatna ulaganja u mrežnu infrastrukturu mobilnih operatera, te uvođenje novih usluga. Frekvencije koje bi se dodjeljivale 4G operaterima omogućile bi pokrivanje ruralnih područja s manjom gustoćom stanovnika, a operateri bi mogli efikasnije planirati razvoj mreža. Ovo slijedi i odluke koje se odnose na razvoj širokopojasnih mreža i direktno podržava razvoj ruralnih sredina, kaže savjetnik RAK-a.

“Pored toga, 4G mreža omogućila bi korisnicima brzine pristupa internetu do 100 megabita u sekundi, a poznato je da dostupnost brzog interneta smanjuje digitalni jaz između urbanih i ruralnih sredina. Konačno, povećana brzina širokopojasnog (broadband) pristupa internetu pozitivno bi se odrazila na ekonomiju u cjelini, a naročito u slabije razvijenim područjima, omogućavajući ulazak ‘pametnih tehnologija’ i u te sredine, posebno fokusirajući ‘pametnu poljoprivredu’ i podizanje ukupne efikasnosti proizvodnje. Mnoga dostupna informacijsko-komunikacijska rješenja čekaju na 4G mreže kao infrastrukturni osnov za njihovu implementaciju”, pojašnjava Mastilović.

Komunikacija mašina

Osim toga, 4G mobilne mreže predstavljaju prve telekomunikacijske sisteme koji u fokusu ne drže samo servise usmjerene na ljudsku komunikaciju (govorne komunikacije i pristup internetu) već osiguravaju preduvjete za početak mašinski baziranih komunikacija, odnosno podršku za masovne i kritične senzorske mreže i komunikaciju mašina, usvojenog skraćenog naziva M2M.

Digitalizacija BiH

Jedan od razloga sporog donošenja nužnih dozvola za 4G u BiH je i to što je prije samog izdavanja dozvola  bilo neophodno završiti  proces prelaska sa analognog na digitalno emitiranje zemaljskog televizijskog signala te usvojiti novu Politiku sektora telekomunikacija u BiH, kaže Tarik Čaršimamović, izvršni direktor za tehnologiju i razvoj servisa BH Telecoma.

Iako proces digitalizacije nije u potpunosti završen, ovaj spektar je u proteklom periodu skoro u potpunosti oslobođen i raspoloživ za 4G.

“S obzirom da je spektar 800Mhz uključen zajedno sa ostalim potrebnim spektrima vezanim za raspodjelu 4G frekvencija, (na 1800, 2600, 3400 do 3600MHz) u nacrt pravila iz oblasti radiokomunikacija, nadamo se da će dodjela licence za 4G uključivati od početka i spektar na  800Mhz jer se jedino tim spektrom na efikasan način može obezbijediti pokrivanje šire teritorije BiH”, dodaje.

Bez pomenutog spektra može se očekivati da će 4G/LTE signal  prvih godina primjene biti dostupan uglavnom u visoko urbanim sredinama BiH.  Ukoliko telekom operateri na raspolaganje dobiju i spektar na 800MHz, moći će pomoći i proces digitalizacije, jer će onda pored 4G signala za mobilne korisnike pružati i emitiranje TV signala  putem LTE mreže za udaljena ruralna područja na kojima trenutno nema izgrađene infrastrukture, kaže Čaršimamović.

M2M komunikacije će svoj puni kapacitet doživjeti u dolazećoj 5G tehnologiji, a važne su jer dozvoljavaju prikupljanje velike količine podataka, koji se mogu koristiti za inteligentnu obradu i donošenje odluka u smislu optimalnog raspolaganja raznim resursima i procesima, posebno u urbanim sredinama. Taj koncept je poznat i kao “pametni gradovi”, a sve navedene investicije imaju zagarantirane povrate investicije u veoma kratkim rokovima, prema svim biznis modelima, koji su međunarodno prihvaćeni u ovoj oblasti, ističe stručni suradnik RAK-a.

Uz sve navedeno, Bosna i Hercegovina i dalje, uz Sjevernu Koreju, Afganistan, Kubu i još šačicu zemalja, nema 4G mrežu. A razvoj 5G mreže ulazi u svoju konačnu fazu, odnosno peta generacija mobilne mreže bi mogla biti dostupna već za dvije godine.

Nadležno Ministarstvo komunikacija i transporta BiH je u saradnji sa RAK-om, resornim entitetskim ministarstvima i  svim relevantnim predstavnicima u BiH izradilo Politiku sektora elektronskih komunikacija BiH za period 2017 – 2021. godine i Akcioni plan za provođenje politike, navode iz ovog Ministarstva. Usvajanjem politike, stvorili su se uvjeti za donošenje odluke o 4G, koju po Akcionom planu treba izraditi RAK u saradnji sa Ministarstvom i resornim entitetskim ministarstvima i dostaviti Vijeću ministara BiH na usvajanje.

Odluke o dozvolama

Rok za dostavljanje Vijeću ministara je istekao u decembru 2017. godine, a Ministarstvo nema saznanje zašto RAK nije izradio Prijedlog odluke u roku i kada će istu pripremiti i uputiti u daljnju proceduru, dodaje se.

Zanimljivo je da se 4G mreža širom Evrope počela masovno širiti 2012. godine, a Draženko Pažin, direktor Sektora za planiranje i razvoj mreža HT ERONET-a, podsjeća da Politika sektora telekomunikacija usvojena upravo te godine kao krovni dokument u toj oblasti, nije omogućavala RAK-u dodjelu novih licenci za mobilne mreže u BiH, što je uključivalo i 4G mreže.

I dok nadležno Ministarstvo odgovornost za neuvođenje 4G mreže prebacuje na teren RAK-a, Mastilović kaže da je jedan od razloga za takvu situaciju su kašnjenja u usvajanje Politike sektora elektronskih komunikacija.

“Agencija je i prije usvajanja posljednje Politike sektora elektronskih komunikacija, koju je Savjet ministara BiH donio na sjednici održanoj 23. maja 2017. godine, obezbijedila neophodni radio-frekvencijski spektar, koji se sada može staviti u upotrebu, nakon što je Savjet ministara BiH usvojio ovaj dokument. Optimisti smo da će se ovaj problem riješiti u nekoliko sljedećih mjeseci, te da će u skoroj budućnosti građani Bosne i Hercegovini moći uživati u prednostima usluga koje pruža 4G mobilna mreža”, dodao je on.

3G, 4G, 5G…

“G” u oznakama mreža predstavlja generaciju: svakih 10 godina smo na tržištu mogli vidjeti novu generaciju, što je u bežičnim komunikacijama znači nove tehnologije, nove radne frekvencije, poboljšane karakteristike i, posljedično, nove modele poslovanja, kaže Šiljak.

“Naprimjer, GSM, koji je kod nas nekad korišten i kao sinonim za mobilnu telefoniju, bio je standard druge generacije, razvijan tokom osamdesetih i upotrebljavan od početka devedesetih.”

“Početkom 21. vijeka je došao 3G, a deceniju kasnije i 4G (u našem slučaju, 3G je uveden tek pred kraj prve decenije 21. vijeka, u vremenu kad se Zapad pripremao na prelazak na 4G tehnologije).”

Tehnologije i standardi se obično razvijaju u deceniji koja prethodi uvođenju nove generacije, tako da se od početka dekade u kojoj se nalazimo aktivno radi na razvoju novih tehnologija za sljedeću generaciju, 5G, dodaje Šiljak.

Ali, čini se da dolaze bolji dani za građane BiH.

S obzirom da je usvojena Politika sektora elektronskih komunikacija u BiH za period 2017-2021, kao i Akcijski plan za provođenje Politike, kreirani su preduvjeti da licence budu izdate i u narednoj deceniji, kada u svijetu počinje implementacija 5G mreže, kaže Mastilović. U takvim okolnostima, prvi put se sistemski rješavaju formalni okviri za otvaranje prostora prirodnom i brzom razvoju novih tehnoloških rješenja u BiH. To znači da će BiH imati adekvatan i zakonski i regulativni okvir koji će omogućiti brzo donošenje akata koji osiguravaju progres i praćenje svjetskih trendova u oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija. Na ovaj način, BiH više neće kaskati za zemljama regije i Evrope u praćenju tehnološkog napretka u ovoj oblasti, dodaje.

4G u BiH

Što se rokova tiče, RAK je u završnoj fazi izrade dozvole i pratećih dokumenata, a sama usluga 4G mreže bi mogla biti na raspolaganju korisnicima u BiH do kraja godine.

“Napominjemo, ova aktivnost zahtijeva sinhronizovani rad više institucija”, kaže Mastilović.

Stručni savjetnik RAK-a dodaje da će dozvole za LTE mrežu moći dobiti postojeći licencirani operatori mobilnih mreža u BiH. Dozvolom će biti utvrđena cijena, način i postupak plaćanja dozvola kao i namjena uplaćenih sredstava.

“Agencija nije radila finansijske procjene o tome koliko će novca biti naplaćeno od dozvola. Ove procjene je moguće uraditi kada bude definisana cijena te dozvole, kao i način i postupak plaćanja. U svakom slučaju, i pored činjenice da LTE zahtijeva visoke investicije, koje će morati obezbijediti telekom operateri, oni su, kako sami tvrde, spremni da krenu u ovaj projekat”, kaže Mastilović.

A investicije će biti zaista visoke.

Pažin navodi da se ulaganja HT ERONET-a u samu tehnologiju, te strukturalne i komercijalne pripreme na nivou cijele njihove mobilne mreže mjere milionima eura. Obzirom na iskustva  u Evropi i okruženju, ukupni troškovi ulaganja mogli bi u periodu važenja dozvole iznositi i višestruko više, dodaje.

Izvor: Al Jazeera